MAGAZIN ZA NAUKU, ISTRAŽIVANJA I OTKRIĆA
Planeta Br. 104 | ŠUME
»  MENI 
 Home
 Redakcija
 Linkovi
 Kontakt
 
» BROJ 104
Planeta Br 103
Godina XIX
Mart-April 2022.
»  IZBOR IZ BROJEVA
Br. 115
Jan. 2024g
Br. 116
Mart 2024g
Br. 113
Sept. 2023g
Br. 114
Nov. 2023g
Br. 111
Maj 2023g
Br. 112
Jul 2023g
Br. 109
Jan. 2023g
Br. 110
Mart 2023g
Br. 107
Sept. 2022g
Br. 108
Nov. 2022g
Br. 105
Maj 2022g
Br. 106
Jul 2022g
Br. 103
Jan. 2022g
Br. 104
Mart 2022g
Br. 101
Jul 2021g
Br. 102
Okt. 2021g
Br. 99
Jan. 2021g
Br. 100
April 2021g
Br. 97
Avgust 2020g
Br. 98
Nov. 2020g
Br. 95
Mart 2020g
Br. 96
Maj 2020g
Br. 93
Nov. 2019g
Br. 94
Jan. 2020g
Br. 91
Jul 2019g
Br. 92
Sep. 2019g
Br. 89
Mart 2019g
Br. 90
Maj 2019g
Br. 87
Nov. 2018g
Br. 88
Jan. 2019g
Br. 85
Jul 2018g
Br. 86
Sep. 2018g
Br. 83
Mart 2018g
Br. 84
Maj 2018g
Br. 81
Nov. 2017g
Br. 82
Jan. 2018g
Br. 79
Jul. 2017g
Br. 80
Sep. 2017g
Br. 77
Mart. 2017g
Br. 78
Maj. 2017g
Br. 75
Septembar. 2016g
Br. 76
Januar. 2017g
Br. 73
April. 2016g
Br. 74
Jul. 2016g
Br. 71
Nov. 2015g
Br. 72
Feb. 2016g
Br. 69
Jul 2015g
Br. 70
Sept. 2015g
Br. 67
Januar 2015g
Br. 68
April. 2015g
Br. 65
Sept. 2014g
Br. 66
Nov. 2014g
Br. 63
Maj. 2014g
Br. 64
Jul. 2014g
Br. 61
Jan. 2014g
Br. 62
Mart. 2014g
Br. 59
Sept. 2013g
Br. 60
Nov. 2013g
Br. 57
Maj. 2013g
Br. 58
Juli. 2013g
Br. 55
Jan. 2013g
Br. 56
Mart. 2013g
Br. 53
Sept. 2012g
Br. 54
Nov. 2012g
Br. 51
Maj 2012g
Br. 52
Juli 2012g
Br. 49
Jan 2012g
Br. 50
Mart 2012g
Br. 47
Juli 2011g
Br. 48
Oktobar 2011g
Br. 45
Mart 2011g
Br. 46
Maj 2011g
Br. 43
Nov. 2010g
Br. 44
Jan 2011g
Br. 41
Jul 2010g
Br. 42
Sept. 2010g
Br. 39
Mart 2010g
Br. 40
Maj 2010g.
Br. 37
Nov. 2009g.
Br.38
Januar 2010g
Br. 35
Jul.2009g
Br. 36
Sept.2009g
Br. 33
Mart. 2009g.
Br. 34
Maj 2009g.
Br. 31
Nov. 2008g.
Br. 32
Jan 2009g.
Br. 29
Jun 2008g.
Br. 30
Avgust 2008g.
Br. 27
Januar 2008g
Br. 28
Mart 2008g.
Br. 25
Avgust 2007
Br. 26
Nov. 2007
Br. 23
Mart 2007.
Br. 24
Jun 2007
Br. 21
Nov. 2006.
Br. 22
Januar 2007.
Br. 19
Jul 2006.
Br. 20
Sept. 2006.
Br. 17
Mart 2006.
Br. 18
Maj 2006.
Br 15.
Oktobar 2005.
Br. 16
Januar 2006.
Br 13
April 2005g
Br. 14
Jun 2005g
Br. 11
Okt. 2004.
Br. 12
Dec. 2004.
Br 10
Br. 9
Avg 2004.
Br. 10
Sept. 2004.
Br. 7
April 2004.
Br. 8
Jun 2004.
Br. 5
Dec. 2003.
Br. 6
Feb. 2004.
Br. 3
Okt. 2003.
Br. 4
Nov. 2003.
Br. 1
Jun 2003.
Br. 2
Sept. 2003.
» Br. 104 Glavni naslovi

 

PLANETA MAGAZIN NA INSTAGRAMU

UROGINEKOLOGIJA

Gordana Tomljenović

Stres urinarna inkontinencija

Kako se leči nevoljno oticanje mokraće kod žena?

Dr Nikola Matavulj, ginekolog u beogradskoj Opštoj bolnici Acibadem Bel Medic, stručnjak za uroginekološku patologiju, uveren je da tabu tema stres urinarne inkontinencije može da se demistifukuje informisanjem žena o načinima lečenja, a posebno o novoj, jednodnevnoj hirurškoj terapiji koja je poslednjih godina postala “zlatni standard” za tretiranje ovog stanja

Tekst

MEDICINA

Gordana Tomljenović

Povodom 20. marta, nacionalnog Dana borbe protiv raka dojke

Digitalna mamografija – ključ rane detekcije

Rak dojke se danas uspešno leči, ali ga treba otkriti u što ranijoj fazi – skrining mamografijom, ili na preventivnom ultrazvučnom/mamografskom pregledu kod kvalifikovanog radiologa. Prim. dr sci. med Magdalena Radović, specijalista radiologije u Acibadem Bel Medic-u, vrhunski stručnjak za dijagnostiku dojke, ukazuje na značaj najsavremenijeg dijagnostičkog algoritma u otkrivanju tumorskih promena na dojci, kao i na prednosti sofisticirane dijagnostičke opreme koja se koristi u ovoj renomiranoj beogradskoj bolnici

Tekst

SUMMARY

Planeta No 104
ENGLISH Summary

  Tekst

PRIČA SA NASLOVNE STRANE

ŠUME

Trista miliona ljudi u svetu živi u šumskim područjima, a opstanak 1,6 milijardi stanovnika naše planete u direktnoj je zavisnosti od šuma. Šume su stanište ogromnog broja biljaka i životinja, od kojih mnoge još čekaju da budu otkrivene.
U svetu se koristi na stotine definicija šuma, zavisno od toga koji se faktori uzimaju u obzir: geografski lokalitet, gustina šumskog pokrivača, visina ili vrsta drveća, način korišćenja posmatranog zemljišta, ekološki faktori, pravna regulativa...
Organizacija Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu (FAO) definiše šumu kao "zemljište veličine preko 0,5 ha sa drvećem čija visina premašuje 5 m, i šumskim pokrovom od preko 10 odsto. Podaci iz 2020.godine pokazuju da šume u svetu zauzimaju 4,06 milijardi hektara, tj. približno 31 odsto kopnene površine Zemlje.

TEMA BROJA

Tekst i ilustracije: Milomir Tomić

Šume

Nj.V. Drvo

Drveće spada u najrasprostranjenije žive organizme na Zemlji. Drvo nije samo zelenilo koje je ko zna kad započelo svoj život. Drvo je živi organizam ravnnopravan čoveku u svom životu na zajedničkoj planeti, majčici Zemlji. Drvo ima svoj život, svoje ćudi, svoje nedoumice, svoje želje, svoje radosti, svoje tajne, svoje neobičnosti. Nekada smo zbunjeni kakav ono život živi, u raznoraznim veličinama i oblicima u vrsti kojoj pripada.

Tekst

TEMA BROJA

Tekst i ilustracije: Milomir Tomić

Zanimljivosti o drveću

Kao na slamku

Drvo pije vodu isto kao kad deca piju sok na slamku. Povuče se ustima vazduh iz slamke, a sok krene naviše. U celom drvetu postoji vodeni stub, od korena do naјviših listova. Pod uticajem toplote vazduha, list se znoji i isparava. Sa isparavanjem stvara se sila usisavanja, koja kroz vodeni stub potiskuje vodu za dopunu uvis, pod uslovom da se vodeni stub ne prekine. Molekuli vode u vodenom stubu povezuje kohezija- privlačne sile. Čim se na listu zbog isparavanja oslobodi mesto, nanizani molekuli vode, malo po malo se podižu naviše, ispunjavajući prazninu isparenog dela.

Tekst

TEMA BROJA

Miloslav Rajković

Šume / Šumovitost i šume Srbije

Evropski dragulj biodiverziteta

Prema podacima Organizacije za poljoprivredu i hranu (FAO), na našoj planeti ima četiri milijarde hektara šume (32% kopna). Petina svetskih šuma je u Rusiji, milijardu i 250 miliona hektara. Sibirske tajge (altajski, šumovite planine), kojima čarobnu lepotu daju tamna smrča, sibirska jela i bor, ariš i breza, u besputnim prostranstvima blizu arktičkog kruga, čine ovu oblast jednom od najšumovitijih. Skandinavske zemlje nastanjuju jednolične četinarske šume, kontinentalnu Evropu mešovite i listopadne zajednice. Kontrast šumskim arealima severne hemisfere su kišne šume (prašume) tropskog pojasa (ima ih i na Aljasci).

Tekst

TEMA BROJA

Vesna Bosanac

Šume / Bogatstvo Srbije

Stabla naša nasušna

Teritorija Srbije čini 2,1 odsto evropskog kopna, ali se možemo pohvaliti biodiverzitetom koji zadivljuje: svoj dom kod nas nalazi oko 70 odsto faune sisara i gotovo 74 odsto faune ptica Еvrope. Šumama, kao posebnoj dragocenosti, poklanja se ogromna pažnja.

Tekst

TEMA BROJA

Vesna Bosanac

Šume / Po površini kopna planete Zemlje

Složena biljna zajednica

Trista miliona ljudi u svetu živi u šumskim područjima, a opstanak 1,6 milijardi stanovnika naše planete u direktnoj je zavisnosti od šuma. Šume su stanište ogromnog broja biljaka i životinja, od kojih mnoge još čekaju da budu otkrivene.

Tekst

TEMA BROJA

Dr Vladica Božić

Šume / Klimatske promene i dogovori

“Zarobljavanje ugljenika”

Tokom poslednjih nekoliko decenija sve su uočljivije promene klime koje su posledica ljudskih aktivnosti a ne prirodnih procesa u atmosferi. Za njih je uveden termin: klimatske promene. Uobičajno je da se deo Sunčevog toplotnog zračenja koje stiže do Zemljine površine odbija u atmosferu, gde ga apsorbuju neki gasovi (najviše ugljen-dioksid i metan) i ponovo dozračuje na Zemlju umesto da ode u svemir. Od početka 20. veka došlo je do značajnog povećanja sagorevanja fosilnih goriva, što je oslobodilo veliku količinu ugljen-dioksida tako da se u atmosferi povećala njegova koncentracija.

Tekst

TEMA BROJA

Oliver Klajn

Šume / Daleki istok

Od planina preko mora drveća

Tian šan označava niz planinskih venaca u pograničnom pojasu Kine, Kirgistana, Uzbekistana i Kazahstana. Može se prevesti kao „nebeske planine“. Na visini od preko 2000 m su šume smreke. Na krajnjem severozapadu Kine je autonomna oblast Šinđiang. U tom delu zemlje, u okviru Tiana šana, posebno je zastupljeno drvo čiji je stručni naziv Picea Schrenkiana, poznato i kao azijska ili Šrenkova smrča. Ovo zimzeleno i blago nagnuto drvo obično je visoko 40-60 m. Šišarke menjaju boju tokom vremena: najpre su ljubičaste a, kada sazru, postaju braon. Veruje se da ova šuma postoji duže od 4000 godina. Smreke na južnim i severnim padinama Tian šana čuvaju do dve i po tone vode i važan su izvor građevinskog materijala za industriju, pre svega u proizvodnji papira.

Tekst

TEMA BROJA

Dubravka Marić

Šume / Rajska jabuka na Nebeskoj planini

Iz divljine u bašte

Zaštićenim šumama divljih jabuka koje se danas prostiru u još samo nekim područjima duž planinskog lanca Tjen Šan, u Kazahstanu, sada haraju medvedi i druge životinje koje se hrane njihovim plodovima. Osim divljih jabuka uobičajenog ukusa, tamo postoje i jabuke sa ukusom meda, bobičastog voća, ruže, anisa, kokosa, limunove i pomorandžine kore, sladića, jagode, ananasa, zelene banane, kruške, krompira, čak i kokica! I dok su neke sorte takve da mogu odmah da završe u prodavnici, druge su toliko kisele ili gorke da su prosto nejestive, što je činjenica koju su, izgleda, prvi utvrdili medvedi.

Tekst

TEMA BROJA

Priredila: Ilijana Jakšić Pavlović

Šume / Kiše i inflacija, izbori

Sve je u ruci čoveka

Istorijski gledano, visoka inflacija podstiče krčenje šuma jer je zemljište efikasna barijera protiv povećanja cena. To je slučaj sa brazilskim Amazonom gde visoka inflacija ubrzava krčenje šuma zbog toga što je kupovina zemljišta jedan od najboljih načina da se zaštiti vrednost novca i da se profitira od rastućih cena s obzirom na to da cena zemlje brže raste od ostalih cena. Tekuća inflacija se mahom odnosi na sektore koji su direktno vezani za šume.

Tekst

ASTROBIOLOGIJA

Priredila: Ilijana Jakšić Pavlović

Najnoviji pristup mogao bi da doprinese potrazi za
mogućim oblicima života u kosmosu

Druga geneza

Najtoplije tačke na putu potrage za vanzemaljskim oblicima života su prirodni sateliti u spoljašnjem solarnom sistemu, a svaki od njih ima tečne okeane ispod svoje ledene površine. Tu je Saturnov prirodni satelit Titan, koji skriva debeli sloj slane vode ispod zaleđene površine išarane jezerima tečnog ugljovodonika. Titanov brat Enkelad je takođe otkrio svoje podzemno more mlazevima poput gejzira koje izbacuje iz pukotina u blizini južnog pola. Mlazevi su, takođe, primećeni kod Jupiterovog satelita Evropa, koji se može pohvaliti dubokom vodom površine veće od svih okeana na Zemlji zajedno. Svaki od ovih vanzemaljskih vodenih lokaliteta može biti mesto „druge geneze“, odnosno pojave života kakav je nastao na našoj planeti pre više milijardi godina.

Tekst

KOSMOLOGIJA

Od Velikog praska do prazne budućnosti

Nešto – a ni iz čega?

Odakle potiče materijal koji je stvorio Veliki prasak, tj. šta se dogodilo da se stvori taj materijal? “Poslednja zvezda će se ohladiti i izbledeti. Svemir će ponovo postati praznina, bez svetla i života”, upozorio je svojevremeno fizičar Brajan Koks. Sve veća izbledelost poslednje zvezde samo je početak beskrajno duge mračne epohe. Svu materiju će pojesti crne rupe, koje će potom ispariti u jedva primetnoj svetlosti. Prostor će nastaviti da se širi sve dok to tinjajuće slabašno svetlo ne postane nemoćno za bilo kakvu interakciju. Šta će se onda desiti? Neki kosmolozi veruju da će prethodni hladan, taman i prazan svemir postati izvor još jednog Velikog praska.

Tekst

ISTRAŽIVANJE SVEMIRA

Geologija „Crvene planete”

Mars iznutra

Sastav Crvene planete se razlikuje od Zemljinog, što upućuje na to da su dve planete, pre više od 4,5 milijardi godina, nastale od različitih materijala “Marsotresi” koje je zabeležila NASA-ina sonda “InSight” omogućili su naučnicima da dođu do saznanja o veličini jezgra s tekućim metalom, debljini kore i plaštu planete. Ova otkrića dovela su do boljeg razumevanja unutrašnjeg sastava Marsa i do nekoliko iznenađujućih saznanja.

Tekst

ISTRAŽIVANJE SVEMIRA

Sunčev sistem

Atmosfera Plutona se smanjuje?

U jednoj novoj studiji rađenoj u SAD navodi se da gasovi koji okružuju Pluton nestaju i da se pretvaraju u led dok se ova patuljasta planeta udaljava od Sunca. Plutonova atmosfera je tanka i sastoji se mahom od azota i malih količina metana i ugljen-monoksida. Sa padom površinske temperature, azot se smrzava, a to dovodi do gubitka atmosfere.

Tekst

ISTRAŽIVANJE SVEMIRA

Meseci

Ima ih na stotine

Koliko ima meseca u Sunčevom sistemu? Astronomi odgovaraju sa: mnogo. Recimo, tokom 2013. godine otkriven je 14. mesec planete Neptun, nazvan S 2004 N1. Reč je o objektu prečnika 18 km koji je otkriven posle pet godina traganja. Ovim otkrićem broj meseca koji kruže oko planeta našeg sunčevog sistema povećan je na 172 poznata, uključujući i mesece oko Plutona.

Tekst

ISTRAŽIVANJE SVEMIRA

Robotika

Novi alati i materijali

Inženjeri robotike i mehanike u JPL (Let Propulsion Laboratory), rade na 3D štampanim robotima veličine 1 cm koji su opremljeni senzorima. Letelica koja bi izbušila rupu u ledu pustila bi mikrorobote koje bi potom kontrolisala preko mikrotalasa.

Tekst

ISTRAŽIVANJE SVEMIRA

Kosmonautika

Vredni rover na velikom Marsu

Iako je rover “perseverance” sleteo na Mars još 18. februara, glavni naučni eksperimenti zasad čekaju. Osnovni cilj ove misije je: otkriti tragove života na planeti. Do sada, rover je snimio svoju neposrednu okolinu i analizirao dostupno kamenje na tlu. Ono do čega se došlo upućuje na zaključak da je kamenje vulkanskog porekla i da su vetar i voda delovali na njih. Smatra se da je taj deo Marsa nekada davno bio deo rečne delte, a to znači da je bio pogodan za razvoj mikroba - ako je ikada bilo života na Marsu. Tokom istraživanja prvi put je uočen vrtlog vetra kako nosi prašinu.

Tekst

ISTRAŽIVANJE SVEMIRA

Crne rupe

Bezbedno ući, nemoguće izaći

Razmatrajući uslove za ulazak u crnu rupu, dvojica fizičara sa koledža Grinel, SAD, Leo i Šanšan Rodrigez uporedili su dve vrste crnih rupa: one veličine našeg Sunca, i one supermasivne, sa milionima i milijardama puta većom masom. Te manje crne rupe ne rotiraju, a njihov poluprečnik horizonta događaja iznosi približno 3,2 km. (Horizont događaja je tačka bez povratka u kojoj gravitacione i druge sile crne rupe postaju toliko moćne da im ni svetlost ne može pobeći.)

Tekst

OSVAJANJE SVEMIRA

Dragan Lazarević

Kineska stalna orbitalna stanica „Tiangong“

Vasionska palata nebeskog carstva

Narodna republika Kina je, zahvaljujući neprekidnom ekonomskon i tehnološkom usponu svoje ekonomije, stvorila osnovu za ambiciozni kosmički program koji se, po postignutim rezultatima , približava dostignućima država sa znatno dužim iskustvom u kosmičkim istraživanjima. Kina je treća komička sila (posle SSSR-Rusije i SAD) koja je sopstvenim sredstvima lansirala kosmonaute (kineski: taikonaute)u Zemljinu orbitu. Njen prvi kosmički brod „šenžou 5“ je 2003, sa jednim taikonautom, obavio 14 krugova oko Zemlje.

Tekst

HIGH TECH

AVIOSAOBRAĆAJ, TELEFONIJA, ENERGIJA,IMPLANTI,
NUKLEARNA FUZIJA I MEDICINA

Kineska kompanija “Space Transportation” razvija "raketu s krilima" koja će biti dizajnirana prvenstveno za svemirski turizam, ali i ekstremno brz prevoz putnika - slično konceptu kompanije SpaceX, iz 2017. godine. Njeni inženjeri su saopštili da projektuju letelicu za brzi transport suborbitalnim svemirom između bilo koje dve tačke na Zemlji. Navedeno je da će cena njihovog “hibrida” aviona i rakete biti daleko manja od cene raketa koje nose satelite.

Tekst

VEŠTAČKA INTELIGENCIJA

Dr Milan Gnjatović,
profesor na Kriminalističko-policijskom univerzitetu u Beogradu

U celofanu „mašinskog učenja“

Na ramenu diva

Poput pisaca koji su izlašli iz Gogoljevog šinjela, za istraživanja u oblasti veštačke inteligencije može se reći da su izašla iz matematičkog šinjela. I od tada se vrte u krug. Možda se jedina skromna izjava koja se pripisuje Isaku Njutnu (Isaac Newton) nalazi u pismu koje je uputio kolegi fizičaru Robertu Huku (Robert Hooke): „Ako sam video dalje od drugih, to je bilo zbog toga što sam stajao na ramenima divova“. Bilo da se radi o ličnoj skromnosti ili, kao što neki autori tvrde, slabo prikrivenoj uvredi upućenoj onižem i pogrbljenom Huku na račun njegovog fizičkog izgleda, Njutnov doprinos nauci ostaje neosporan.

Tekst

EKONOMIJA

Vladimir Nikolić,
Web developer

U dubokom web-u

Nevidljivo a vredno

Jedna od najčešćih primedbi za kriptovalute je da je ona “nevidljiva”, jednostavno kažu kritičari. Kako je moguće da nešto takvo postoji a da ih ne osetimo realno u postojanju. Čitaoce ovoga puta navodimo na činjenicu da, recimo sada, u doba kovida i krize, jedino dva sektora idu napred užurbano - a to su sektor proizvodnje oružja i IT. Tradicionalna proizvodnja podrazumeva ulaganja u pogone, mašine, radnike itd. tako da postoje čitave multinacionalne kompanije koje imaju imovinu veću od budžeta pojedinih država.

Tekst

MATEMATIKA

Borka Marinković

Generativna umetnost

I igrice, i krug, i kod, i računari

Pored nespornog talenta, potrebe za stalnim učenjem i upornosti, matematičare krasi i entuzijazam. Ispoljavajući ga u svom radu, matematičari su mnogima pomogli da zavole matematiku, smatrajući da se ona može razumeti ako se njeno učenje učini pristupačnim i zanimljivim. Sigurno da je i entuzijazam Aleksandre Ravas, matematičarke i informatičarke, ambasadorke Globalnog matematičkog projekta i popularizatora matematike doprineo da svetlost dana ugleda knjiga „KOVIDnevnik matematičaraˮ.

Tekst

MUZEJI

Dubravka Marić

Stara kuća za novo doba

Pedagoški muzej - o izvorima obrazovanja

Pedagoški muzej iz Beograda je, prošlog novembra, obeležio 125 godina postojanja, otvaranjem čak četiri izložbe: „Ðačka moda kroz epohe“, „Milan Kašanin - u senci slave“, „Znamenite žene u srpskoj književnosti“ i „Zašto volim Srbiju.“ Na ovaj način Muzej je predstavio raznovrsnu i bogatu građu sa kojom raspolaže i obratio se „mladosti svih uzrasta.“

Tekst

VESTI IZ MEDICINE

MOLEKULARNA BIOLOGIJA

Kako regenerisati mišićno tkivo?

Gubitak mišićne mase je jedan od efekata starenja koji znatno doprinosi invaliditetu kod starijih osoba. Naučnici sa Instituta Salk (SAD) proučavaju načine za ubrzanje regeneracije mišićnog tkiva, koristeći kombinaciju molekularnih jedinjenja koja se obično koriste u istraživanju matičnih ćelija.

Tekst

VESTI IZ MEDICINE

ONKOLOGIJA

Nova šansa u borbi protiv neuroblastoma

Naučnici sa Fakulteta za hemiju i farmaciju Federalnog univerziteta Severnog Kavkaza (NCFU) su, u saradnji sa američkim kolegama, prilikom traganja za lekom protiv korona virusa, otkrili i supstance koje mogu da budu veoma efikasne protiv neuroblastoma.

Tekst

VESTI IZ MEDICINE

NEONATOLOGIJA

Majčino mleko - terapija za nedonoščad

Istraživanje irskog RCSI Univerziteta za medicinu i zdravstvene nauke pokazalo je da majčino mleko blagotvorno deluje na kardiovaskularno zdravlje i rani kardiovaskularni razvoj kod nedonoščadi. Prema studiji objavljenoj u časopisu JAMA Network Open, ovo istraživanje sprovedeno na 80 nedonoščadi prvo je takve vrste koje pokazuje da nedonoščad hranjena majčinim mlekom imaju poboljšanu srčanu funkciju u dobi od godinu dana, sa vrednostima koje se približavaju onima kod zdrave odojčadi.

Tekst

EGZOTIČNI NARODI

O.K.

Nanajci

Drevni sledbenici šamanske kulture

Veći broj naroda u severoistočnoj Kini, u regionu poznatom kao Mandžurija, nekada se nazivao Jurčen. U vreme vladavine dinastije Ming jedna od tri grupe Jurčena zvanično je nazvana Jeren, što znači: divlji ljudi. Oni su naseljavali krajnji sever Mandžurije. Iz Jeren Jurčena će proisteći više etničkih zajednica. Jedan od tih naroda su Nanajci.

Tekst

PISMA

O.K.

Majanski sistem pisanja

Otkrivanje civilizacije kroz slova

Civilizacija Maja se prostirala na teritoriji pet današnjih država: pored znatnih delova Meksika, Hondurasa i El Salvadora, obuhvatala je čitavu današnju teritoriju Gvatemale i Belizea. Na krajnjem severu Gvatemale, nalazi se arheološki lokalitet San Bartolo. Tu su pronađeni najstariji natpisi na majanskom pismu. Potiču iz 3. stoleća pne. Reč je o zapisima u kamenu, odnosno o nekoj vrsti drevnih murala.

Tekst

IŠČEZLE VRSTE

O.K.

Ptica-grom

Biljojed prikovan za zemlju

U centru Australije je prostrana i retko naseljena Severna teritorija. Na oko hiljadu kilometara od prestonice ove teritorijalne jednice je lokalitet Anmatdžer. U okviru te celine je nalazište fosila Alkuta, iz geološke epohe Miocena.

Tekst

ŽIVI SVET

Dr Ana Paunović

Mimikrija i aposemija

Kao drugi, opasniji

Mimikrija i aposemija su primeri evolutivne adaptacije, da bi se poboljšale šanse za opstanak. Prirodna selekcija je pojava koja prouzrokuje evolutivnu adaptaciju, pa su biolozi definisali adaptaciju kao karakteristiku koja se razvila iz prirodne selekcije. Mimikrija i aposemija su veoma važne osobine živog sveta i na neki način su deo odbrambenog sistema, nastalog da bi se zavarali mogući predatori - mada pomažu i predatorima da lakše uhvate svoj plen.

Tekst

ZELENI DOGOVOR

Mr Aleksandra Vučinić i dr Vladica Božić

Nova razvojna strategija

Klimatski neutralna Evropa?

Porast broja stanovnika na Zemlji i zadovoljavanje potreba potrošačkog društva uticao je na preveliko trošenje prirodnih resursa i energije, što je dovelo do osiromašenja resursa u zadnjih dvesta godina. Tokom poslednje četiri decenije, globalna upotreba sirovina se gotovo utrostručila, sa 26,7 milijardi t u 1970. godini na 92,1 milijardu t u 2017. godini, sa predviđanjima da će do 2050. godine biti između 170 i 180 milijardi t! Ovakvo trošenje sirovina je istovremeno povećalo zagađenje i uticalo na klimatske promene pa se u poslednjih nekoliko decenija pokrenula globalna diskusija o mogućnostima opstanka čovečanstva na Zemlji uz postojeće trendove porasta svetske populacije, industrijalizacije i proizvodnje hrane, koja je pokazala da se rešavanju ovog problema mora pristupiti sistematski.

Tekst

ARHEOLOGIJA

Priredila: Maja Miljević-Đajić

Misterija izgubljene zemlje Dogerlend

Atlantida Severnog mora

TPre 12.000 godina postojala je teritorija naseljena ljudima koja se danas nalazi ispod Severnog mora. Jedan sudbonosni momenat doveo je do plavljenja i nestanka ovog sveta pre 7.500 godina. Istraživači veruju da su klimatske promene glavni krivac zbog čega je porastao nivo mora, a materijalna kultura drevnih ljudi završila pod vodom.

Tekst

ARHEOLOŠKI LOKALITETI

O.K.

Hetitska prestonica Hatuša

Arhiv sa prvim mirovnim ugovorom

Hetiti su bili narod u Anadoliji koji je stvorio moćnu državu u 2. milenijumu pne. Glavno središte i prestonica bio je grad Hatuša. Naziv države je bio Kraljevstvo Hatuša. Od treće decenije 20. veka intenzivirana su arheološka, istorijska i jezička istraživanja Hetita, što je rezultiralo stvaranjem posebne multidiciplinarne nauke koja se zove hetitologija.

Tekst

VEDE I SLOVENI

Rastko Kostić

Veze vedske religije i kulture Indije i
vere i kulture starih Slovena, odjek u Kosovskom zavetu

Kraljević Ardžuna i knez Lazar

Arapski putopisac, istoričar i geograf, Al-Masudi (oko 896-956) napisao je ove veoma interesantne redove o Slovenima i njihovoj staroj religiji i verskim spomenicima u svojoj knjizi Zlatne livade i rudnici dragulja: "Bejaše kod Slovena više svetih spomenika; po rečima filosofa, jedan bejaše sagrađen na jednoj najvišoj planini na zemlji. Mnogo se hvali na tom spomeniku: arhitektura, vešt raspored i različne boje kamenja, koje je tu upotrebljeno, veštački mehanizam namešten na vrhu građevine, tako da se on pokreće i treperi kad se sunce rađa; skupoceno kamenje i veštački radovi, koji se u njemu čuvahu, koji nagoveštavahu budućnost, i čuvahu od nevolja sudbine pre njihovog ispunjenja; navode najzad i glasove koji se čuše sa vrha toga hrama, i utisak koji na prisutnima proizvođahu”.

Tekst

OKO PLANETE

Proteini

Nastanak života na Zemlji?

Naučnici sa Univerziteta Ratgers (SAD) su sa kolegama sa Univerziteta Buenos Aires (Argentina) otkrili strukture proteina koje bi možda bile ključne za objašnjenje nastanka života u tzv. primordijalnoj supi drevne Zemlje. Oni su zaključili da je sve što je živo moralo prikupljati i koristiti energiju Sunca i hidrotermalnih izvora. Pošto belančevine uzrokuju većinu bioloških promena, naučnici su odlučili da istraže kombinaciju to dvoje, odnosno proteine koji vežu metale.

Tekst

OKO PLANETE

Antarktik

Topi se “glečer sudnjeg dana"

Stručnjaci već neko vreme pominju opasnost koja preti od ledenog pokrivača na zapadu Antarktika, gde bi se glečer veličine Britanije mogao raspasti i istopiti, posle čega bi došlo do porasta nivoa mora širom sveta za više od pola metra. Na vrhu i ispod glečera Tvajts, jednog od najvećih na svetu, pojavile su se pukotine, pa se strahuje da bi se glečer mogao raspasti i istopiti u roku od pet godina?

Tekst

OKO PLANETE

Okolina

Najtoplije mesto

Polovinom januara, u Australiji je izmerena temperatura vazduha od od 50,7 stepeni Celzijusovih, što je najviša temperatura na planeti u poslednjih šest decenija. Stručnjaci su poručili stanovništvu ugroženog područja da ostane u zatvorenom sve vreme tokom trajanja toplotnog talasa na severozapadnoj obali kontinenta. Klimatolozi su ponovo upozorili na globalno zagrevanje nastalo usled efekta staklene bašte, posebno zbog korišćenja fosilnih goriva.

Tekst

OKO PLANETE

Kosmonautika

Zvuk Jupitera?

NASA-ina sonda “Juno” nedavno je snimila zvuke koji dopiru sa Jupiterovog satelita Ganimeda. Pored ovog najvećeg Jupiterovog satelita sonda je prošla 7. juna 2021. Krajem prošle godine NASA je objavila audiosnimak u trajanju od 50 sekundi. Sonda je opremljena instrumentom nazvanim “waves” (talasi), kojim snima električne i magnetske radio-talase iz Jupiterove magnetosfere.

Tekst

OKO PLANETE

Šta je iza crne rupe?

Nepoznata snaga iz tame

Crna rupa, kažu stručnjaci, guta sve što joj se približi, čak i fotone! To znači da se ne može videti ništa što je iza nje! Njena gravitacija je tolika jaka da savija prostor i vreme. Ipak, kako predviđa Ajnštajnova teorija relativnosti, može da se vidi zadnji deo njenog diska. Nedavno su, prvi put u istoriji, astronomi direktno uočili ovu reflektovanu svetlost, i to kao odjek rendgenskih zraka iz supermasivne crne rupe udaljene 800 miliona svetlosnih godina, u galaksiji zvanoj I Zwicky 1 (I Zw 1).

Tekst

OKO PLANETE

Ekologija

"Top" protiv smoga

U Poljskoj, stručnjaci testiraju “top” koji koristi zvučne talase kojima odbacuje otrovne čestice u atmosferu i time omogućava ljudima da udišu čistiji vazduh. Sa vrha metalnog postolja, ovaj uređaj, na svakih šest sekundi, ispušta glasan zvuk. Svrha je teranje smoga u naseljenim mestima u kojima tokom zime dimnjaci ispuštaju gust dim.

Tekst

OKO PLANETE

Rotacija

Zemlja se iskosila pre 84 miliona godina

U studiji gerofizičara sa Unuverziteta Rajs (Hjuston, SAD) koja se bavila polarnim lutanjem Zemlje (True polar wander TPW) navedeno je da se pomeranje planetarne ose dogodilo pre oko 84 miliona godina, u vreme dinosaurusa. Istraživači su analizirali uzorke krečnjaka iz Italije, koji datiraju iz perioda kasne krede (pre 100,5-65,5 miliona godina), tražeći dokaze o pomeranjima u magnetnom zapisu.

Tekst

OKO PLANETE

Zoologija

Veverice kao ljudi

Veverice su u nečemu slične ljudima, navodi se u studiji stručnjaka Kalifornijskog univerziteta u Dejvisu, SAD. Ishod njihovih nedavno obavljenih istraživanja objavljen je u časopisu “Animal Behavior” što je, kako se ističe, prvi istraživački rad na temu "ličnosti veverica" koje žive na zapadu SAD i Kanadi.

Tekst

OKO PLANETE

Klima

Srbija i rast temperature

Naš region je jedan od najpogođenijih klimatskim promenama, što se vidi po ekstremima kao što su velike poplave i, sve češće – velike suše. Vremenske prilike u Srbiji nastaviće da se menjaju, a temperatura će rasti brže od svetskog proseka, smatraju stručnjaci.

Tekst

NOBELOVE NAGRADE

ZA EKONOMIJU, MIR I ZA KNJIŽEVNOST

Tri naučnika sa vodećih američkih univerziteta dobili su Nobelovu nagradu za ekonomiju jer su izveli naučne zaključke iz naizgled nenaučnih eksperimenata i time pomogli svetu da se približi razumevanju složenih procesa u društvu i pronalaženju puta ka opštem napretku. Reč je o Kanađaninu Dejvidu Kardu, Amerikancu Džošui Engristu i Holanđaninu Gvidu Imbensu. U obrazloženju za dodelu nagrade ističe se da su ova trojica naučnika „pokazali da prirodno eksperimentisanje može dati odgovore na pitanja koja su ključna za društvo, kao što su minimalna plata i kako razmere imigracije utiču na tržište rada”.

Tekst


SADRZAJ PLANETA Br 104

 

ČASOPIS PLANETA Br 104

 SARADNICI NA BROJU

Jozef Baruhović, Vesna Bosanac, Vladica Božić, Milan Gnjatović, Ibrahim Hadžić, Ilijana Jakšić, Vladimir Jelenković, Gordana Jovanović, Oliver Klajn, Sana Knežević, Rastko Kostić, Dragan Lazarević, Dubravka Marić, Borka Marinković, Jelena Marjanović, Vladimir Milojević, Maja Miljević-Đajić, Vladimir Nikolić, Ana Paunović, Miloš Rastović, Zorana Stanić, Sanja Stanković, Miomir Tomić, Gordana Tomljenović, Ljubiša Topisirović, Zoran Šević


Dostupno na digitalnom formatu www.novinarnica.net

Direktor: Milan Knežević
Glavni i odgovorni urednik: Aleksandar Gaon
Pomoćnik glavnog urednika: Miloslav Rajković
Likovno-grafički urednik: Studio Platinum, Beograd
Fotografije: Mileta Mirčetić
Naslovna strana: Marija Miljković
Internet, Instagram i Facebook page: Marija Miljković

IZDAVAČ I OSNIVAČ : " Belmedia" d. o. o. © All rights reserved
DISTRIBUCIJA: Global Press d.o.o, Beograd, Žorža Klemansoa 24, 011/276-4538 i 276-9301
ŠTAMPA: "Kosmos", Svetog Save 16, Beograd, 011/ 2430 510

 

Sledeći broj izlazi 1. maja 2022.


  back   top
» Pretraži SAJT  

powered by FreeFind

»  Korisno 
Bookmark This Page
E-mail This Page
Printer Versie
Print This Page
Site map

» Pratite nas  
Pratite nas na Facebook-u Pratite nas na Twitter - u Pratite nas na Instagram-u
»  Prijatelji Planete

» UZ 100 BR. „PLANETE”

» 20 GODINA PLANETE

free counters

Flag Counter

6 digitalnih izdanja:
4,58 EUR/540,00 RSD
Uštedite čitajući digitalna izdanja 50%

Samo ovo izdanje:
1,22 EUR/144,00 RSD
Uštedite čitajući digitalno izdanje 20%

www.novinarnica.netfree counters

Čitajte na kompjuteru, tabletu ili mobilnom telefonu

» PRELISTAJTE

NOVINARNICA predlaže
Prelistajte besplatno
primerke

Planeta Br 48


Planeta Br 63


» BROJ 116
Planeta Br 116
Godina XXI
Mart - April 2024.

 

 

Magazin za nauku, kulturu, istraživanja i otkrića
Copyright © 2003-2024 PLANETA