MAGAZIN ZA NAUKU, ISTRAŽIVANJA I OTKRIĆA
Planeta Br. 104 | ŠUME
»  MENI 
 Home
 Redakcija
 Linkovi
 Kontakt
 
» BROJ 104
Planeta Br 103
Godina XIX
Mart-April 2022.
»  IZBOR IZ BROJEVA
Br. 115
Jan. 2024g
Br. 116
Mart 2024g
Br. 113
Sept. 2023g
Br. 114
Nov. 2023g
Br. 111
Maj 2023g
Br. 112
Jul 2023g
Br. 109
Jan. 2023g
Br. 110
Mart 2023g
Br. 107
Sept. 2022g
Br. 108
Nov. 2022g
Br. 105
Maj 2022g
Br. 106
Jul 2022g
Br. 103
Jan. 2022g
Br. 104
Mart 2022g
Br. 101
Jul 2021g
Br. 102
Okt. 2021g
Br. 99
Jan. 2021g
Br. 100
April 2021g
Br. 97
Avgust 2020g
Br. 98
Nov. 2020g
Br. 95
Mart 2020g
Br. 96
Maj 2020g
Br. 93
Nov. 2019g
Br. 94
Jan. 2020g
Br. 91
Jul 2019g
Br. 92
Sep. 2019g
Br. 89
Mart 2019g
Br. 90
Maj 2019g
Br. 87
Nov. 2018g
Br. 88
Jan. 2019g
Br. 85
Jul 2018g
Br. 86
Sep. 2018g
Br. 83
Mart 2018g
Br. 84
Maj 2018g
Br. 81
Nov. 2017g
Br. 82
Jan. 2018g
Br. 79
Jul. 2017g
Br. 80
Sep. 2017g
Br. 77
Mart. 2017g
Br. 78
Maj. 2017g
Br. 75
Septembar. 2016g
Br. 76
Januar. 2017g
Br. 73
April. 2016g
Br. 74
Jul. 2016g
Br. 71
Nov. 2015g
Br. 72
Feb. 2016g
Br. 69
Jul 2015g
Br. 70
Sept. 2015g
Br. 67
Januar 2015g
Br. 68
April. 2015g
Br. 65
Sept. 2014g
Br. 66
Nov. 2014g
Br. 63
Maj. 2014g
Br. 64
Jul. 2014g
Br. 61
Jan. 2014g
Br. 62
Mart. 2014g
Br. 59
Sept. 2013g
Br. 60
Nov. 2013g
Br. 57
Maj. 2013g
Br. 58
Juli. 2013g
Br. 55
Jan. 2013g
Br. 56
Mart. 2013g
Br. 53
Sept. 2012g
Br. 54
Nov. 2012g
Br. 51
Maj 2012g
Br. 52
Juli 2012g
Br. 49
Jan 2012g
Br. 50
Mart 2012g
Br. 47
Juli 2011g
Br. 48
Oktobar 2011g
Br. 45
Mart 2011g
Br. 46
Maj 2011g
Br. 43
Nov. 2010g
Br. 44
Jan 2011g
Br. 41
Jul 2010g
Br. 42
Sept. 2010g
Br. 39
Mart 2010g
Br. 40
Maj 2010g.
Br. 37
Nov. 2009g.
Br.38
Januar 2010g
Br. 35
Jul.2009g
Br. 36
Sept.2009g
Br. 33
Mart. 2009g.
Br. 34
Maj 2009g.
Br. 31
Nov. 2008g.
Br. 32
Jan 2009g.
Br. 29
Jun 2008g.
Br. 30
Avgust 2008g.
Br. 27
Januar 2008g
Br. 28
Mart 2008g.
Br. 25
Avgust 2007
Br. 26
Nov. 2007
Br. 23
Mart 2007.
Br. 24
Jun 2007
Br. 21
Nov. 2006.
Br. 22
Januar 2007.
Br. 19
Jul 2006.
Br. 20
Sept. 2006.
Br. 17
Mart 2006.
Br. 18
Maj 2006.
Br 15.
Oktobar 2005.
Br. 16
Januar 2006.
Br 13
April 2005g
Br. 14
Jun 2005g
Br. 11
Okt. 2004.
Br. 12
Dec. 2004.
Br 10
Br. 9
Avg 2004.
Br. 10
Sept. 2004.
Br. 7
April 2004.
Br. 8
Jun 2004.
Br. 5
Dec. 2003.
Br. 6
Feb. 2004.
Br. 3
Okt. 2003.
Br. 4
Nov. 2003.
Br. 1
Jun 2003.
Br. 2
Sept. 2003.
» Glavni naslovi

TEMA BROJA

 

Vesna Bosanac

Šume / Po površini kopna planete Zemlje

Složena biljna zajednica

 


Trista miliona ljudi u svetu živi u šumskim područjima, a opstanak 1,6 milijardi stanovnika naše planete u direktnoj je zavisnosti od šuma. Šume su stanište ogromnog broja biljaka i životinja, od kojih mnoge još čekaju da budu otkrivene.

Tema Broja

Po opštoj definiciji, šuma je vrlo složen ekološki sistem u kojem drveće predstavlja prevladavajući oblik života. Reč je o najefikasnijem ekosistemu u prirodi, s obzirom na visok stepen fotosinteze čiji se uticaj na biljke i životinje odvija preko niza složenih organskih procesa. Šuma je složena biljna zajednica ili biocenoza drveća koje utiče jedno na drugo, kao i na sredinu u kojoj se nalazi.
Organizacija Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu (FAO) definiše šumu kao "zemljište veličine preko 0,5 hektara sa drvećem čija visina premašuje 5 metara, i šumskim pokrovom od preko 10 odsto, ili drvećem sposobnim da dostigne taj prag in situ. Ne obuhvata zemljište koje se uglavnom koristi kao poljoprivredno ili urbano.“
Podaci iz 2020.godine (FAO: Global Forest Resources Assessment 2020.) pokazuju da šume u svetu zauzimaju 4,06 milijardi hektara (40,6 miliona kvaratnih kilometara), tj. približno 31 odsto kopnene površine Zemlje. To bi značilo da na svakog stanovnika naše planete „otpada“ oko 5000 m2 površine pod šumom - ali se mora uzeti u obzir i to da nisu ravnomerno raspoređene svuda po našoj planeti. 
Više od polovine šumskog pokrivača Zemlje nalazi se na pet mesta: u Ruskoj Federaciji, Brazilu, Kanadi, SAD i Kini, a dve trećine (66 odsto) šuma prostire se u 10 zemalja.

Dve strane medalje

Prema podacima FAO, polovina šumskih površina približno računa se u relativno netaknuto područje, a više od jedne trećine predstavljaju autohtone šume, gde ne postoje vidljivi tragovi ljudskih aktivnosti i gde, shodno tome, ekološki procesi nisu značajno poremećeni. Šumski ekosistemi predstavljaju ključnu komponentu biodiverziteta u svetu - mnoge šume su biološki raznovrsnije od drugih ekosistema.
S druge strane medalje je uništavanje šuma i njihova degradacija koja se već dugo održava na visokom nivou, što u velikoj meri doprinosi gubitku biodiverziteta. Procenjuje se da je od 1990. godine izgubljeno 420 miliona hektara šuma putem konverzije zemljišta u druge namene. Primera radi, u periodu 2015-2020, stopa nestanka šuma procenjivana je na 10 miliona hektara godišnje, što je silazni trend u odnosu na 16 miliona hektara godišnje u deceniji 1990-tih. Prašumska područja u svetu smanjena su za preko 80 miliona hektara od 1990.godine.

Tema Broja

Poljoprivredne aktivnosti i dalje su glavni pokretač uništavanja šuma i njihove degradacije, kao i potonjeg gubitka šumskog biodiverziteta. Takozvane komercijalne poljoprivredne aktivnosti masovnih razmera,  ponajviše uzgoj stoke i gajenje soje i palmi (zbog palminog ulja), "krivci" su za 40 odsto gubitka tropskih šuma između 2000. i  2010.godine. Lokalna primitivna zemljoradnja doprinela je tome još 33 odsto, navodi se u izveštajima FAO.
Međunarodna organizacija Svetska fondacija za prirodu (WWF) podvlači da šume predstavljaju mnogo više od prostog zbira drveća. Stanište u njima nalazi više od tri četvrtine svih živih vrsta na kopnu. Reč je o veoma složenim ekosistemima koji obuhvataju biljke, životinje, gljive i mikroorganizme. Najvećom biološkom raznovrsnošću i složenim odnosima mogu se pohvaliti  tropske kišne šume, gde stalno vlada izobilje vlage i toplote.
Šume su vitalno važne i u drugim sferama: one, recimo, ublažavaju klimatske promene, s obzirom da upijaju ugljen-dioksid i druge gasove staklene bašte koji bi inače ostali nagomilani u atmosferi i negativno uticali na dalje promene klimatskih odlika.

Svakog minuta nestane...

Uništavanje šuma odvija se na razne načine: paljenjem, sečom drveća za potrebe poljoprivrede, zbog gajenja stoke i razvoja određene regije, neumerenom sečom za dobijanje drvne građe, degradacijom šumskog fonda izazvanog klimatskim promenama. Sve pomenuto utiče na život ljudi i preti velikom broju biljnih i životinjskih vrsta. Godine 2020. tropski predeli su izgubili više od 12 miliona hektara šumskog pokrivača. Poređenja radi, to je otprilike kao da 30 fudbalskih terena obraslih drvećem nestane svakog minuta.
Najveća prašuma na svetu, Amazonska, postala je siromašnija za najmanje 17 odsto šumskog pokrivača u proteklih pola veka, i to zbog ljudskih aktivnosti. Indonežansko ostrvo Sumatra izgubilo je 85 odsto šuma – ponajviše zbog konverzije zemljišta za gajenje palmi od kojih se dobija ulje, a sličan stepen destrukcije beleži se i na ostrvu Borneo. Uz to, uništavanje šuma smanjuje sposobnost šumskog pokrivača da apsorbuje štetne gasove iz atmosfere. Procenjuje se da je 15 odsto svih danas prisutnih gasove staklene bašte rezultat uništavanja šuma.

Tema Broja

 

 

Vesna Bosanac

 

 

 

 

 

 

 


Kompletni tekstove sa slikama i prilozima potražite u magazinu
"PLANETA" - štampano izdanje ili u ON LINE prodaji Elektronskog izdanja
"Novinarnica"

 

 

 

  back   top
» Pretraži SAJT  

powered by FreeFind

»  Korisno 
Bookmark This Page
E-mail This Page
Printer Versie
Print This Page
Site map

» Pratite nas  
Pratite nas na Facebook-u Pratite nas na Twitter - u Pratite nas na Instagram-u
»  Prijatelji Planete

» UZ 100 BR. „PLANETE”

» 20 GODINA PLANETE

free counters

Flag Counter

6 digitalnih izdanja:
4,58 EUR/540,00 RSD
Uštedite čitajući digitalna izdanja 50%

Samo ovo izdanje:
1,22 EUR/144,00 RSD
Uštedite čitajući digitalno izdanje 20%

www.novinarnica.netfree counters

Čitajte na kompjuteru, tabletu ili mobilnom telefonu

» PRELISTAJTE

NOVINARNICA predlaže
Prelistajte besplatno
primerke

Planeta Br 48


Planeta Br 63


» BROJ 116
Planeta Br 116
Godina XXI
Mart - April 2024.

 

 

Magazin za nauku, kulturu, istraživanja i otkrića
Copyright © 2003-2024 PLANETA