MAGAZIN ZA NAUKU, ISTRAŽIVANJA I OTKRIĆA
Planeta Br. 107 | PIRAMIDE - TAJNE I OTKRIĆA
»  MENI 
 Home
 Redakcija
 Linkovi
 Kontakt
 
» BROJ 107
Planeta Br 107
Godina XIX
Septembar - Oktobar 2022.
»  IZBOR IZ BROJEVA
Br. 115
Jan. 2024g
Br. 113
Sept. 2023g
Br. 114
Nov. 2023g
Br. 111
Maj 2023g
Br. 112
Jul 2023g
Br. 109
Jan. 2023g
Br. 110
Mart 2023g
Br. 107
Sept. 2022g
Br. 108
Nov. 2022g
Br. 105
Maj 2022g
Br. 106
Jul 2022g
Br. 103
Jan. 2022g
Br. 104
Mart 2022g
Br. 101
Jul 2021g
Br. 102
Okt. 2021g
Br. 99
Jan. 2021g
Br. 100
April 2021g
Br. 97
Avgust 2020g
Br. 98
Nov. 2020g
Br. 95
Mart 2020g
Br. 96
Maj 2020g
Br. 93
Nov. 2019g
Br. 94
Jan. 2020g
Br. 91
Jul 2019g
Br. 92
Sep. 2019g
Br. 89
Mart 2019g
Br. 90
Maj 2019g
Br. 87
Nov. 2018g
Br. 88
Jan. 2019g
Br. 85
Jul 2018g
Br. 86
Sep. 2018g
Br. 83
Mart 2018g
Br. 84
Maj 2018g
Br. 81
Nov. 2017g
Br. 82
Jan. 2018g
Br. 79
Jul. 2017g
Br. 80
Sep. 2017g
Br. 77
Mart. 2017g
Br. 78
Maj. 2017g
Br. 75
Septembar. 2016g
Br. 76
Januar. 2017g
Br. 73
April. 2016g
Br. 74
Jul. 2016g
Br. 71
Nov. 2015g
Br. 72
Feb. 2016g
Br. 69
Jul 2015g
Br. 70
Sept. 2015g
Br. 67
Januar 2015g
Br. 68
April. 2015g
Br. 65
Sept. 2014g
Br. 66
Nov. 2014g
Br. 63
Maj. 2014g
Br. 64
Jul. 2014g
Br. 61
Jan. 2014g
Br. 62
Mart. 2014g
Br. 59
Sept. 2013g
Br. 60
Nov. 2013g
Br. 57
Maj. 2013g
Br. 58
Juli. 2013g
Br. 55
Jan. 2013g
Br. 56
Mart. 2013g
Br. 53
Sept. 2012g
Br. 54
Nov. 2012g
Br. 51
Maj 2012g
Br. 52
Juli 2012g
Br. 49
Jan 2012g
Br. 50
Mart 2012g
Br. 47
Juli 2011g
Br. 48
Oktobar 2011g
Br. 45
Mart 2011g
Br. 46
Maj 2011g
Br. 43
Nov. 2010g
Br. 44
Jan 2011g
Br. 41
Jul 2010g
Br. 42
Sept. 2010g
Br. 39
Mart 2010g
Br. 40
Maj 2010g.
Br. 37
Nov. 2009g.
Br.38
Januar 2010g
Br. 35
Jul.2009g
Br. 36
Sept.2009g
Br. 33
Mart. 2009g.
Br. 34
Maj 2009g.
Br. 31
Nov. 2008g.
Br. 32
Jan 2009g.
Br. 29
Jun 2008g.
Br. 30
Avgust 2008g.
Br. 27
Januar 2008g
Br. 28
Mart 2008g.
Br. 25
Avgust 2007
Br. 26
Nov. 2007
Br. 23
Mart 2007.
Br. 24
Jun 2007
Br. 21
Nov. 2006.
Br. 22
Januar 2007.
Br. 19
Jul 2006.
Br. 20
Sept. 2006.
Br. 17
Mart 2006.
Br. 18
Maj 2006.
Br 15.
Oktobar 2005.
Br. 16
Januar 2006.
Br 13
April 2005g
Br. 14
Jun 2005g
Br. 11
Okt. 2004.
Br. 12
Dec. 2004.
Br 10
Br. 9
Avg 2004.
Br. 10
Sept. 2004.
Br. 7
April 2004.
Br. 8
Jun 2004.
Br. 5
Dec. 2003.
Br. 6
Feb. 2004.
Br. 3
Okt. 2003.
Br. 4
Nov. 2003.
Br. 1
Jun 2003.
Br. 2
Sept. 2003.
» Br. 107 Glavni naslovi

 

PLANETA MAGAZIN NA INSTAGRAMU

MEDICINA

Gordana Tomljenović

Anemija

Malokrvnost kao globalni zdravstveni problem

Jedan od najučestalijih hematoloških poremećaja, anemija, pogađa više od dve milijarde ljudi širom sveta. Dr Marija Pantelić, internista i subspecijalista hematologije u Opštoj bolnici Acibadem Bel Medic, ukazuje na podatak SZO da je, globalno, anemična čak trećina svih žena u reproduktivnom dobu, i da malokrvnost posebno pogađa trudnice i malu decu

Tekst

MEDICINA

Gordana Tomljenović

Artroskopska hirurgija ramena

Najpokretljiviji i fleksibilan, ali i osetljiv

Rameni zglob nije izložen opterećenjima koje uobičajeno trpe zglobovi kuka i kolena, ali u bacačkim i drugim sportovima koji preopterećuju rame, i ovaj zglob je podložan relativno čestim povredama. O terapiji koja i profesionalnim sportistima omogućava da se nakon povrede vrate na teren i nastave karijeru govori dr sc. med Ivica Medenica, specijalista ortopedije u beogradskom Acibadem Bel Medic-u

Tekst

NIKOLA TESLA

Vladimir Jelenković

Počeci elektrifikacije Srbije - Nikola Tesla i Đorđe Stanojević

Rodonačelnici novog električnog doba

Dva prijatelja, gotovo vršnjaka, jedan iz Like a drugi iz Negotinske krajine, živeli su daleko jedan od drugoga, radeći na istom polju elektrifikacije,krajem 19. i početkom 20. veka. Nikola Tesla (1856-1943), genijalni naučnik i pronalazač, živeo je i stvarao u Americi, u okruženju koje mu je omogućilo da uspešno radi na eksperimentalnim istraživanjima i stvori neverovatne izume u najrazličitijim oblastima. Đorđe Stanojević (1858-1921), fizičar, živeo je u Beogradu i stvarao modernu industriju u Srbiji, u potpunosti razumevajući značaj primene električne energije za njen razvoj. Iako su se sreli samo jednom, prilikom Tesline posete Beogradu 1892. godine, ova dvojica izuzetnih stvaralaca doprineli su, svaki na svoj način, počecima elektrifikacije u Srbiji koja, zahvaljujući njihovom delu, postaje jedna od prvih zemalja u Evropi sa savremenim hidrocentralama zasnovanim na Teslinom polifaznom sistemu naizmeničnih struja

Tekst

SUMMARY

Planeta No 107
ENGLISH Summary

  Tekst

PRIČA SA NASLOVNE STRANE

PIRAMIDE - TAJNE I OTKRIĆA

Egipatske piramide su svakako najpoznatije građevine drevnih vremena; međutim, veliki broj struktura u obliku piramida je, u različito vreme, izgrađen i u mnogim drugim krajevima sveta - na primer, u Sudanu, Etiopiji, zapadnoj Aziji, Grčkoj, Kipru, Italiji, Indiji, Tajlandu, Meksiku, Južnoj Americi i na nekim ostrvima Tihog okeana. Postoje i piramidalni oblici za koje naučnici tvrde da su nastali prirodnim putem, zahvaljujući geološkim strukturuma koje su planinama dale izgled pravilne piramide. Drugi iznose dokaze da su nastale kao delo ljudskog rada. Bez obzira na način postanka, zbog njihovog jedinstvenog oblika i uloge, za sve ih vezuju razne priče, mitovi i legende, a postoje i tumačenja da su delo vanzemaljaca. Veličinom i načinom izgradnje zadivljuju i izazivaju čuđenje ne samo kod običnog čoveka već i kod naučnika različitih profila koji ih proučavaju sa ciljem da ih istraže, opišu i što više saznaju o istoriji drevnih naroda.

TEMA BROJA

D.M.

Piramide - tajne i otkrića

Svedočanstva o božanskoj vlasti

Stari Egipat je bio najistaknutija civilizacija u oblasti Sredozemlja skoro trideset vekova, počev od ujedinjenja Donjeg i Gornjeg Egipta pod Menesom (oko 3100. pne), pa do osvajanja Aleksandra Velikog (332. godine pne).

Tekst

TEMA BROJA

Borka Marinković

Piramide - tajne i otkrića

Građevine i drevni matematičari

Na mestu gde je bio stari sumerski grad Nipur, u blizini hrama u obliku stepeničaste piramide (zigurat) nađeno je oko 50.000 glinenih pločica od kojih mnoge ukazuju da su Vavilonci i stari Egipćani imali solidno znanje matematike. Najčešće se pominje Ahmes (1600. godine pne), tvorac najstarijeg matematičkog dela, pisanog hijeroglifima na papirusu (Rhindov papirus koji se čuva u Londonu).

Tekst

TEMA BROJA

Z.Š.

Piramide - tajne i otkrića / U prilog misterijama

Potopljene piramide

Širom planete još uvek se otkrivaju piramide i piramidalni objekti, skriveni u gustim džunglama, planinskim nepristupačnim predelima i bespućima. Među tim otkrićima, posebnu misteriju predstavljaju otkrića ovih građevina pod vodenim površinama. Poslednje takvo otkriće dogodilo se pre devet godina, u podmorju Azorskih ostrva.

Tekst

TEMA BROJA

Vesna Bosanac

Piramide - tajne i otkrića / Jedna neobične teorija

Bića iz „tamo negde”

Na planeti Zemlji počivaju ostaci veličanstvenih građevina iz prošlih vremena koje, po svemu sudeći, daleko premašuju tehnološke mogućnosti doba u kojem su nastale, ponajviše zato što su ogromnih razmera, sazdane od delova izuzetnih težina, imaju zapanjujuće složenu građu i usklađenost sa određenim zvezdama.

Tekst

TEMA BROJA

Gordana Jovanović

Piramide - tajne i otkrića / S kraja na kraj sveta

Kuće za večni život

Reč piramida se odnosi na piramidalni geometrijski oblik, oblik sa četiri trouglaste strane, ali verovatno mnogi od nas i ne pomisle na geometrijsku figuru već na davno podignute egipatske građevine namenjene za zagrobni život faraona. I ako su egipatske najpoznatije, veliki broj struktura u obliku piramida je, u različito vreme, izgrađen u mnogim drugim zemljama - na primer, u Sudanu, Etiopiji, zapadnoj Aziji, Grčkoj, Kipru, Italiji, Indiji, Tajlandu, Meksiku, Južnoj Americi i na nekim ostrvima Tihog okeana. Postoje i piramidalni oblici za koje naučnici tvrde da su nastali prirodnim putem, tj. nastali su zahvaljujući geološkim strukturuma koje su planinama dale izgled pravilne piramide. Drugi iznose dokaze da su nastale kao delo ljudskog rada. Takve su, na primer, Rtanjska piramida i Bosanske piramide.

Tekst

TEMA BROJA

Piramide - tajne i otkrića / Kako su građene...

Ni papir da prođe

Mada ima puno teorija, nema pouzdanih dokaza o tome kako su Egipćani gradili piramide. Građene su u staroj eri, bez savremenih tehnologija, slažući blokove teške po 70 t, jedan na drugi, postavljene na velike visine. Stručnjaci danas ističu da je strukturalna nosivost piramide gotovo savršena.

Tekst

TEMA BROJA

Priredila: Ilijana Jakšić Pavlović

Piramide - tajne i otkrića / Koliko je vremena bilo potrebno za gradnju?

Čuda, jedno na drugo

Egipatske piramide su jedno od najvećih starih svetskih čuda. Sama činjenica da odolevaju zubu vremena duže od 4600 godina dokaz je pažnje s kojom su građene. Arheolozi, inženjeri, istoričari i stručnjaci drugih profila dugo se dive inventivnosti s kojom su pravljene ove vanvremenske građevine. Način njihove izgradnje i dalje nije utvrđen. Na ovo nadovezuje se pitanje: koliko je vremena trebalo da se izgrade ovi veličanstveni spomenici postojani kroz tolike vekove? Niko nije siguran koliko dugo su građene egipatske piramide jer je iz vremena njihovog nastajanja do danas „preživelo“ veoma malo dokaznog materijala. Ipak, procenjuje se da je za svaku piramidu bilo potrebno između 15 i 30 godina napornog rada.

Tekst

TEMA BROJA

Dr Ana Paunović

Piramide - tajne i otkrića / Hijeroglifi

Svet životinja i božanstava

Reči hijeroglifa, piktografa i glifa odnose se na stvaranje drevnih slika. Reč hijeroglif se sastoji iz dve antički grčke reči: hieros (sveti) i glif (rezbarija). Njome se označava drevno sveto pisanje Egipćana. Egipćani su hijeroglife smatrali za „reči bogova“. Ovi lepo iscrtani simboli korišćeni su za ukrašavanje zidova svetih mesta i hramova, ali ne i za svakodnevne potrebe. Od više stotina hijeroglifa koje su se koristili, 24 imaju vrednosti koje odgovaraju po jednom slovu današnjih alfabeta. Egipćani nisu pisali alfabetski, slovo po slovo, već su imali znatno složeniji način pisanja.

Tekst

TEMA BROJA

Miloslav Rajković

Piramide - tajne i otkrića / Darko M. Kovačević, istoričar, podvodni
arheolog, egiptolog, o najnovijim otkrićima u istraživanju piramida
uz korišćenje savremenih tehnologija

Skeniranje grobnica faraona

Posle završenih osnovnih i masters studija istorije u Novom Sadu, Darko M. Kovačević je školovanje nastavio na Univerzitetu u Aleksandriji. U Centru za pomorsku arheologiju i podvodno kulturno nasleđe proučavao je antičku i srednjovekovnu brodogradnju Egipta i Bliskog istoka i radio za grčku arheološku misiju koja je istraživala okolinu antičke aleksandrijske luke. S obzirom na vreme provedeno u Egiptu i posle odlaska iz te zemlje, uporedo sa dešavanjima u maritimnim naukama, prati i ona u egiptologiji. A istraživanja piramida čine srce te isto tako multidisciplinarne naučne oblasti. “Piramide su vrlo povezane sa mojim poljem interesovanja jer su u njihovoj blizini pronađeni brodovi. Sam brod je bio funeralna relikvija kroz razne periode starog Egipta”, kaže.

Tekst

TEMA BROJA

Priredila: Ilijana Jakšić Pavlović

Piramide - tajne i otkrića / Šta se nalazi u egipatskim piramidama?

Stvari za drugi svet

Kada je britanski arheolog Hauard Karter otvorio grobnicu kralja Tutankamona 1922, objavio je da je video „divne stvari“. Naime, grobnica tog faraona bila je prepuna raznovrsnog blaga, u šta je spadala i zlatna posmrtna maska Tutankamona, zlatni tron pa čak i zlatne sandale. Međutim, da li su sve grobnice starog Egipta imale tako skupocene „priloge“ za onaj svet?

Tekst

TEMA BROJA

D.M.

Piramide - tajne i otkrića / Beogradska mumija

Jedina mumija u Srbiji

Advokat, putnik, filantrop i mecena iz Mokrina, Hadzi Pavle Riđički, plemić od Skribešća (1805-1893), kupio je „iz rodoljubive namere“ na pijaci u Luksoru 1888. godine mumiju u sarkofagu. Uradio je to „ne za sebe, nego za srpski narod“, pa je iste godine mumiju poklonio Narodnom muzeju Srbije.

Tekst

TEMA BROJA

Dubravka Marić

Piramide - tajne i otkrića / Srednja i Južna Amerika

Nisu najstarije, ali jesu najbrojnije

U Srednjoj i Južnoj Americi se nalazi više piramida nego na ostatku Zemljine kugle! Najpoznatije su Piramida Sunca i Piramida Meseca u Teotivakanu, El Kastiljo ili Kukulkanov hram u Čičen Ici na Jukatanu, Velika piramida u Tenočtitlanu, piramida u Čoluli ili Tlačiualtepetl i veliki hram Saksajaman u Kusku, koji i danas pogrešno proglašavaju za tvrđavu.

Tekst

TEMA BROJA

Oliver Klajn

Piramide - tajne i otkrića / Građevine u jugoistočnoj Aziji

Velelepne tvorevine minulih careva

U provinciji Šensi, u severnoj Kini, na prostoru od desetak kvadratnih kilometara nalazi se četrdesetka piramidalnih objekata, a na širem području oko prestonog grada provincije Šensi, Siana taj broj je još veći. Sian je jedna od četiri drevne prestonice Kine a slavan je i po veličanstvenoj vojsci od terakote koja je u tom kraju otkrivena pre pola veka. Ukupno, ima stotinak piramidalnih humki, uglavnom u ravnici Ćin Čuan.

Tekst

TEMA BROJA

Priredila: Ilijana Jakšić Pavlović

Piramide - tajne i otkrića / Teorije o izgradnji

Od peska do vanzemaljaca

Hiljadama godina, istoričari, arhitekte i drugi stručnjaci pokušavaju da dođu do odgovora na pitanje: kako su građena ogromne piramide? Do današnjeg dana, tajna nije rešena. Niko nije siguran kako su piramide nastale. Naravno, o tome postoji mnoštvo teorija i mogućih objašnjenja, a evo i deset teorija o postanku ovih neverovatnih građevina...

Tekst

SVEMIR

Ivan Kremer

Rudna blaga asteroida

Izazovno bogato okruženje Zemlje

Poslednjih desetak godina privatne kompanije ozbiljno razmatraju mogućnost komercijalne eksploatacije resursa asteroida, najpre onih bližih Zemlji, tzv. Zemlji bliskih objekata (eng. Near-Earth Objects), ali naposletku i daljih, poput asteroida iz Asteroidnog pojasa. Pod time se podrazumeva ekstrakcija vrednih metala potrebnih za visoku tehnologiju, kao i mnogih drugih resursa, poput vode ili fosfora, neophodnih za održivo funkcionisanje ljudskih naseobina u svemiru.

Tekst

KOSMONAUTIKA

Dragan Lazarević

Međunarodna orbitalna stanica ISS

Najveći Zemljin veštački satelit

U večernjim satima ili pred svitanje, u odgovarajućem vremenskom periodu, može se videti jedan veoma svetao nebeski objekat koji brzo prelazi preko tamnog neba i ne liči na svetlo putničkih aviona. Neupućen posmatrač može biti iznenađen tom pojavom ali vrlo brzo može, preko interneta, da nađe objašnjenje da je taj objekat Međunarodna orbitalna stanica ISS (International Space Station). Ona kruži oko Zemlje na visini od oko 420 km i obiđe je za oko 93 min. Posmatrača može da iznenadi i kada naglo izgubi odsjaj Sunčeve svetlosti ulaskom u Zemljinu senku.

Tekst

TESLA

Div Smiljana 3. - NASTAVAK

Prvih dana po dolasku u Gospić, Nikola se uopšte nije snašao. Kao zarobljenik, kroz prozor je posmatrao njemu strani svet. Najteže mu je bilo da ide nedeljom u crkvu jer je morao da oblači praznično odelo. Dužnost mu je bila i da zvoni na crkvenom zvoniku i poziva parohijane u crkvu...

Tekst

HIGH TECH

ROBOTIKA, ENERGIJA, MEGNETIZAM, SNOVI,
TEHNOLOGIJE I TELEVIZIJA

Istraživači sa Kineskog univerziteta u Hong Kongu stvorili su prvog "mekog robota". Telom napravljenim od sluzi koja sadrži magnetne čestice, moguće upravljati i manipulisati spoljnim magnetnim poljem. Minijaturni magnetni robot koji najviše podseća na želatinsku masu, ima sjajnu perspektivu primene u medicini i dijagnostici pošto omogućava neinvazivan pristup u ograničenom prostoru i pruža idealno rešenje za minimalnu invazivnu hirurgiju, mikromanipulaciju i ciljanu isporuku lekova.

Tekst

MATEMATIKA

Borka Marinković

Srednjevekovna znanja

Zadaci za gimnastiku uma

Da li je srednji vek u Evropi bio „mračanˮ i za matematiku? Dobri poznavaoci istorije matematike teško mogu da navedu nekog velikog matematičara ili značajne matematičke rezultate iz tog vremena. Mnogima nepoznati Alkuin od Jorka baca novo svetlo na srednjevekovnu matematiku i njeno obrazovanje. Po dokazima, istina nepotpunim, Alkuin je autor zbirke „Zadaci za gimnastiku umaˮ. Ta zbirka se pominje u zanimljivoj matematičkoj prepisci dvojice kaluđera iz Kelna i Liježa iz 1025. godine pod nazivom „Albinusˮ, što je latinsko ime za Alkuina.

Tekst

TEHNOLOGIJE

Dubravka Marić

Dinamička digitalna radiografija

Visarisovi koraci u budućnost

Poslednjih desetak godina privatne kompanije ozbiljno razmatraju mogućnost komercijalne eksploatacije resursa asteroida, najpre onih bližih Zemlji, tzv. Zemlji bliskih objekata (eng. Near-Earth Objects), ali naposletku i daljih, poput asteroida iz Asteroidnog pojasa. Pod time se podrazumeva ekstrakcija vrednih metala potrebnih za visoku tehnologiju, kao i mnogih drugih resursa, poput vode ili fosfora, neophodnih za održivo funkcionisanje ljudskih naseobina u svemiru.

Tekst

PISMA

Oliver Klajn

Zapisi vremena

Tajnoviti znaci iz Biblosa

Biblos je priobalni libanski grad, udaljen oko 40 km od Bejruta. Većinu stanovnika čine hrišćani, prevashodno maroniti. Lokalni istoričar Filon, koji je tu živeo krajem 1. i u prvoj polovini 2. veka rekao je za svoj grad da je najstariji na svetu. Arheološka iskopavanja su pokazala da stalna naseobina tu postoji poslednjih sedam hiljada godina.

Tekst

ARHEOLOGIJA

Prof. dr Draženko Nenadić
Prof. dr Katarina Bogićević

Pećina Risovača

Dom neandertalaca pod Bukuljom

Pećina Risovača nalazi se na istočnom ulazu u Aranđelovac, iz pravca Topole, na strmoj dolinskoj strani Kubršnice, u starom kamenolomu. Ulaz u pećinu nalazi se 16 m iznad korita Kubršnice, na koti od 230 m nadmorske visine. Iako se smatra da je pećina bila poznata i pre početka rada kamenoloma (znalo se samo za dva uzana ulaza u nisku i kratku podzemnu prostoriju), može se reći da je ona otkrivena tek 1950. godine tokom radova na eksploataciji kamena. Eksploatacijom kamena je razoren i uništen ulazni deo pećine u dužini oko 20 m gde se, verovatno, nalazio najbogatiji kulturni sloj.

Tekst

MUZEJI I POSTAVKE

Dubravka Marić

Rutama „naučnog“ turizma

Zaustavljeni živi svet u Svilajncu

Prirodnjački centar u Svilajncu je, krajem juna, obeležio sedmu godišnjicu postojanja. To je jedinstvena institucija u ovom delu Evrope, koju svake godine poseti više od sto hiljada posetilaca. Mnogi dolaze porodično (i više puta), a veoma su česte i grupne posete, koje uglavnom čine deca predškolskog i školskog uzrasta.

Tekst

KNJIGE

Dubravka Marić

Jedan svet, jedno zdravlje

Knjiga „Bolesti živine“, čiji su autori profesori Fakulteta veterinarske medicine Univerziteta u Beogradu, Radmila Resanović, Miloš Vučićević i Todor Palić je udžbenik za studente integrisanih akademskih studija ovog fakulteta, pogodan i za nastavu na srodnim fakultetima i školama. Ujedno je i vodič za veterinare i druge stručnjake, koji se direktno ili indirektno bave ovom problematikom, ali i za sve koji su uključeni u živinarsku industriju.

Tekst

OKO PLANETE

Arhitektura

Pešačka staza na krovovima zgrada

Holandsko preduzeće “Rooftop Days” izgradilo je pešačku stazu koja se prostire po krovovima trgovačkih centara u središtu Roterdama. Namera graditelja je da upute javnost u jednu od mogućnosti kako da se grad ubuduće razvija. Autori i izvođači ovog nesvakidašnjeg arhitektonskog rešenja ističu da je ovim zasad iskorišćeno samo tri posto mogućnosti ravnih krovova u ovom lučkom gradu.

Tekst

OKO PLANETE

Studenti

Naši - drugi na međunarodnom
takmičenju iz energetske elektronike

Tim ”H-Bridges” (Elektrotehnički fakultet BU) osvojio je nagradu “The Best Innovative Design Award” a ujedno i drugo mesto na najvećem svetskom takmičenju u oblasti inovativnih i energetski efikasnih rešenja IEEE International Future Energy Challenge 2021/2022.

Tekst

OKO PLANETE

Roveri

Iznenađenje na Marsu

Jedna od prednjih kamera “Perservansa” čija je osnovna namena da rover, tokom kretanja po površini Marsa, izbegava opasnosti i koristi svoju robotsku ruku nedavno je snimila objekat koji podseća na malo klupko kanapa ili zapetljanu žicu. Zasad se samo nagađa šta je posredi pošto NASA nije dala objašnjenje o čemu je reč. Jedno od mogućih objašnjenja je da je reč o delu komponente iz misije..

Tekst

OKO PLANETE

Mikrometeoriti

Oštećeni teleskop

Početkom leta, NASA je obavestila javnost da se teleskop “Džejms Veb” našao na udaru talasa mikrometeorita. Koliko god da se na to u projektu računalo, stručnjaci su iznenađeni pošto su navedeni udari bili veći od onih koje su očekivali. Prema najnovijem izveštaju iz NASA-e, posle pomenutog naleta mikrometeorita, zabeleženo je šest deformacija na panelima teleskopa , a na jednom delu utvrđena je, kako je navedeno, "značajna i nepopravljiva šteta”.

Tekst

OKO PLANETE

Astronomija

Tehnološko čudo na La Palmi

Nedavno je završeno opremanje jednog od najjačih zemaljskih teleskopa, koji se nalazi na španskom ostrvu La Palmi. Reč je o primeni nove tehnnologije pod nazivom “Viv", kojom će moći da se otkrije kako je nastala galaksija Mlečni put. Teleskop “Vilijam Heršel” (VHT), ima tehnološku mogućnost da nadgleda gotovo hiljadu zvezda na sat, i to sve dok ne mapira pet miliona zvezda!

Tekst

OKO PLANETE

Zelena Srbija

Dragocenih 49 vrsta

Srbija danas ima oko 30 odsto površine pod šumama, a nacionalnom Strategijom pošumljavanja teži se da taj procenat bude povećan na oko 42 odsto, do 2050. godine. Prema podacima iz 2009. godine, Srbija ima 2.254.000 hektara pod šumom, odnosno 29,1 teritorije; od te površine, državne šume zauzimaju 53 odsto. U šumama Srbije prisutno je 49 vrsta drveća, od čega 40 lišćarskih, a devet četinarskih.

Tekst


SADRZAJ PLANETA Br 107

 

ČASOPIS PLANETA Br 107

 SARADNICI NA BROJU

Jozef Baruhović, Vesna Bosanac, Vladica Božić, Milan Gnjatović, Ibrahim Hadžić, Ilijana Jakšić, Vladimir Jelenković, Gordana Jovanović, Oliver Klajn, Sana Knežević, Rastko Kostić, Ivan Kremer, Dragan Lazarević, Dubravka Marić, Borka Marinković, Jelena Marjanović, Vladimir Milojević, Maja Miljević-Đajić, Ivana Mladenović, Vladimir Nikolić, Ana Paunović, Miloš Rastović, Zorana Stanić, Sanja Stanković, Miomir Tomić, Gordana Tomljenović, Ljubiša Topisirović, Zoran Šević


Dostupno na digitalnom formatu www.novinarnica.net

Direktor: Milan Knežević
Glavni i odgovorni urednik: Aleksandar Gaon
Pomoćnik glavnog urednika: Miloslav Rajković
Likovno-grafički urednik: Studio Platinum, Beograd
Fotografije: Mileta Mirčetić
Naslovna strana: Marija Miljković
Internet, Instagram i Facebook page: Marija Miljković

IZDAVAČ I OSNIVAČ : " Belmedia" d. o. o. © All rights reserved
DISTRIBUCIJA: Global Press d.o.o, Beograd, Žorža Klemansoa 24, 011/276-4538 i 276-9301
ŠTAMPA: "Kosmos", Svetog Save 16, Beograd, 011/ 2430 510

 

Sledeći broj izlazi 1. novembra 2022.


  back   top
» Pretraži SAJT  

powered by FreeFind

»  Korisno 
Bookmark This Page
E-mail This Page
Printer Versie
Print This Page
Site map

» Pratite nas  
Pratite nas na Facebook-u Pratite nas na Twitter - u Pratite nas na Instagram-u
»  Prijatelji Planete

» UZ 100 BR. „PLANETE”

» 20 GODINA PLANETE

free counters

Flag Counter

6 digitalnih izdanja:
4,58 EUR/540,00 RSD
Uštedite čitajući digitalna izdanja 50%

Samo ovo izdanje:
1,22 EUR/144,00 RSD
Uštedite čitajući digitalno izdanje 20%

www.novinarnica.netfree counters

Čitajte na kompjuteru, tabletu ili mobilnom telefonu

» PRELISTAJTE

NOVINARNICA predlaže
Prelistajte besplatno
primerke

Planeta Br 48


Planeta Br 63


» BROJ 115
Planeta Br 115
Godina XXI
Januar - Februar 2024.

 

 

Magazin za nauku, kulturu, istraživanja i otkrića
Copyright © 2003-2024 PLANETA