MAGAZIN ZA NAUKU, ISTRAŽIVANJA I OTKRIĆA
Planeta Br. 97 | GRAVITACIONI TALASI
»  MENI 
 Home
 Redakcija
 Linkovi
 Kontakt
 
» BROJ 97
Planeta Br 97
Godina XVII
Avgust-Septembar-Oktobar 2020.
»  IZBOR IZ BROJEVA
Br. 115
Jan. 2024g
Br. 113
Sept. 2023g
Br. 114
Nov. 2023g
Br. 111
Maj 2023g
Br. 112
Jul 2023g
Br. 109
Jan. 2023g
Br. 110
Mart 2023g
Br. 107
Sept. 2022g
Br. 108
Nov. 2022g
Br. 105
Maj 2022g
Br. 106
Jul 2022g
Br. 103
Jan. 2022g
Br. 104
Mart 2022g
Br. 101
Jul 2021g
Br. 102
Okt. 2021g
Br. 99
Jan. 2021g
Br. 100
April 2021g
Br. 97
Avgust 2020g
Br. 98
Nov. 2020g
Br. 95
Mart 2020g
Br. 96
Maj 2020g
Br. 93
Nov. 2019g
Br. 94
Jan. 2020g
Br. 91
Jul 2019g
Br. 92
Sep. 2019g
Br. 89
Mart 2019g
Br. 90
Maj 2019g
Br. 87
Nov. 2018g
Br. 88
Jan. 2019g
Br. 85
Jul 2018g
Br. 86
Sep. 2018g
Br. 83
Mart 2018g
Br. 84
Maj 2018g
Br. 81
Nov. 2017g
Br. 82
Jan. 2018g
Br. 79
Jul. 2017g
Br. 80
Sep. 2017g
Br. 77
Mart. 2017g
Br. 78
Maj. 2017g
Br. 75
Septembar. 2016g
Br. 76
Januar. 2017g
Br. 73
April. 2016g
Br. 74
Jul. 2016g
Br. 71
Nov. 2015g
Br. 72
Feb. 2016g
Br. 69
Jul 2015g
Br. 70
Sept. 2015g
Br. 67
Januar 2015g
Br. 68
April. 2015g
Br. 65
Sept. 2014g
Br. 66
Nov. 2014g
Br. 63
Maj. 2014g
Br. 64
Jul. 2014g
Br. 61
Jan. 2014g
Br. 62
Mart. 2014g
Br. 59
Sept. 2013g
Br. 60
Nov. 2013g
Br. 57
Maj. 2013g
Br. 58
Juli. 2013g
Br. 55
Jan. 2013g
Br. 56
Mart. 2013g
Br. 53
Sept. 2012g
Br. 54
Nov. 2012g
Br. 51
Maj 2012g
Br. 52
Juli 2012g
Br. 49
Jan 2012g
Br. 50
Mart 2012g
Br. 47
Juli 2011g
Br. 48
Oktobar 2011g
Br. 45
Mart 2011g
Br. 46
Maj 2011g
Br. 43
Nov. 2010g
Br. 44
Jan 2011g
Br. 41
Jul 2010g
Br. 42
Sept. 2010g
Br. 39
Mart 2010g
Br. 40
Maj 2010g.
Br. 37
Nov. 2009g.
Br.38
Januar 2010g
Br. 35
Jul.2009g
Br. 36
Sept.2009g
Br. 33
Mart. 2009g.
Br. 34
Maj 2009g.
Br. 31
Nov. 2008g.
Br. 32
Jan 2009g.
Br. 29
Jun 2008g.
Br. 30
Avgust 2008g.
Br. 27
Januar 2008g
Br. 28
Mart 2008g.
Br. 25
Avgust 2007
Br. 26
Nov. 2007
Br. 23
Mart 2007.
Br. 24
Jun 2007
Br. 21
Nov. 2006.
Br. 22
Januar 2007.
Br. 19
Jul 2006.
Br. 20
Sept. 2006.
Br. 17
Mart 2006.
Br. 18
Maj 2006.
Br 15.
Oktobar 2005.
Br. 16
Januar 2006.
Br 13
April 2005g
Br. 14
Jun 2005g
Br. 11
Okt. 2004.
Br. 12
Dec. 2004.
Br 10
Br. 9
Avg 2004.
Br. 10
Sept. 2004.
Br. 7
April 2004.
Br. 8
Jun 2004.
Br. 5
Dec. 2003.
Br. 6
Feb. 2004.
Br. 3
Okt. 2003.
Br. 4
Nov. 2003.
Br. 1
Jun 2003.
Br. 2
Sept. 2003.
» Br. 97 Glavni naslovi

 

PLANETA MAGAZIN NA INSTAGRAMU

MEDICINA

Gordana Tomljenović

Savremena interventna kardiologija

Kad srcu treba što pre da se pomogne

Umesto otvorenim hirurškim zahvatima, do srca ili začepljenja u koronarnom krvnom sudu interventna kardiologija može da dopre uz pomoć katetera, u okviru neke od minimalno-invazivnih procedura kao što je perkutana koronarna intervencija. Mr sc. med. dr Bojan Ilisic, načelnik Centra za interventnu kardiologiju u Bel Medic-u, ekspert je za takozvani radijalni pristup srcu, preko radijalne arterije ruke, koji je komforniji, bezbedniji i omogućava brži oporavak pacijenta

Tekst

OSTAVŠTINA

Vladimir Jelenković

Nikola Tesla

Misterije „Plavog portreta“

Sudbina „Plavog portreta“ NikoleTesle, jedinog portreta za koji je veliki naučnik pristao da pozira, dugo vremena predstavljala je misteriju za širok krug ljudi zainteresovanih za Teslin život i delo.

Tekst

SUMMARY

Planeta No 97
ENGLISH Summary

  Tekst

PRIČA SA NASLOVNE STRANE

GRAVITACIONI TALASI

Beskrajni prostor svemira u kojem se razdaljine mere svetlosnim godinama, galaksije i u njima objekti koji lete nezamislivim brzinama, pokreti, svetlost i zračenja, sudari džinovskih planeta i strahovita energija koja potom nastaje, crne rupe koje gutaju jedna drugu... sve je to prostor koji odnedavno otkrivamo i pokušavamo da shvatimo. Šta god da se negde desi, ma kolika daleko od Zemlje, nas ovde podseti da ga je bilo i da se svemir neprestano komeša, da se planete i čitavi planetarni sistemi potiru među sobom, da vasionski objekti jure s kraja na kraj tog prostora i da - ostavljaju tragove koje samo delimično razumemo. Jer, svaka promena izaziva nastanak gravitacionih talasa koji dopiru do Zemlje, gde pokušavamo da odredimo šta se i gde dogodilo. Nauka je pred novim izazovima razumevanja nastanka sveta i zvezdanih sistema. Njutn, Ajnštajn pa...?

TEMA BROJA

M. Rajković

Gravitacioni talasi

Novi horizonti kosmologije

Naše razumevanje svemira je zasnovano na detektovanju i razumevanju talasa. Elektromagnetni talasi su nam pružili najveći deo informacija. Jedna uska oblast spektra, dugo jedina dostupna – vidljiva svetlost, postepeno je proširena, uglavnom tokom XX veka: infracrvena, radio,visoko-energetska astronomija… Svaki je taj novi “prozor” predstavljao revoluciju i pružao sve dublje uvid u prirodu svemira, govorio je na predavanju “Kosmologija u eri gravitacionih talasa” pre dve godine Goran S. Đorđević redovni profesor teorijske fizike na Departmanu za fiziku PMF Univerziteta u Nišu, gostujući profesor na Univerzitetu u Banjaluci i gostujući istraživač u CERN-u, koji se poslednju deceniju uglavnom bavi kosmologijom.

Tekst

TEMA BROJA

Miloslav Rajković

Gravitacioni talasi

Da li je i gravitacija kvantna?

Četrnaesti septembar dve hiljade petaneste kinovarom je upisan u kalendar velikih datuma savremene fizike. Naučnici su tog dana došli do prvog otkrića gravitacionih talasa, emitovanih pri sudaru dve crne rupe. Kruna je to “lude ideje” grupe odvažnih istraživača sa univerziteta Kalteh i Masačusetskog instituta za tehnologiju (MIT), koji su oko projekta LIGO (Laserski interferometer opservatorije za gravitacione talase) okupili veliki broj ljudi, ustanova i univerziteta. I krajnje trnovitim putem stigli do cilja.

Tekst

TEMA BROJA

Dr Ana Paunović

Gravitaciona biologija

U pravcu ili nasuprot sile teže

Gravitacija je i sila kojom planeta Zemlja privlači i drži sve materijalne stvari (živa bića i predmete) na svojoj površini. Sva materijalna tela poseduju silu gravitacije, ali su te sile daleko manje nego sila Zemljine teže, koja se oseća i na 80.000 km udaljenosti od njene površine. Gravitaciona sila Sunca još je veća, jer Sunce pomoću nje drži na „okupu“ sve planete Sunčevog sistema koje usled ove sile u svom kretanju kruže oko Sunca.

Tekst

TEMA BROJA

I. Jakšić

Gravitacioni talasi / Otkrića potrage za promenama

Dok se kosmos pomera

Opservatorija LIGO (Laser Interferometer Gravitational-Wave Observatory) uskomešala je javnost kada je objavila prvo direktno opažanje spajanja neutronske zvezde. Tu se postavlja se pitanje: šta smo saznali gledajući i slušajući signale gravitacionih talasa?

Tekst

VESTI IZ MEDICINE

BIOLOGIJA

O značaju biološkog “tajminga”

Sve je u tajmingu. Najnoviji primer koji potkrepljuje ovu staru tezu u vezi je sa sistemima koji su regulisani biološkim satom. Istraživanje cirkadijalnih ritmova, naših unutrašnjih 24-satnih obrazaca koji utiču na spavanje-budnost i metaboličke cikluse, pokazalo je da je tajming (pravovremenost) ključna i za ljudsko zdravlje.

Tekst

VESTI IZ MEDICINE

MOLEKULI

Vežbanje menja krv

Prema studiji objavljenoj u časopisu “PubMed”, samo jedna sesija vežbanja promeni 9.815 od ukupno 17.662 različitih molekula u našoj krvi, merenih ovom studijom, a reč je o širokom rasponu tipova molekula odgovornih za snabdevanje energijom, metabolizam, imuni odgovor, reparaciju tkiva ili apetit.

Tekst

VESTI IZ MEDICINE

NEUROLOGIJA

Nivoi bakra i dijagnostika Alchajmerove bolesti

Svaki živi organizam pokreće se posredstvom DNK, koja kodira različite molekule proteina, a oni zauzvrat obavljaju sve potrebne biološke funkcije potrebne za održavanje života. Odakle i kako dolazi energija za sintezu molekula, ostaje nejasno.

Tekst

VESTI IZ MEDICINE

COVID-19

Šta štiti dečja pluća?

Razlike u fiziologiji pluća i imunološkoj funkciji kod dece i odraslih mogu da budu objašnjenje zašto su deca uglavnom pošteđena teških oblika COVID-19, tvrde pedijatri i internisti sa Medicinskog naučnog centra Univerziteta Teksas, u Hjustonu (SAD). Prema dokumentu objavljenom u Američkom žurnalu za fiziologiju, tek oko 1,7 odsto među prvih 149.082 slučajeva oboljevanja u SAD-u bila su novorođenčad, deca i adolescenti mlađi od 18 godina.

Tekst

VESTI IZ MEDICINE

COVID-19

Spasonosni vitamin D

Nedavno istraživanje objavljeno u časopisu “Aging Clinical and Experimental Research” otkrilo je povezanost između niskog prosečnog nivoa vitamina D i velikog broja smrtnih slučajeva od COVID-19, u 20 evropskih zemalja. Povezanost između niskog nivoa vitamina D i osetljivosti na akutne infekcije respiratornog trakta objašnjena je činjenicom da vitamin D modulira odgovor belih krvnih zrnaca kako bi ih sprečio da ispuštaju previše upalnih citokina.

Tekst

VESTI IZ MEDICINE

COVID-19

Jeftini steroidni lek spasava živote

Oksfordski naučnici utvrdili su da jedan poznati lek, koji je široko dostupan po vrlo pristupačnoj ceni, može da spasi život teško obolelima od COVID-19. Otkriveno je da steroidni medikament deksametazon (dexamethasone) smanjuje rizik od smrtnog ishoda od ove bolesti, i to za jednu trećinu kod pacijenata na respiratorima, i za jednu petinu kod pacijenata kojima se daje kiseonik. Istraživači sugerišu da je pomenuti lek, da je korišćen od samog početka pandemije, mogao da spase čak 5.000 života u Velikoj Britaniji.

Tekst

ISTRAZIVANJE SVEMIRA

Z.B.

Astrobiologija

Planeta za novu epidemiju

U narednih par godina NASA i preduzetnik Ilon Mask planiraju da pošalju ljude na Mars. Takođe, planiraju da odande donesu uzorke planetarnog tla na Zemlju, što može biti opasno, upozoravaju naučnici.

Tekst

ISTRAŽIVANJE SVEMIRA

Z.B.

Sunčev sistem

Pozeleneli Mars

Astronomi su nedavno, u atmosferi Marsa, uočili slab zeleni sjaj koji nastaje zbog interakcije sunčeve svetlosti i kiseonika u gornjim slojevima atmosfere. Do sada je ova vrsta sjaja uočena samo iznad Zemlje. - Četiri decenije smatramo da bi takav sjaj trebalo da postoji i oko Marsa. Sada smo, zahvaljujući sondi “exoMars”, uhvatili tu pojavu i na Marsu - naveo je Žan Klod Žerar, sa Univerziteta u Liježu (Belgija). .

Tekst

KOSMONAUTIKA

D.L.

Konstantin Eduardovič Ciolkovski

Nećemo večito ostati na Zemlji

Vizija leta u kosmos i na druga nebeska tela je dugo vremena bila san pesnika i fantasta koji su zamišljali takvo putovanje potpuno van naučnih saznanja - ili kao Žil Vern, na osnovu neostvarivih tehničkih rešenja, ispaljivanjem putnika ka Mesecu u granati džinovskog topa. Krajem 18. veka, naučna saznanja na polju mehanike su dostigla nivo da je bilo moguće da se sagleda tehničko sredstvo - raketa kojim bi mogao da se ostvari kosmički let a vizionar koji je prvi čovečanstvu ukazao na tu mogućnost bio je ruski naučnik Konstantin Eduardovič Ciolkovski.

Tekst

KOSMONAUTIKA

Priredila: Ilijana Jakšić

Varp pogon

U mehuru vremena i prostora

U svetu filma „Zvezdane staze“, čovečanstvo polazi u upoznavanje galaksije, 5. aprila 2063. godine, u prvom putovanju na svemirskom brodu koji može da se kreće brže od svetlosti. Novi “varp pogon”, najosnovniji pogon za međuzvezdana putovanja koji koristi većina posada u čuvenom naučno-fantastičnom filmu, ne pruža samo ljudima mogućnost ispitivanja kosmosa već i doprinosi ostvarenju našeg prvog kontakta sa vanzemaljskim vrstama života.

Tekst

KOSMONAUTIKA

Dragan Lazarević

Sergej Pavlovič Koroljev

Čovek koji je ostvario prodor u kosmos

Četvrtog oktobra 1957. jedan tehnički poduhvat ustalasao je čovečanstvo: Zemlja je, pored svog prirodnog satelita Meseca, dobila još jedan satelit - veštački „sputnjik 1“! On je obilazio našu planetu zapanjujućom brzinom od 8 km/s i slao radio-signale koje je bilo lako detektovati. Neočekivano je bilo to što je ovaj poduhvat postigao SSSR a ne višestruko ekonomski i, smatralo se tada, tehnološki razvijenije SAD.

Tekst

ENERGIJA

Dr Vladica Božić

Hemijski mikropotisnici za male satelite

Nano-sonde sa nano-motorima

Od samog početka, istraživanje svemira je bilo skupo zbog visokih troškova za izradu svemirskih letelica (satelita) koje su bile velikih dimenzija; samim tim zahtevale su rakete većeg prečnika u koje bi se mogli ugraditi jedan ili veći broj snažnih raketnih motora sa kojima bi se lansirali. Ubičajeno se malim satelitom smatrao svaki satelit težine manje od 300 kg, za čije je lansiranje sa površine u nisku orbitu oko Zemlje potrebna višestepena raketa prečnika bar 1,3 m. Zbog toga se u istraživanju svemira teži smanjenju dimenzija svemirskih letelica i njihove mase, što smanjuje troškova njihove izrade i samog lansiranja.

Tekst

VEŠTAČKA INTELIGENCIJA

Dr Milan Gnjatović, vanredni profesor
na Fakultetu tehničkih nauka u Novom Sadu

Istraživanja

U oku posmatrača

Ako ste se ikad pitali: u koliko knjiga staje ljudska inteligencija, „naučni“ odgovor je: trideset. Ovo je još jedan u nizu bizarnih rezultata izvedenih doslednim izbegavanjem pretpostavke stvarnosti u istraživanjima veštačke inteligencije.

Tekst

HIGH TECH

ROBOTIKA, VAZDUHOPLOVSTVO, ELEKTRONIKA,
SAOBRAĆAJ ŠKOLSTVO i TELEFONIJA

Da bi obezbedili da se poštuju propisane mere u borbi protiv virusa, lokalne vlasti u Singapuru su na zadatak praćenja ponašanja stanovništva poslale specijalne robote kompanije “Boston Dynamics”. Nacionalna institucija zadužena za parkove i javne prostore Singapura i odeljenje lokalne vlasti zaduženo za digitalne tehnologije, zajedno su pokrenuli testiranje psa-robota nazvanog Spot.

Tekst

NOVE TEHNOLOGIJE

V. Milojević

5G osvaja svet

Brzina, čist signal, bojazan...

Mobilna mreža pete generacije ne znači samo daleko brži internet - ona je nešto što treba da donese mnogo viši kvalitet usluga širokog spektra i života uopšte. Iako su za sam pojam 5G vezane mnogobrojne, često kontroverzne teorije, od kojih neke upozoravaju na potencijalne (ali ne i do sada objektivno dokazane) opasnosti po zdravlje koje ona sobom nosi, 5G mreža se sve više širi, i u mnogim zemljama već postaje standardna, običnim korisnicima dostupna usluga.

Tekst

MATEMATIKA

Borka Marinković

M3 2020

Da li otkrivamo ili stvaramo nauku?

Ovogodišnji mesec matematike, deveti po redu, potvrdio je više nego ikada do sada primenu matematike u informatici i komunikacijama. Matematika je, zahvaljujući svom alatu - novim tehnologijama za rešavanje problema i u svakodnevnom životu - ušla u domove svoje verne publike. Veoma bogat i ambiciozan program obuhvatio je razgovore, predavanja, on-line radionice, eksponate, naučni kafe. Mogućnosti za praćenje su bile prilagođene i onima koji se u zakazano vreme nisu mogli priključiti praćenju događaja. Snimci su se mogli videti tokom trajanja manifestacije.

Tekst

ARHITEKTURA

Mr. Branislava Rogić
Fotografije: Aleksandar Rogić i Erik Lagendijk

Nova namena industrijskih objekat

Staro a više nego novo

Amsterdam je grad sa brojnim spomenicima prošlosti uklopljenim u moderan način življenja. Značaj tradicije je veliki, što se ogleda i u restauraciji i rekonstrukciji objekata čiji je arhitektonski izgled sačuvan i prilagođen novim funkcijama.Vodi se računa da nova arhitektura objekta ne naruši tradicionalnu gradnju u ovom drevnom gradu. Dobar primer je više industrijskih objekata sagrađenih u prošlosti koji su, posle renoviranja i rekonstrukcija, dobili nove funkcije i postali pumpna stanica, rezervoar za gas i magacini.

Tekst

VELIKI UMOVI

Ana Paunović

Milan Jovanović Batut

Istrajnim korakom do visina

Milan Jovanović Batut (1847-1940) bio je lekar, profesor i utemeljivač Medicinskog fakulteta. Rođen je u Sremskoj Mitrovici. Njegov otac Konstantin je sa šabačkim poznanikom, Batutom, otvorio ortačku trgovinsku radnju „Jovanović - Batut”, prema kojoj je Milan i dobio nadimak „Batut”. Do mature Batut se školovao u Vojvodini, a 1867. maturirao je u Osijeku. Studije medicine završio je u Beču 1878.

Tekst

INTERFEJS

Priredila: I.Jakšić

“Čula” robota

Koža čoveka i “koža” mašine

Pojavio se jedinstveni sistem robotskih senzora koji reaguje hiljadu puta brže od ljudskog čula dodira, što je bez presedana u istoriji razvoja robotike.

Tekst

GENETSKI INŽENJERING

Jelena Marjanović

Da li je komarcima odzvonilo...

Nađi i promeni svuda!

Komarci, skrnavitelji spokoja blagih letnjih večeri ili buduće fleke na zidu, na kojima ljudi iskaljuju bes zato što im svojim zujanjem i ujedima uskraćuju preko potreban san. Kako god, niko ih ne voli. A kada bi se čulo da neko ima plan da ih ukloni sa lica zemlje , mora se priznati da bismo, makar na trenutak, navijali za njih.

Tekst

EGZOTIČNI NARODI

O.K.

Hamar (Etiopija)

Jurenje po govedima

Na jugozapadu Etiopije je teritorijalna celina koja se zvanično zove Region Južnih nacija, nacionalnosti i naroda. U njoj je okrug Hamer, uz samu granicu sa Kenijom. Taj okrug naseljava narod koji se zove Hamar. Ima nešto više od 46.000 pripadnika ovog naroda. Jezik kojim govore je vrlo neobičan i pripada aroidskim ili južnoomotskim jezicima, koji su ogranak afroazijske jezičke porodice.

Tekst

NOVE KNJIGE

Dr Jasmina Glamočlija, naučni savetnik
Institut za biološka istraživanja
„Siniša Stanković”, Univerzitet u Beogradu

Ibrahim Hadžić: Gljive našeg podneblja
(Izdavač: „Partenon“, Beograd 2020)

Jestive, otrovne, ukrasi prirode i mali gljivarski kuvar

Literatura o gljivama na srpskom jeziku se, početkom godine, uvećala za knjigu enciklopedijskog karaktera „Gljive našeg podneblja“, autora Ibrahima Hadžića. Ovaj vodič za branje gljiva je, posle dvadeset pet godina traganja, beleženja, sakupljanja i sumiranja saznanja o gljivama, Ibrahim Hadžić napisao oslanjajući se na svoj „Drugi gljivarski korak“ iz 2002. godine („Prosveta“).

Tekst

IZLOŽBE

Dubravka Marić

Seobe

Zov daljina i divljina

Izložba „Zov daljine - seobe u carstvu životinja“, koja se sve do kraja novembra održava u Galeriji Prirodnjačkog muzeja na Kalemegdanu, osvetljava prirodni fenomen kretanja jedinki i vrsta. Pokretači seoba mogu biti promene godišnjih doba, lokalni klimatski uslovi, dostupnost hrane ili potreba za ostavljanjem potomstva, a životinje zbog njih često pomeraju granice sopstvene izdržljivosti.

Tekst

RETKE VRSTE

O.K.

Torbar numbat

Stalna opasnost za termite

U Zapadnoj i Južnoj Australija i u Novom Južnom Velsu živi torbar numbat. Stručni naziv vrste je Myrmecobius fasciatus. U Evropi se za numbata saznalo 1831. godine, kada ga je uočila britanska naučna ekspedicija u jednoj rečnoj dolini na zapadu Australije. Taksonomsku vrstu i familiju, u deceniji nakon otkrića, opisao je engleski naučnik Džordž Voterhaus.

Tekst

EKOLOGIJA

V.Bosanac

Voda - iskušenje Evrope

Novi problem starog kontinenta

Evropa nije jedno od sušnih područja sveta, a ipak desetine miliona njenih stanovnika muku muči sa čistom pijaćom vodom. Uz to, potražnja za vodom stalno raste, što jača pritisak na postojeće, strateški važne izvore.

Tekst

ARHEOLOGIJA

M. Sretenović

Drobeta

Uz moćnu reku i monumentalni most

Drobeta, najznačajniji rimski grad na đerdapskom limesu, nalazio se na levoj obali Dunava, na mestu današnjeg rumunskog grada Drobeta-Turnu Severina, a u rimsko doba na granici dveju provincija, Dakije i Gornje Mezije. Rimska Drobeta je nastala na strateški važnom mestu: na najvažnijem od tri bitna đerdapska prelaza preko Dunava.

Tekst

ARHEOLOGIJA

Oliver Klajn

Ara Gaja

Skriveni bedemi Koreje

Tri drevne kraljevine na Korejskom poluostrvu bile su Pekče, Sila i Kogurjo. Uporedo sa ove tri vodeće sile, razvio se i savez gradova - država Gaja. Državice iz tog saveza egzistirale su oko sliva najduže korejske reke Nakdong. Ova zajednica, proistekla iz plemena koja su naseljavala taj prostor, postojala je od četrdesetih godina prvog veka do 532. godine. Kasnije je potpala pod vlast kraljevstva Sila koje je ovladalo najvećim delom Koreje.

Tekst

PISMA

O.K.

Na koralnom atolu Voleai

Tajna mešavina slova

Savezne države Mikronezije predstavljaju nezavisan entitet u Tihom okeanu. Jedna od četiri države koje su njen sastavni deo je Jap. U njoj se nalazi koralni greben Voleai koji se sastoji od 22 ostrva. Na nepunih 5 km2 živi nešto više od hiljadu ljudi. Voleai potpada pod arhipelag Karolinska ostrva, gde se govori voleajski jezik. U državi Jap ima status jednog od zvaničnih jezika. Ukupno u čitavoj zemlji ima oko 1700 govornika. Spada u trukičko-ponapejsku jezičku porodicu.

Tekst

OKO PLANETE

Biologija

Mikroplastika na Antarktiku

Naučnici su nedavno pronašli deliće polistirena u utrobi skokuna, minijaturnih zglavkara, na obalama ostrva King Džordž, delu Antarktika na kojem rade brojni timovi istraživača i gde postoje naučno-istraživačke baze, skladišta i objekti za turiste.

Tekst

OKO PLANETE

Z.B.

Temperatura okeana

Delić Atlantika sve hladniji

Na našoj planeti postoji mesto koje je iz godine u godinu sve hladnije. Na severu Atlantskog okeana, južno od Grenlanda, NASA je otkrila tačku koja postaje sve hladnija. Podaci pokazuju da se, za poslednjih sto godina, okean zagrejao za 1 stepen Celzijusov. Istovremeno, hladna tačka u Atlantskom okeanu ohladila se za gotovo 1 stepen? Pošto je površina okeana na tom delu hladnija od okoline, hladi se i vazduh iznad tog dela.

Tekst

OKO PLANETE

Ljudi

Samo petina planete je „bez“

Ljudska vrsta se raširila na veći deo planete, a nedavno su istraživači izračunali da samo petina kopnene površine koja nije prekrivena ledom na Zemlji nije pod našim uticajem.

Tekst

OKO PLANETE

Miris svemira

Na šta miriše prostor između Zemlje i drugih tela u vasioni?

Pre jedne decenije, stručnjaci NASA-e došli su do formule na osnovu koje bi se mogla napraviti tečnost koja bi trebalo da ukaže na to kako miriše svemir. Zbog brojnih razloga, od ove namere se na neko vreme odustalo.

Tekst

OKO PLANETE

Veliki kineski zid

Stariji od Džingis Kana

Veliki kineski zid je, u stvari, skup mnogo zidova. Taj niz dugačak je 8850 km a naklonost posetilaca prema ovoj najvećoj građevini na svetu datira još iz Dinastije Ming (1368-1644) i zaista je sagrađen da bi se Kina odbranila od Mongola. Međutim, nekoliko vekova ranije, zid je podignut daleko na severu.

Tekst

OKO PLANETE

Biologija

Klima pokreće bolesti

Klimatske promene značajno utiču na ljudsko zdravlje pre svega tako što nagli porast temperature omogućava brži razvoj bakterija i virusa, i time širenje raznih bolesti među ljudima. Na primer, u delovima sveta u kojima vladaju suše, dolazi do pojave pacova, koji su prenosioci različitih zaraza.

Tekst

OKO PLANETE

Mikrovlakna

Opasni „tekstil“

Tekstilna mikrovlakna su glavni doprinos zagađenju mora jer se spiraju sa odeće prilikom pranja i habanja a potom, putem vazduha ili na druge načine, stižu do mora. Samo jedno mašinsko pranje odeće od poliestera, na primer, oslobađa pola miliona tekstilnih mikrovlakana. Prethodna istraživanja okeanskog dna sva su mikrovlakna smatrala plastikom, na osnovu pretpostavke da se prirodna vlakna kao što je pamuk ili vuna razgrađuju previše brzo da bi opstali u morskoj sredini.

Tekst

OKO PLANETE

Arheologija

Pronađeni ostaci drevnog vikinškog sela

Arheolozi su otkrili drevno vikinško naselje koje je prethodilo prvoj poznatoj ljudskoj zajednici na Islandu. Ostaci dva objekta pronađeni su u blizini jednog sela kod fjorda Studvarfjordur. Starija građevina, koja potiče iz 800. godine n.e, dugačka je nepunih 100 m.

Tekst

OKO PLANETE

I.J.

Fitologija

Izlaganje suncu

Pre otprilike 700 miliona godina, biljke su počele da se pojavljuju na kopnu. Jedna od ključnih adaptacija neophodnih za ovu tranziciju bio je neki vid zaštite od Sunčevog ultravioletnog zračenja (na primer, biljke u moru su bile zaštićene morskom vodom).

Tekst

OKO PLANETE

V.M.

Entomologija

Bubom protiv ambrozijea

Visoka štetnost ambrozije kao alergena je poznata. Više od 13,5 miliona ljudi u Evropi pati od alergija koje izaziva ova biljka. Švajcarski analitičari su utvrdili da ekonomsko opterećenje koje zdravstveni sistemi 30 zemalja širom Evrope trpe kao posledicu problema koje ambrozija stvara njihovom stanovništvu iznose preko 7,4 milijarde evra godišnje.

Tekst

OKO PLANETE

Z.B.

Tektonika

Kontinent ispod Novog Zelanda

Ispod Novog Zelanda nalazi se potopljeni kontinent koji je pripadao istoj kopnenoj masi kao Antarktik i Australija. Taj deo odlomio se od Australije pre 85 miliona godina i potom potonuo ispod okeana.

Tekst

OKO PLANETE

Z.B.

Ekologija

Uništavanje šuma

Velika prašumska područja gorela su prošle godine, a područja veličine Švajcarske posečena su da bi se spremuila za razvoj poljoprivrede. Satelitski snimci ukazuju na to da trećina gubitaka otpada na Brazil, dok su Kongo i Indonezija na drugom i trećem mestu, navodi se u izveštaju organizacije “Global Forest Watch”.

Tekst

OKO PLANETE

I.J.

Okeani

Ugrožena vodena prostranstva

Zemlja se zagreva. Klimatske promene utiču na sve i svakoga. Kako temperature rastu, zagrevaju se i okeani. Međutim, dubine okeana se sporije zagrevaju od površine, sudeći prema najnovijoj studiji iza koje stoje stručnjaci Univerziteta Kvinslend (Australija). To nisu dobre vesti za stvorenja iz morskih dubina.

Tekst

OKO PLANETE

Tehnologija

“Lidarom” do najvećeg zdanja Maja

Međunarodni tim naučnika obavio je niz iskopavanja uz pomoć mapiranja iz vazduha na meksičkoj lokaciji Aguadi Feniksu, gde je otkrivena visoka građevina od gline za koju tvrde da je najstarije i najveće od svih izgrađenih zdanja drevnih Maja. Građevina je izgrađena u vremenu 1000-800. godine p.n.e. Duga je preko 1 km, a stara oko 3000 godina.

Tekst

OKO PLANETE

Z.B.

Tresetišta

Ubrzavanje globalnog zagrevanja

Jedan događaj od pre dve decenije upozorio je naučnike na to da tresetišta mogu biti opasna mesta zbog ugljen-dioksida koji tamo nastaje. Godine 1997. i potom 2015. ogromni slojevi treseta u Indoneziji našli su se u plamenu. Prema proračunima objavljenim posle požara, vatra je 1997. izbacila 3-10 milijardi metričkih tona CO2, što je povećalo koncentraciju tog gasa u atmosferi. Klimatolozi su počeli da izdaju upozorenja da bi druga dva velika tropska ležišta, ona u Kongu i Amazoniju, mogla da dočekaju istu katastrofu.

Tekst

OKO PLANETE

Z.B.

“Gugl”

Digitalni prevodilac hijeroglifa

“Gugl” je, pod nazivom “Fabricius”, pustio u rad program za prevođenje hijeroglifa, koji služi za dekodiranje drevnih egipatskih znakova. Ova funkcija dodata je već postojećoj aplikaciji “Umetnost i kultura”. U “Guglu” navode da je “Fabricius” prvi elektronski alat za razumevanje i učenje hijeroglifa.

Tekst

OKO PLANETE

Z.B.

Računari

Tržište za 15 milijardi ukradenih lozinki

Posle svakog hakerskog upada u neki od sistema a potom i krađe lozinki i korisničkih imena, stručnjaci za sigurnost računarskih mreža upozoravaju da bi te lozinke trebalo promeniti. Ipak, malo ko to i uradi. Tako se i desilo da se na Dark Webu sada nalazi oko 15 milijardi ukradenih lozinki, što bi moglo da znači da su svakom stanovniku na Zemlji "ukradene" po dve lozinke.

Tekst


SADRZAJ PLANETA Br 97

 

ČASOPIS PLANETA Br 97

 SARADNICI NA BROJU

Saradnici: Jozef Baruhović, Katarina Bogićević, Vesna Bosanac, Svetlana Đurić, Milan Gnjatović, Ibrahim Hadžić, Ilijana Jakšić, Gordana Jovanović, Oliver Klajn, Sana Knežević, Dragan Lazarević, Mirjana Lukić, Borka Marinković, Vladimir Milojević, Žaneta Miljanić, Marija Miljković, Darko Mladenović, Draženko Nenadić, Ana Paunović, Barbara Radulović, Miloš Rastović, Dušan Stanić, Sanja Stanković, Miomir Tomić, Gordana Tomljenović, Ljubiša Topisirović, Zoran Šević, Zdenko Štromar, Slavomir Vojinović


Dostupno na digitalnom formatu www.novinarnica.net

Direktor: Milan Knežević
Glavni i odgovorni urednik: Aleksandar Gaon
Pomoćnik glavnog urednika: Miloslav Rajković
Likovno-grafički urednik: Studio Platinum, Beograd
Fotografije: Zdenko Štromar
Naslovna strana: Marija Miljković
Internet: Marija Miljković

IZDAVAČ I OSNIVAČ : " Belmedia" d. o. o.
DISTRIBUCIJA: Global Press d.o.o, Beograd, Žorža Klemansoa 24, 011/276-4538 i 276-9301
ŠTAMPA: "Kosmos", Svetog Save 16, Beograd, 011/ 2430 510

 

Sledeći broj izlazi 1. novembra 2020g.


  back   top
» Pretraži SAJT  

powered by FreeFind

»  Korisno 
Bookmark This Page
E-mail This Page
Printer Versie
Print This Page
Site map

» Pratite nas  
Pratite nas na Facebook-u Pratite nas na Twitter - u Pratite nas na Instagram-u
»  Prijatelji Planete

» UZ 100 BR. „PLANETE”

» 20 GODINA PLANETE

free counters

Flag Counter

6 digitalnih izdanja:
4,58 EUR/540,00 RSD
Uštedite čitajući digitalna izdanja 50%

Samo ovo izdanje:
1,22 EUR/144,00 RSD
Uštedite čitajući digitalno izdanje 20%

www.novinarnica.netfree counters

Čitajte na kompjuteru, tabletu ili mobilnom telefonu

» PRELISTAJTE

NOVINARNICA predlaže
Prelistajte besplatno
primerke

Planeta Br 48


Planeta Br 63


» BROJ 115
Planeta Br 115
Godina XXI
Januar - Februar 2024.

 

 

Magazin za nauku, kulturu, istraživanja i otkrića
Copyright © 2003-2024 PLANETA