MAGAZIN ZA NAUKU, ISTRAŽIVANJA I OTKRIĆA
Planeta Br. 97 | GRAVITACIONI TALASI Da li je komarcima odzvonilo... - Nađi i promeni svuda!
»  MENI 
 Home
 Redakcija
 Linkovi
 Kontakt
 
» BROJ 97
Planeta Br 97
Godina XVII
Avgust-Septembar-Oktobar 2020.
»  IZBOR IZ BROJEVA
Br. 115
Jan. 2024g
Br. 116
Mart 2024g
Br. 113
Sept. 2023g
Br. 114
Nov. 2023g
Br. 111
Maj 2023g
Br. 112
Jul 2023g
Br. 109
Jan. 2023g
Br. 110
Mart 2023g
Br. 107
Sept. 2022g
Br. 108
Nov. 2022g
Br. 105
Maj 2022g
Br. 106
Jul 2022g
Br. 103
Jan. 2022g
Br. 104
Mart 2022g
Br. 101
Jul 2021g
Br. 102
Okt. 2021g
Br. 99
Jan. 2021g
Br. 100
April 2021g
Br. 97
Avgust 2020g
Br. 98
Nov. 2020g
Br. 95
Mart 2020g
Br. 96
Maj 2020g
Br. 93
Nov. 2019g
Br. 94
Jan. 2020g
Br. 91
Jul 2019g
Br. 92
Sep. 2019g
Br. 89
Mart 2019g
Br. 90
Maj 2019g
Br. 87
Nov. 2018g
Br. 88
Jan. 2019g
Br. 85
Jul 2018g
Br. 86
Sep. 2018g
Br. 83
Mart 2018g
Br. 84
Maj 2018g
Br. 81
Nov. 2017g
Br. 82
Jan. 2018g
Br. 79
Jul. 2017g
Br. 80
Sep. 2017g
Br. 77
Mart. 2017g
Br. 78
Maj. 2017g
Br. 75
Septembar. 2016g
Br. 76
Januar. 2017g
Br. 73
April. 2016g
Br. 74
Jul. 2016g
Br. 71
Nov. 2015g
Br. 72
Feb. 2016g
Br. 69
Jul 2015g
Br. 70
Sept. 2015g
Br. 67
Januar 2015g
Br. 68
April. 2015g
Br. 65
Sept. 2014g
Br. 66
Nov. 2014g
Br. 63
Maj. 2014g
Br. 64
Jul. 2014g
Br. 61
Jan. 2014g
Br. 62
Mart. 2014g
Br. 59
Sept. 2013g
Br. 60
Nov. 2013g
Br. 57
Maj. 2013g
Br. 58
Juli. 2013g
Br. 55
Jan. 2013g
Br. 56
Mart. 2013g
Br. 53
Sept. 2012g
Br. 54
Nov. 2012g
Br. 51
Maj 2012g
Br. 52
Juli 2012g
Br. 49
Jan 2012g
Br. 50
Mart 2012g
Br. 47
Juli 2011g
Br. 48
Oktobar 2011g
Br. 45
Mart 2011g
Br. 46
Maj 2011g
Br. 43
Nov. 2010g
Br. 44
Jan 2011g
Br. 41
Jul 2010g
Br. 42
Sept. 2010g
Br. 39
Mart 2010g
Br. 40
Maj 2010g.
Br. 37
Nov. 2009g.
Br.38
Januar 2010g
Br. 35
Jul.2009g
Br. 36
Sept.2009g
Br. 33
Mart. 2009g.
Br. 34
Maj 2009g.
Br. 31
Nov. 2008g.
Br. 32
Jan 2009g.
Br. 29
Jun 2008g.
Br. 30
Avgust 2008g.
Br. 27
Januar 2008g
Br. 28
Mart 2008g.
Br. 25
Avgust 2007
Br. 26
Nov. 2007
Br. 23
Mart 2007.
Br. 24
Jun 2007
Br. 21
Nov. 2006.
Br. 22
Januar 2007.
Br. 19
Jul 2006.
Br. 20
Sept. 2006.
Br. 17
Mart 2006.
Br. 18
Maj 2006.
Br 15.
Oktobar 2005.
Br. 16
Januar 2006.
Br 13
April 2005g
Br. 14
Jun 2005g
Br. 11
Okt. 2004.
Br. 12
Dec. 2004.
Br 10
Br. 9
Avg 2004.
Br. 10
Sept. 2004.
Br. 7
April 2004.
Br. 8
Jun 2004.
Br. 5
Dec. 2003.
Br. 6
Feb. 2004.
Br. 3
Okt. 2003.
Br. 4
Nov. 2003.
Br. 1
Jun 2003.
Br. 2
Sept. 2003.
» Glavni naslovi

GENETSKI INŽENJERING

 

Jelena Marjanović

Da li je komarcima odzvonilo...

Nađi i promeni svuda!

 

Komarci, skrnavitelji spokoja blagih letnjih večeri ili buduće fleke na zidu, na kojima ljudi iskaljuju bes zato što im svojim zujanjem i ujedima uskraćuju preko potreban san. Kako god, niko ih ne voli. A kada bi se čulo da neko ima plan da ih ukloni sa lica zemlje, mora se priznati da bismo, makar na trenutak, navijali za njih.


GENETSKI INŽENJERING

Ovdašnji komarci uglavnom su samo su neprijatni. Međutim, u tropskim krajevima, komarci su opasni projektili koji prenose smrtonosne bolesti: malariju, žutu groznicu, zika virus, denga groznicu… i borba sa njima postaje borba na život i smrt. Samo od malarije godišnje oboli preko 300 miliona ljudi, a dnevno od nje umire više od hiljadu. U toj borbi izrodila se ideja, još krajem šezdesetih godina prošlog veka, da se bolest suzbije udarom na komarce.
Jedino efikasno oružje protiv komaraca bili su i ostali pesticidi. Međutim, pesticidi su toksični i njihova upotreba zarad uništavanje komaraca truje i životnu sredinu čoveka. Sa druge strane, komarci postaju rezistentni na aktuelne pesticide, tako da su ljudi prinuđeni da pronalaze nove otrove za njihovo uništavanje, istovremeno dodatno ugrožavajući sopstveno okruženje. Problem je postao toliko veliki da je Svetska zdravstvena organizacija zatražila urgentno iznalaženje drugačijeg pristupa.

Genetski modifikovani komarci

Kada se suzbija prenošenje zaraze, razmišlja se u dva smera: jedan je da se smanji broj nosilaca zaraze, a drugi je da se onemogući nosiocima da zarazu nose u sebi. Razvoj genetskog inženjeringa dao je alate za razvoj ovakvih pristupa. 
U prvom slučaju, rešenje bi bilo razviti genetski modifikovane sterilne mužjake. Njih bi zatim trebalo proizvesti u laboratoriji u dovoljnom broju (stotinu ili više hiljada) i pustiti ih u divljinu u nadi da će se uspešno takmičiti sa drugim divljim mužjacima u osvajanju ženki. Ženke sa kojima će se oni pariti izleći će jaja koja nisu oplođena i iz njih se neće razviti larve novih komaraca.
U Brazilu je 2018. uspešno izveden eksperiment tokom kojeg je, na površini od 10 hektara, uz pomoć dronova oslobođeno 165.000 sterilnih mužjaka. Jedan od najvećih izazova ovog poduhvata bio je kako držati u kontejnerima veliki broj komaraca dugih i nežnih nogu koji su u prirodu morali da stignu u najboljem mogućem stanju pošto je pred njima bila borba za ženke. To je rešeno tako što su komarce u kontejnerima držali na niskoj temperaturi kako bi ih što više primirili, da ne lete i ne povrede se (komarci “ne rade” u hladnim letnjim noćima, kad temperatura padne ispod 16 stepeni, tada tada ne ujedaju i postaju letargični).
Drugi pristup u borbi protiv malarije predložio je, devedesetih godina prošlog veka, biolog Entoni Džejms. Njegova ideja bila je da, uz pomoć genetskog inženjeringa, proizvede u laboratoriji komarce rezistentne na malariju.

GENETSKI INŽENJERING

Malariju izaziva parazit plazmodijum, koji živi i razmnožava se u telu komarca. Džejms je pokušao da u genomu komarca pronađe one gene koje bi bilo moguće modifikovati tako da se onemogući razvoj parazita u njihovim telima. Zatim je trebalo proizvesti veliki broj takvih komaraca i pustiti ih u divljinu sa namerom da oni, parenjem sa divljim komarcima, prenesu svoj genetski materijal na buduće generacije i tako postepeno preuzmu primat nad običnim komarcima.
Kad je uspeo da proizvede komarca rezistentnog na malariju, pred njim je bio još teži korak: kako obične komarce zameniti rezistentnim? Matematika nasleđivanja je pokazala da je za uspeh potrebno da se u divljinu pusti najmanje 10 puta više modifikovanih komaraca nego što ima divljih. Zamislimo da živimo u selu opsednutom sa 10.000 komaraca, a neko ponudi pomoć tako što bi da dovede još 100.000 komaraca! Nije baš popularan metod, a i pitanje je kakav bi bio učinak.

GENETSKI INŽENJERING

GENETSKI INŽENJERING

CRISPR i genetski pogon

Ova dva alata uveli su revoluciju u genetski inženjering. CRISPR je naziv za metod za precizno i efikasno editovanje gena. Pronađen je slučajno, proučavanjem bakterija i njihove odbrane od virusa. Virus napada ćeliju bakterije tako što u nju ubacuje svoj genetski materijal, svoju DNK. Bakterija se brani uz  pomoć specijalnog proteina poznatog kao CAS9, koji se ponaša kao neka vrsta pametnih hemijskih makaza. On prepoznaje DNK virusa u ćeliji, vezuje se za nju i prekida njen lanac, uništavajući tako sam virus. 
Dženifer Daudna i Emanuela Šarpantije su, početkom prošle decenije, došle na ideju da iskoriste ovaj princip i upotrebe protein CAS9 kao makaze koje će iseći gen tačno tamo gde je njima bilo potrebno. A da bi protein znao gde da iseče, umesto DNK virusa koriste “navodeću” RNK, koju je danas relativno jednostavno sintetisati u laboratoriji. Sledeći korak je bio da se na mesto prekida lanca ubaci željeni sintetisani niz.
CRISPR se pokazao kao izuzetno efikasan alat za modifikaciju gena koji je uz to dovoljno jednostavan da se može koristiti u većini laboratorija, a zatim i veoma jeftin tako da je moguća njegova široka primena. Što se komaraca tiče, to je značilo da su naučnici dobili alat da skroje jedinke baš kakve su im potrebne.
Međutim, da bi se u prirodi nešto stvarno značajno promenilo, stvaranje velikog broja genetski modifikovanih komaraca nije dovoljno efikasno rešenje. Po pravilima nasleđivanja, jedna veštačka genetska promena se relativno sporo prenosi na potomke, i samo oko 50% jedinki u sledećoj generaciji ima šansu da je nasledi, a u svakoj sledećoj generaciji se taj procenat prepolovi, i promena se postepeno gubi. Istraživači koji su se bavili suzbijanjem malarije decenijama su tražili način kako da preokrenu ovaj način nasleđivanja tako da se broj potomaka koji su nasledili kritični gen poveća. 
Mehanizam koji im je bio potreban zove se genetski pogon. Do njegovog otkrića došao je student po imenu Valentino Gantz, kome je palo na pamet da, pomoću CRISPR, u DNK voćne mušice ubaci ne samo potrebnu genetsku modifikaciju već, povezano sa njom, i sam CRISPR mehanizam. Rezultat je bio zapanjujući: dobijena je neka vrsta biološkog “nađi i promeni svuda” alata, poput onog koje se koristi na računaru u tekst editoru. Samo par meseci posle ovog pronalaska, Entoni Džejms je napravio eksperiment sa komarcima koristeći genetski pogon povezan za gen koji je menjao boju očiju komaraca. U kontejner sa 30 običnih komaraca ubacio je samo dva genetski modifikovana tako da im oči budu fluorescentno crvene. Kada su, posle razvoja dve generacije komaraca, otvorili kontejner, zatekli su 3900 komaraca (oni se razmnožavaju velikom brzinom) od kojih je 3875 imalo neprirodne crvene oče, a samo njih 25 obične oči prirodnog insekta. 
Sada postoje dva alata koja imaju moć da relativno jednostavno ostvare preciznu genetsku modifikaciju (CRISPR), i da zatim tu modifikaciju prenesu na celokupno potomstvo u nekoliko generacija (genetski pogon), sve dok se novi gen ne pojavi u svakom pripadniku čitave jedne vrste. Drugim rečima, to je alat koji može da izbriše komarce sa lica zemlje u kratkom vremenskom periodu! 

GENETSKI INŽENJERING

Koja su pravila igre?

Uzbuđenje koje je pratilo otkrivanje obe ove metode brzo je ustuknulo pred etičkim dilemama i strahom od posledica koje bi njihova primena mogla da ima. Ideja o tome kako se ovi alati mogu zloupotrebiti ima mnogo i sigurno će uskoro biti holivudskih blokbastera na te teme. Jedna je stvar kada njima barataju odgovorni naučnici čija su istraživanja motivisana dobrim namerama i koji preduzimaju sve potrebne mere predostrožnosti. Iz tog razloga se, na primer, eksperimenti na malaričnim komaracima iz tropskih predela obavljaju u laboratorijama u Evropi i Americi, u klimatskim područjima gde takav komarac prirodno ne bi preživeo. Tako da, čak i kada bi neki pobegao iz laboratorije, ne bi poživeo dovoljno dugo da ostavi potomstvo.

Bezbednost i etika

Pravni okvir za regulisanje genetskih istraživanja na međunarodnom nivou nastao je 1993. godine, pod nazivom Konvencija o biološkom diverzitetu. Ratifikovalo ga je 196 zemalja. Međutim odgovore na pitanja: šta je bezbedno i šta je etično u svetu u kome milion ljudi svakoga dana oboleva od malarije, teško je dati a odgovori su hitno potrebni. Postoje zemlje koje gube bitku sa malarijom i koje ne mogu da čekaju na obazrive odgovore. U državi Burkina Faso, na zapadu Afrike, broj zaraženih od malarije je u stalnom porastu jer su komarci na tom području postali rezistentni na pesticide. Saradnjom Ministarstva za ekologiju, Nacionalne agencije za biološku bezbednost i najveće svetske neprofitne organizacije za borbu protiv malarije “Target malarija”, priprema se teren za puštanje u divljinu komaraca sa genetskim pogonom. Komarce priprema laboratorija u Italiji. Očekuje se da će se sa primenom krenuti u narednih pet godina.

Ali je jasno da namere mogu da budu drugačije a ponašanje nesmotreno. Dovoljno je da se jedan naučnik polakomi za neetičnim mogućnostima editovanja gena, a da nema legalnih načina da se njegov rad zaustavi. Tako se dogodilo da je istraživač He Đijankui (Južni univerzitet za nauku i tehnologiju u Šenženu, Kina) objavio da je devet meseci ranije editovao gene ljudskog embriona i da su se rodile bliznakinje koje će, zahvaljujući toj izmeni, biti otporne na HIV. Modifikovanje ljudskog genoma je izazvalo buru negodovanja u svetskoj javnosti, a sam doktor He je uhapšen i osuđen na tri godine zatvora. Međutim u tom trenutku osnov za njegovo hapšenje je bio to što nije imao validan pristanak roditelja bliznakinja na proceduru koju je primenio. Drugim rečima, pošto nije postojao pravni osnov kojim bi neko bio sudski gonjen za neodgovorno modifikovanje gena, vlasti su morale da posegnu za nečim drugim što im je bilo na raspolaganju. 
Postoji mogućnost da se genetskim inženjeringom učini mnogo dobra, a možda i mnogo zla. Šanse da se apsolutno spreči primena ovih metoda praktično ne postoje. Da li će urgentna potreba za delanjem odneti prevagu nad opreznošću, ostaje da se vidi?

 

 

Jelena Marjanović

 


Kompletni tekstove sa slikama i prilozima potražite u magazinu
"PLANETA" - štampano izdanje ili u ON LINE prodaji Elektronskog izdanja
"Novinarnica"

 

 

 

  back   top
» Pretraži SAJT  

powered by FreeFind

»  Korisno 
Bookmark This Page
E-mail This Page
Printer Versie
Print This Page
Site map

» Pratite nas  
Pratite nas na Facebook-u Pratite nas na Twitter - u Pratite nas na Instagram-u
»  Prijatelji Planete

» UZ 100 BR. „PLANETE”

» 20 GODINA PLANETE

free counters

Flag Counter

6 digitalnih izdanja:
4,58 EUR/540,00 RSD
Uštedite čitajući digitalna izdanja 50%

Samo ovo izdanje:
1,22 EUR/144,00 RSD
Uštedite čitajući digitalno izdanje 20%

www.novinarnica.netfree counters

Čitajte na kompjuteru, tabletu ili mobilnom telefonu

» PRELISTAJTE

NOVINARNICA predlaže
Prelistajte besplatno
primerke

Planeta Br 48


Planeta Br 63


» BROJ 116
Planeta Br 116
Godina XXI
Mart - April 2024.

 

 

Magazin za nauku, kulturu, istraživanja i otkrića
Copyright © 2003-2024 PLANETA