MAGAZIN ZA NAUKU, ISTRAŽIVANJA I OTKRIĆA
Planeta Br. 105 | VODONIK, gorivo budućnosti
»  MENI 
 Home
 Redakcija
 Linkovi
 Kontakt
 
» BROJ 105
Planeta Br 105
Godina XIX
Maj-Jun 2022.
»  IZBOR IZ BROJEVA
Br. 115
Jan. 2024g
Br. 113
Sept. 2023g
Br. 114
Nov. 2023g
Br. 111
Maj 2023g
Br. 112
Jul 2023g
Br. 109
Jan. 2023g
Br. 110
Mart 2023g
Br. 107
Sept. 2022g
Br. 108
Nov. 2022g
Br. 105
Maj 2022g
Br. 106
Jul 2022g
Br. 103
Jan. 2022g
Br. 104
Mart 2022g
Br. 101
Jul 2021g
Br. 102
Okt. 2021g
Br. 99
Jan. 2021g
Br. 100
April 2021g
Br. 97
Avgust 2020g
Br. 98
Nov. 2020g
Br. 95
Mart 2020g
Br. 96
Maj 2020g
Br. 93
Nov. 2019g
Br. 94
Jan. 2020g
Br. 91
Jul 2019g
Br. 92
Sep. 2019g
Br. 89
Mart 2019g
Br. 90
Maj 2019g
Br. 87
Nov. 2018g
Br. 88
Jan. 2019g
Br. 85
Jul 2018g
Br. 86
Sep. 2018g
Br. 83
Mart 2018g
Br. 84
Maj 2018g
Br. 81
Nov. 2017g
Br. 82
Jan. 2018g
Br. 79
Jul. 2017g
Br. 80
Sep. 2017g
Br. 77
Mart. 2017g
Br. 78
Maj. 2017g
Br. 75
Septembar. 2016g
Br. 76
Januar. 2017g
Br. 73
April. 2016g
Br. 74
Jul. 2016g
Br. 71
Nov. 2015g
Br. 72
Feb. 2016g
Br. 69
Jul 2015g
Br. 70
Sept. 2015g
Br. 67
Januar 2015g
Br. 68
April. 2015g
Br. 65
Sept. 2014g
Br. 66
Nov. 2014g
Br. 63
Maj. 2014g
Br. 64
Jul. 2014g
Br. 61
Jan. 2014g
Br. 62
Mart. 2014g
Br. 59
Sept. 2013g
Br. 60
Nov. 2013g
Br. 57
Maj. 2013g
Br. 58
Juli. 2013g
Br. 55
Jan. 2013g
Br. 56
Mart. 2013g
Br. 53
Sept. 2012g
Br. 54
Nov. 2012g
Br. 51
Maj 2012g
Br. 52
Juli 2012g
Br. 49
Jan 2012g
Br. 50
Mart 2012g
Br. 47
Juli 2011g
Br. 48
Oktobar 2011g
Br. 45
Mart 2011g
Br. 46
Maj 2011g
Br. 43
Nov. 2010g
Br. 44
Jan 2011g
Br. 41
Jul 2010g
Br. 42
Sept. 2010g
Br. 39
Mart 2010g
Br. 40
Maj 2010g.
Br. 37
Nov. 2009g.
Br.38
Januar 2010g
Br. 35
Jul.2009g
Br. 36
Sept.2009g
Br. 33
Mart. 2009g.
Br. 34
Maj 2009g.
Br. 31
Nov. 2008g.
Br. 32
Jan 2009g.
Br. 29
Jun 2008g.
Br. 30
Avgust 2008g.
Br. 27
Januar 2008g
Br. 28
Mart 2008g.
Br. 25
Avgust 2007
Br. 26
Nov. 2007
Br. 23
Mart 2007.
Br. 24
Jun 2007
Br. 21
Nov. 2006.
Br. 22
Januar 2007.
Br. 19
Jul 2006.
Br. 20
Sept. 2006.
Br. 17
Mart 2006.
Br. 18
Maj 2006.
Br 15.
Oktobar 2005.
Br. 16
Januar 2006.
Br 13
April 2005g
Br. 14
Jun 2005g
Br. 11
Okt. 2004.
Br. 12
Dec. 2004.
Br 10
Br. 9
Avg 2004.
Br. 10
Sept. 2004.
Br. 7
April 2004.
Br. 8
Jun 2004.
Br. 5
Dec. 2003.
Br. 6
Feb. 2004.
Br. 3
Okt. 2003.
Br. 4
Nov. 2003.
Br. 1
Jun 2003.
Br. 2
Sept. 2003.
» Br. 105 Glavni naslovi

 

PLANETA MAGAZIN NA INSTAGRAMU

MEDICINA

Gordana Tomljenović

Hirurška terapija tireoidnih oboljenja

Karcinomi štitaste žlezde uspešno se leče

Eminentni stručnjak za endokrinu hirurgiju, ass. dr sci. med. Marko Buta, konsultant beogradske Opšte bolnice Acibadem Bel Medic, kaže da se tireoidni karcinomi generalno smatraju oboljenjima sa veoma dobrom prognozom, i sa izvanrednim šansama za preživljavanje

Tekst

NIKOLA TESLA

Vladimir Jelenković

Pronalasci koje veliki naučnik nije zaštitio

Traganje po zaostavštini genija

Trebalo je da prođe čitavih pola veka od smrti Nikole Tesle da bi se započelo sa studioznim istraživanjima njegovih patentnih spisa i utvrdio konačan spisak svih patenata koje je prijavio u 26 zemalja širom sveta. Ono što je i posle završetka tog velikog i značajnog posla ostalo obavijeno velom tajne bili su pronalasci koje Tesla iz različitih razloga nije uspeo da zaštiti. Tek petnaestak godina kasnije, zahvaljujući pažljivoj analizi obimne građe iz Tesline lične arhive koja se čuva u Muzeju Nikole Tesle u Beogradu, objavljen je detaljan uvid u ovaj do tada i stručnoj i široj javnosti nepoznati deo stvaralaštva genijalnog naučnika, inženjera i pronalazača

Tekst

SUMMARY

Planeta No 105
ENGLISH Summary

  Tekst

PRIČA SA NASLOVNE STRANE

VODONIK, ZAPALJIVI GAS KOJI STVARA VODU

Prvi je i najlakši elemenat u prirodi. Vodonik je dvoatomni gas bez boje, mirisa i ukusa. Nije otrovan, a čak je 14,4 puta lakši od vazduha. Mada sa uzdržanošću, naučnici kažu da sačinjava čak tri četvrtine mase svemira! Na to astrofizičari dodaju da se zvezde u nizu uglavnom sastoje od vodonika u obliku plazme. Na našoj planeti, u obliku gasa, ima ga u veoma malim količinama. A bez vodonika se ne može. Ni život se ne bi mogao zamisliti...

TEMA BROJA

M. R.

Vodonik / Daleka istorija

Nastao u ranom univerzumu

Vodonik (Hydrogenium) je ne samo najrasprostranjeniji, nego i nastariji hemijski element u svemiru. U Periodnom sistemu je na prvom mestu, čini "familiju za sebe", pisci udžbenika neorganske hemije kažu da mu je zapravo teško naći mesto, negde je između alkalnih i halogenih elemenata ili iznad obe ove grupe. Kada je i kako nastao vodonik, koji čini najveći deo Sunčeve mase?

Tekst

TEMA BROJA

Miloslav Rajković

Vodonik i vodonične tehnologije

Rađa se era vodonika

"U toku je rađanje privrede pokretane vodoničnom energijom", nagovestio je još početkom veka futurolog Džejms Kanton (Extreme Future, 2006). "Ta energija će", pojasnio je Kanton, "dovesti do sveobuhvatnih promena, koje će se odvijati brzinom do sada nezabeleženom u istoriji". Elektrane na vodonik, ma koliko sada delovale fency, nekome i "krajnje apsurdno", najavljuju dolazak novog doba.

Tekst

TEMA BROJA

M. Rajković

Vodonik / hemija i analitika

Vodonik u kvantnoj teoriji

Vodonik je odigrao ključnu ulogu u razvoju kvantne teorije, dvadesetih godina prošlog veka. Jedan od razloga zašto je baš vodoniku pripala ta krupna uloga je njegova jednostavnost. Vodonik je jednostavne strukture, najjednostavnije (1 proton i 1elektron), svi ostali elementi se sastoje iz više protona i više elektrona. Ako imamo samo dve čestice, postoje realne šanse da se sve elgantno opiše matematički i nađe analitičko rešenje. U okviru kvantne mehanike, Šredingerova jednačina (Erwin Schrödinger, 1887-1961) je praktično ekvivalent drugog Njutnovog zakona, jednačina dinamike za kvantnomehaničke sisteme. Šredingerovu jednačinu možemo da postavimo za vodonikov atom i kao njeno rešenje dobijemo opis celog stanja vodonikovog atoma.

Tekst

TEMA BROJA

Dr Gordana Jovanović

Vodonik / Mesto na planeti i značaj

Korak ka dubokoj prošlosti

Način života u budućnosti sve češće zaokuplja našu pažnju. Stručnjaci širom sveta su posvećeni razvoju novih tehnologija za dobijanje energije, njihovoj isplativosti i uticaju na životnu sredinu. Istraživanja su skupa, često komplikovana, počev od preciznih laboratorijskih analiza i terenskih istraživanja pa do dubokih bušenja kroz Zemljinu koru; ipak, mnogo šta je ostalo nedovoljno ispitano. Kad su u pitanju istražna bušenja, zna se da se oko99% dubokih bušenja odnosi na istraživanja/proizvodnjiu nafte i gasa. Međutim, iz ovih bušotina se ne dobijaju skoro nikakve informacije o vodoniku (H2). Potraga za održivim snabdevanjem energijom uz niske ekološke i ekonomske troškove je glavni pokretač u kontekstu energetske tranzicije ka društvu sa niskim emisijama ugljenika.

Tekst

TEMA BROJA

Vodonik / Zapaljivi vazduh koji stvara vodu

Hydrogenium

Vodonik (H, hydrogenium - stvaralac vode) je, u sistemu elemenata, prvi i najlakši hemijski elemenat. U uobičajenim uslovima pritiska i temperature, vodonik je dvoatomni gas bez boje, mirisa i ukusa.

Tekst

TEMA BROJA

M.R.

Vodonik / Dr Radivoje Mitrović, redovni profesor Mašinskog fakulteta

U vozu energetske tranzicije

Koncept nacionalne vodonične strategije predstavlja pionirski poduhvat s obzirom da nema ozbiljnije države koja ne razmatra kako će uhvatiti korak sa razvojem tehnologija za vodonik. Pripremili ga je radna grupa koju čine predstavnici Mašinskog fakulteta, Instituta Mihajlo Pupin i Poslovnog udruženja Elektromašinogradnja (koje čini 13 srpskih firmi), kao i nekoliko eksperata. Cilj strategije je da ukaže na potrebu integralnog promišljanja sadašnjeg i budućeg razvoja srpske energetike u pravcu primene vodonika, kaže dr Radivoje Mitrović, redovni profesor Mašinskog fakuleta Univerziteta u Beogradu i rukovodilac Vodonične strategije Srbije.

Tekst

TEMA BROJA

M. R.

Vodonik / Nuklearna fuzija

Vodonik kao fuziono gorivo

Vodonik se razmatra i kao fuziono gorivo, kaže prof. Grgur. Fuzija je jedan od izvora energije budućnosti. U Velikoj Brataniji fizičari su uspeli da održe fuzionu reakciju 17 minuta. U njoj se dobija ogromna količina energije. Reakcija se održava magnetnim poljima, mada se ne koristi čist vodonk već njegovi izotopi, deuterijum ili tricijum. Englezi intenzivno rade na tome, tako da fuzija u narednih dvadesetak godina ima izglednu perspektivu.

Tekst

TEMA BROJA

M. R.

Vodonik / Dr Miroljub Adžić, profesor emeritus,
Mašinski fakultet Univerziteta u Beogradu

Sve je u ruci čoveka

Kada sa kaže motori sa unutrašnjim sagorevanjem (MSUS), misli se uglavnom na benzinske i dizel motore, ali tu spadaju i gasne turbine, mlazni i raketni motori. Za proizvodnju električne energije i pogon vozila koriste se i gorivne ćelije, pa i njih treba uključiti u ovu priču, posebno kada je reč o vodoniku, jer je vodonik jedino gorivo za gorivne ćelije koje se koriste za pogon vozila, kaže dr Miroljub Adžić, profesor emeritus Mašinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu.

Tekst

TEMA BROJA

Dragan Lazarević

Vodonik / Raketno gorivo

Uz tečni vodonik, pravac svemir

Intenzivan razvoj raketa tokom 20. veka odvijao se u naglim skokovima zahvaljujući primenama novih vrsta goriva koje je pratio tehničko-tehnološki razvoj zasnovan na primeni novih materijala i konstruktivnih rešenja raketnih motora i korpusa raketa. Prve rakete su koristile goriva slabije energetske vrednosti (npr.alkohol) ili oksidatore koji sadrže vodu (vodonik-peroksid, azotna kiselina) jer tadašnji raketni motori nisu mogli da izdrže veća termička i mehanička opterećenja. Veliki prodor u kosmos ostvaren je korišćenjem motora koji su koristili tečni kiseonik i ugljovodonična goriva (kerozin) sa kojima je postignuta relativna masa tereta lansiranog u Zemljinu orbitu od 2-2,5% startne mase rakete nosača.

Tekst

TEMA BROJA

Dr Vladica Božić

Vodonik / Upotreba kao pogonskog goriva

Svuda na gas

Zbog sve većeg zagađenja životne sredine i posledica koje to izaziva po prirodu i ljudsko zdravlje, danas se kod materija koje ljudi upotrebljavaju pojavljuje i zahtev da ne zagađuju okolinu. Među njima su i goriva, materije koje pri oksidaciji (najčečće sa kiseonikom iz vazduha) u toku sagorevanja ili gorenja imaju niz egzotermnih hemijskih reakcija u kojima se, zbog promene hemijskih sastojaka, stvaraju toplota i produkti sagorevanja. Različita goriva i njihovi produkti sagorevanja utiču na okolinu na različite načine, što se utvrđuje tek nakon temeljnog ispitivanja njihove toksičnosti, npr. prirodni gas pri sagorevanju daje toplotnu energiju koja se koristi za grejanje stanova i preduzeća, kao i u elektranama za proizvodnju električne energije.

Tekst

HOBI

O.K.

Praćenje železnice

Praćenje železnice

Za mnoge ljude železnica, odnosno vozovi nisu samo puka prevozna sredstva kojima se stiže do određenih mesta već pojava koja fascinira i o kojoj ima šta da se sazna. Postoji veliki broj specijalizovanih časopisa posvećenih železničkom transportu, pre svega u anglosaksonskim zemljama. U našoj zemlji izlazi časopis „Železnice“, nastao još 1945. godine.

Tekst

VESTI IZ MEDICINE

Neurologija

Navike koje štete mozgu

Mnoge navike doprinose lošem zdravlju mozga, ali najveći uticaj imaju: previše sedenja, nedostatak druženja, neadekvatan san i hronični stres. Dobra vest je, ipak, da su ovo navike koje je relativno lako menjati. Dr Rudolf Tanzi, direktor Jedinice za istraživanje genetike i starenja u Opštoj bolnici u Masačusetsu (SAD), navodi za "Harvard Health" da je previše sedenja povezano sa promenama u delu mozga koji je odgovoran za pamćenje, a koje mogu da budu preteča kognitivnog pada i demencije. S obzirom na činjenicu da prosečna odrasla osoba sedi šest i po sati dnevno, dr Tanzi preporučuje kretanje na svakih 15 do 30 minuta sedenja, makar to bila i šetnja po kući, sklekovi uz kuhinjski pult, nekoliko čučnjeva ili iskoraka…

Tekst

VESTI IZ MEDICINE

Dijagnostika

Pogled otkriva inficiranog

Artin Arshamian (Karolinska Institute, Stokholm, Švedska) i njegove kolege ispitivali su mogućnosti procene da je neko bolestan - samo gledajući lice te osobe. Tim naučnika je radio sa 169 volontera iz šest različitih kulturnih sredina, uključujući stanovnike Stokholma, lovce-sakupljače u prašumama Tajlanda i Malezije, ljude u primorskim pustinjama Meksika.

Tekst

VESTI IZ MEDICINE

Imunologija

mRNA vakcina protiv side?

Eksperimentalna vakcina protiv HIV-a, zasnovana na mRNA - istoj tehnologiji koja se koristi u dve vakcine protiv Covid 19 - obećava da bi mogla efikasno da deluje i kod miševa i primata. Prema rezultatima istraživanja američkih naučnika iz Nacionalnog instituta za alergije i infektivne bolesti (NIAID),objavljenim u Nature Medicine, nova vakcina je bezbedna i podstiče stvaranje željenih antitela, kao i ćelijske imune odgovore protiv virusa sličnog HIV-u. Rhesus makaki majmuni, koji su primili primarnu vakcinu praćenu višestrukim dopunskim inokulacijama, u poređenju sa nevakcinisanim životinjama, imali su 79 odsto manji rizik od infekcije virusom imunodeficijencije majmuna (SHIV).

Tekst

VESTI IZ MEDICINE

Covid-19

Vakcine MMR i DTP kao štit protiv kovida

Vakcine se dizajniraju s ciljem da izazovu snažan i dugotrajan imunološki odgovor, stvaranjem memorijskih T-ćelija, i B-ćelija. U skladu s tim, vakcina protiv malih boginja- zaušaka-rubeole (MMR), data u ranom detinjstvu, kao i vakcina protiv tetanusa-difterije-velikog kašlja (DTP), koja treba da se daje na svakih 10 godina, štite od bolesti po kojima su dobile ime. Izgleda, međutim, da one imaju i neočekivani bonus: pobuđuju i unakrsno reaktiviranje memorijskij T-ćelija, odnosno sposobnost da odgovore na proteinske mete (antigene) koji su prisutni u drugim mikrobima, uključujući i virusne antigene SARS-CoV-2.

Tekst

VESTI IZ MEDICINE

Genatska istraživanja

Čistiji krvni sudovi

Prema studiji objavljenoj u PNAS (Proceedings of the National Academy of Sciences), američki naučnici sa Medicinskog fakulteta Albert Ajnštajn tvrde da bi oživljavanje jednog procesa, koji se inače usporava sa starenjem, moglo da nas zaštiti od ateroskleroze, glavnog uzročnika srčanih i moždanih udara. Predvođen dr Ana Marijom Kuervo, tim naučnika uspešno je smanjio plak koji sužava arterije kod miševa, i to pojačavanjem autofagije posredovane šaperonom (CMA – Chaperone Mediated Autophagy), ćelijskog procesa čišćenja organizma koji je dr Kuervo otkrila 1993. godine.

Tekst

KOSMOLOGIJA

Eruptivna apokalipsa

Venera šalje čudne signale

Venera se često smatra Zemljinom "paklenom bliznakinjom" zbog guste kaustične atmosfere, visokog pritiska i užarene površine. Ovu planetu obavija gusti sloj oblaka koji sprečavaju većinu orbitalnih stanica da prodru kroz njih što je, zajedno sa paklenim uslovima koji vladaju na njenoj površini, prouzrokovalo to da planeta dobije mnogo manje pažnje nego Mesec ili Mars.

Tekst

ISTRAŽIVANJE SVEMIRA

Astronomija

Egzoplanete i 3-4 uljeza?

Pre tri decenije otkrivena je prva planeta izvan Sunčevog sistema. Do danas ih je otkriveno više od pet hiljada. Neke od njih su toliko velike da spadaju u omanje zvezde. Astronomi sa MIT-a izučavali su egzoplanete otkrivene pomoću NASA-inog svemirskog teleskopa "Kepler" i utvrdili postojanje tri objekta koja su preveliki da bi bili planete. Dodatno, merenja su vršena i pomoću teleskopa "Gaia" Evropske svemirske agencije (ESA). Tom prilikom utvrđeno je da su tri egzoplanete (Kepler-854b, Kepler-840b i Kepler-699b) dva-tri puta veće od Jupitera.

Tekst

ISTRAŽIVANJE SVEMIRA

Mlečni put

Otkrivena lutajuća crna rupa

Krajem januara, međunarodni timovi naučnika (Poljska, Novi Zeland i Japan) potvrdili su postojanje velike crne rupe koja slobodno putuje našom galaksijom na udaljenosti od otprilike 5000 svetlosnih godina od Zemlje.

Tekst

ISTRAŽIVANJE SVEMIRA

Mars

I voda, i hrana…

U naučnoj studiji nedavno objavljenoj u časopisu "Frontiers in Microbiology" navodi se da će astronauti na Marsu imati kiseonik, vodu, hranu i sve što im je potrebno - i to na samoj Crvenoj planeti! Kako? Cijanobakterije mogu da koriste gasove prisutne na Marsu, pri niskom ukupnom pritisku, kao izvor ugljenika i azota, navodi se. Pod tim uslovima ove bakterije zadržavaju sposobnost rasta u vodi koja sadrži samo prašinu kao što je ona na Marsu a koja se može koristiti za ishranu mikroorganizama. To bi omogućilo da dugoročne misije na Marsu budu samoodržive, ističe glavni autor studije Kiprijen Verse, astrobiolog Laboratorije za primenjenu svemirsku mikrobiologiju na Univerzitetu u Bremenu (Nemačka).

Tekst

ISTRAŽIVANJE SVEMIRA

Posle ispitivanja Rjugua

Možda nije asteroid već...

Asteroid Rjugu ima prečnik od oko 980 m i pripada asteroidnoj grupi tipa C (visok sadržaj ugljenika). Japanska svemirska agencija je, 2014. godine, lansirala ka asteroidu svemirsku letelicu "Hajabusa 2", koja je stigla na cilj juna 2018. i kružila oko njega duže od godinu dana. Tokom tog dela misije poslala je četiri rovera na površinu asteroida. Po okončanju zadatka, na našu panetu dostavljen je uzorak ovog svemirskog tela, decembra 2020.

Tekst

TELEKOMUNIKACIJE

G.Tomljenović

Šest decenija od lansiranja prvog Telstar satelita

Početak ere globalnih komunikacija

Prvi aktivni komunikacioni satelit, Telstar 1, lansiran u Zemljinu orbitu 1962. godine, za samo nekoliko meseci rada uspešno je testirao radikalnu novinu u elektronskim komunikacijama - prenos signala i podataka uživo, širom planete

Tekst

DALEKI SVEMIR

Vesna Bosanac

Egzotične planete

Nebeska tela od dijamanata

Dijamanti, retki i veoma dragoceni na Zemlji, obilno su rasuti po svemirskim prostranstvima. To pokazuje studija američkih istraživača sa Državnog univerziteta Arizone i Univerziteta Čikago, koji su izučavali egzoplanete (planete izvan našeg Sunčevog sistema) bogate ugljenikom. Ustanovljeno je da bi neke od njih mogle biti sačinjene od dijamanata i silicijuma, koga na Zemlji ponajviše ima u kvarcu i pesku.

Tekst

TESLA

Div Smiljana

Odvojeno od Jadranskog mora gordim Velebitom prostire se Gospićko polje sa rekom ponornicom, a u njegovom okrajku selo Smiljan nazvano po mirisnom poljskom cveću - smilju...

Tekst

MATEMATIKA

Borka Marinković

Kurt Gedel: Logika i filozofija brojeva

Zbog nepoznatog austrijskog doktoranda

Na Filozofskom fakultetu Velike škole u Beogradu, počev od 1905.godine, proučava se matematika. A kada je 1947. osnovan Prirodno-matematički fakultet, studije matematike su postale deo tamošnje akademske nastave. Na studijama je školske 1977/78. uveden predmet: filozofija matematike. U najkraćem, to je grana filozofije koja proučava pretpostavke, osnove i implikacije matematike. Njen cilj je da se razumeju priroda i metode matematike jer logička struktura i priroda matematike daju filozofiji novu dimenziju. Pravci filozofije matematike su: platonizam, formalizam, logicizam, spoznajne teorije i socijalni konstruktivizam.

Tekst

HIGH TECH

SAOBRAĆAJ, ISHRANA I TRANSPORT

Vozilo koji je austrijska kompanija "Deus" predstavila početkom aprila u Njujorku biće jedan od najsnažnijih ikada napravljenih automobila. Sportski automobil "vejen" je vrhunske klase, tzv. hiperautomobil, čiji elektro-agregati po kompjuterskim simulacijama mogu da proizvedu čitavih 2200KS (1,64MW)!

Tekst

EGZOTIČNI NARODI

Oliver Klajn

Maršalci

Život na ozračenom arhipelagu

Maršalska ostva su arhipelag Tihog okeana, u okviru Mikronezije. Reč je o nezavisnoj državi nastaloj iznad potopljenih vulkana. Sastoji se iz dve veće grupe ostrva i atola koji se nazivaju Ratak i Ralik. Na ogromnom vodenom prostranstvu je vrlo malo zemlje, svega 180 km2, gde živi oko 60.000 stanovnika.

Tekst

ŽIVE VRSTE

Dr Ana Paunović

Udvaranje - rituali parenja

"Prisilno razvedeni" dabrovi

Parenja kod životinja u krajevima sa umerenom ili hladnom klimom po pravilu ima sezonsku učestalost. U tom razdoblju mnogi kičmenjaci dobijaju sekundarne polne karakteristike (na primer, menjaju boju i dobijaju "svadbeno ruho" pre parenja, što je slučaj kod nekih riba i ptica). Početak sezone parenja regulisan je sezonskom aktivnošću polnih žlezda, koje proizvode hormone koji podstiču polnu aktivnost životinja. U tropima se životinje ne razmnožavaju striktno periodično, ali čak i tamo je početak parenja često tempiran tako da se poklopi s kišnom sezonom..

Tekst

VOĆE

Dubravka Marić

Očuvanje vrsta

Zlatna autohtona jabuka

Pandemija koja lagano jenjava poremetila je ljudske živote i odložila mnoge planove. Upravo u trenutku proglašenja njenog početka 2020. godine, objavljeno je jedno značajno naučno delo: monografija "Autohtone sorte jabuke u Srbiji i Crnoj Gori" dr Evice Mratinić, redovnog profesora u penziji Poljoprivrednog fakulteta Univerziteta u Beogradu. Ova knjiga, koja predstavlja svojevrsnu "banku gena" i "banku znanja" za sadašnje i buduće generacije njenih kolega koji se bave oplemenjivanjem, sada dobija i prvu medijsku pažnju. Ona je plod profesorkinog tridesetogodišnjeg rada sa saradnicima na terenu i u laboratoriji.

Tekst

ANTROPOLOGIJA

Priredila: Maja Miljević-Đajić

Veštačka deformacija zuba kod Vikinga

Oznaka pripadnosti, potom zagonetka

Drevni ljudi su hiljadama godina namerno modifikovali svoje zube, širom sveta. Arheološki nalazi namernih modifikacija zuba prvi put su pronađeni u Evropi 1989. godine u nekropolama iz doba Vikinga. Deformacije u vidu brazdi bile su prisutne na prednjim zubima muškaraca. Namena ove prakse ostaje nejasna, a razlozi su brojni.

Tekst

MUZEJI

Dubravka Marić

Paleontološka zbirka

Pedagoški muzej - o izvorima obrazovanja

Geološko-paleontološka zbirka je muzej zatvorenog tipa u sastavu Rudarsko-geološkog fakulteta Univerziteta u Beogradu, a čine je zbirke Departmana za regionalnu geologiju i Departmana za paleontologiju. Formirana je 1889. godine, da bi se unapredila nastava i studenti stekli što više praktičnih znanja.

Tekst

IZLOŽBE

Dr Ana Paunović

Prirodnjački muzej u Beogradu

"Evolucija" – zagledanje u prapočetke

Izložbom "Evolucija" Prirodnjački muzej u Beogradu zaokružio je jubilarnu 2020. godinu i obeležavanje 125 godina postojanja. Po mnogo čemu jedinstvena izložba "Evolucija", u decembru 2021. godine otvorena je u Galeriji muzeja na Malom Kalemegdanu broj pet.

Tekst

IZLOŽBE

Vinča, od neolita do srednjeg veka

Petina ponire ka Dunavu

Galerija nauke i tehnike SANU bila je, od kraja marta do kraja aprila, domaćin izložbe "Projekat Vinča: novi arheološki izazovi", u organizaciji Centra za digitalnu arheologiju, Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu.

Tekst

OKO PLANETE

Tektonika

Kontinent Balkanadolija

U jednoj novoj studiji objavljenoj u "Earth Science Rewiev" grupa stručnjaka pominje Balkanadoliju, kontinent koji se nalazio se između Evrope, Afrike i Azije. Kada je, pre oko 34 miliona godina, opao nivo mora, Balkanadolija je postala "most" kojim su se brojne životinje doselile na jug Evrope, pre nego što je, u Eocenu, veliki broj sisara u zapadnoj Evropi nestao u vreme jedne od epoha izumiranja. To pominju naučnici iz Evropskog centra za istraživanje geonauke životne sredine.

Tekst

OKO PLANETE

Biorobotika

Veštačka riba

Naučnici sa Univerziteta Harvard (SAD) su, u saradnji sa Univerzitetom Emori, napravili "biohibridnu ribu". Za njenu izradu koristili su papir, plastiku, želatin i dve trake živih ćelija srčanog mišića, u nameri da kontrakcije povlače riblji rep s jedne na drugu stranu i time omoguće ribi da pliva. Studija je objavljena u magazinu "Sajens". Video prikaz na tviteru prikazuje robotsku ribu koja maše repom i kreće se oko 20 sekundi..

Tekst

OKO PLANETE

Šimpanze

Lečenje rana insektima

Jedan istraživački tim biologa, proučavajući majmune u Gabonu, u zapadnoj Africi, primetili su da šimpanze hvataju insekte i stavljaju ih na otvorene rane. I ne samo to - osim svojih na taj način leče i rane drugih iz čopora. Rezultate istraživanja objavili su u časopisu "Current Biology". Na čelu istraživanja bila je Simona Pika, biolog na Univerzitetu u Osnabriku (Austrija).

Tekst

OKO PLANETE

Meduze

Pronađena nova vrsta

U Jadranskom moru se sve češće nailazi na nove vrste organizama, što se uglavnom smatra za posledice klimatskih promena. Nedavno otkrivenu vrstu meduze iz roda Aurelia opisali su i potvrdili naučnici iz Instituta za more i riobalje Univerziteta u Dubrovniku - na osnovu jedinke pronađene u Rovinju, leta 2020.

Tekst

OKO PLANETE

Okolina

Najgora suša za 1.200 godina

Velika suša koja već dugo vlada na jugozapadu Severne Amerike najgora je za poslednjih 1.200 godina, pokazuje jedna studija objavljena u časopisu "Nature Climate Change", u kojoj se ističe da će se takvo stanje najverovatnije nastaviti u 2022. Na zapadu Sjedinjenih Država i na severu Meksika, od 2000. vlada suša koja nazivaju "megasušom". To je najduža suša za poslednjih osam vekova, u ovom delu sveta!

Tekst

OKO PLANETE

Klima

38 stepeni više od uobičajenog

Meteorolozi koji rade u istraživačkoj stanici "Konkordia", postavljenoj na mestu za koje se smatra da je najhladnije na Zemlji, 18. marta izmerili su temperaturu koja je iznosila -11,5 stepeni Celzijusovih. Uobičajena dnevna temperatura na tom mestu iznosi oko -49 stepeni, tj. oko 38 stepeni više?

Tekst


SADRZAJ PLANETA Br 105

 

ČASOPIS PLANETA Br 105

 SARADNICI NA BROJU

Jozef Baruhović, Vesna Bosanac, Vladica Božić, Milan Gnjatović, Ibrahim Hadžić, Ilijana Jakšić, Vladimir Jelenković, Gordana Jovanović, Oliver Klajn, Sana Knežević, Rastko Kostić, Dragan Lazarević, Dubravka Marić, Borka Marinković, Jelena Marjanović, Vladimir Milojević, Maja Miljević-Đajić, Vladimir Nikolić, Ana Paunović, Miloš Rastović, Zorana Stanić, Sanja Stanković, Miomir Tomić, Gordana Tomljenović, Ljubiša Topisirović, Zoran Šević


Dostupno na digitalnom formatu www.novinarnica.net

Direktor: Milan Knežević
Glavni i odgovorni urednik: Aleksandar Gaon
Pomoćnik glavnog urednika: Miloslav Rajković
Likovno-grafički urednik: Studio Platinum, Beograd
Fotografije: Mileta Mirčetić
Naslovna strana: Marija Miljković
Internet, Instagram i Facebook page: Marija Miljković

IZDAVAČ I OSNIVAČ : " Belmedia" d. o. o. © All rights reserved
DISTRIBUCIJA: Global Press d.o.o, Beograd, Žorža Klemansoa 24, 011/276-4538 i 276-9301
ŠTAMPA: "Kosmos", Svetog Save 16, Beograd, 011/ 2430 510

 

Sledeći broj izlazi 1. jula 2022.


  back   top
» Pretraži SAJT  

powered by FreeFind

»  Korisno 
Bookmark This Page
E-mail This Page
Printer Versie
Print This Page
Site map

» Pratite nas  
Pratite nas na Facebook-u Pratite nas na Twitter - u Pratite nas na Instagram-u
»  Prijatelji Planete

» UZ 100 BR. „PLANETE”

» 20 GODINA PLANETE

free counters

Flag Counter

6 digitalnih izdanja:
4,58 EUR/540,00 RSD
Uštedite čitajući digitalna izdanja 50%

Samo ovo izdanje:
1,22 EUR/144,00 RSD
Uštedite čitajući digitalno izdanje 20%

www.novinarnica.netfree counters

Čitajte na kompjuteru, tabletu ili mobilnom telefonu

» PRELISTAJTE

NOVINARNICA predlaže
Prelistajte besplatno
primerke

Planeta Br 48


Planeta Br 63


» BROJ 115
Planeta Br 115
Godina XXI
Januar - Februar 2024.

 

 

Magazin za nauku, kulturu, istraživanja i otkrića
Copyright © 2003-2024 PLANETA