MAGAZIN ZA NAUKU, ISTRAŽIVANJA I OTKRIĆA
Planeta Br. 108 | EVOLUCIJA, drvo sa mnogo grana
»  MENI 
 Home
 Redakcija
 Linkovi
 Kontakt
 
» BROJ 108
Planeta Br 108
Godina XIX
Novembar - Decembar 2022.
»  IZBOR IZ BROJEVA
Br. 115
Jan. 2024g
Br. 113
Sept. 2023g
Br. 114
Nov. 2023g
Br. 111
Maj 2023g
Br. 112
Jul 2023g
Br. 109
Jan. 2023g
Br. 110
Mart 2023g
Br. 107
Sept. 2022g
Br. 108
Nov. 2022g
Br. 105
Maj 2022g
Br. 106
Jul 2022g
Br. 103
Jan. 2022g
Br. 104
Mart 2022g
Br. 101
Jul 2021g
Br. 102
Okt. 2021g
Br. 99
Jan. 2021g
Br. 100
April 2021g
Br. 97
Avgust 2020g
Br. 98
Nov. 2020g
Br. 95
Mart 2020g
Br. 96
Maj 2020g
Br. 93
Nov. 2019g
Br. 94
Jan. 2020g
Br. 91
Jul 2019g
Br. 92
Sep. 2019g
Br. 89
Mart 2019g
Br. 90
Maj 2019g
Br. 87
Nov. 2018g
Br. 88
Jan. 2019g
Br. 85
Jul 2018g
Br. 86
Sep. 2018g
Br. 83
Mart 2018g
Br. 84
Maj 2018g
Br. 81
Nov. 2017g
Br. 82
Jan. 2018g
Br. 79
Jul. 2017g
Br. 80
Sep. 2017g
Br. 77
Mart. 2017g
Br. 78
Maj. 2017g
Br. 75
Septembar. 2016g
Br. 76
Januar. 2017g
Br. 73
April. 2016g
Br. 74
Jul. 2016g
Br. 71
Nov. 2015g
Br. 72
Feb. 2016g
Br. 69
Jul 2015g
Br. 70
Sept. 2015g
Br. 67
Januar 2015g
Br. 68
April. 2015g
Br. 65
Sept. 2014g
Br. 66
Nov. 2014g
Br. 63
Maj. 2014g
Br. 64
Jul. 2014g
Br. 61
Jan. 2014g
Br. 62
Mart. 2014g
Br. 59
Sept. 2013g
Br. 60
Nov. 2013g
Br. 57
Maj. 2013g
Br. 58
Juli. 2013g
Br. 55
Jan. 2013g
Br. 56
Mart. 2013g
Br. 53
Sept. 2012g
Br. 54
Nov. 2012g
Br. 51
Maj 2012g
Br. 52
Juli 2012g
Br. 49
Jan 2012g
Br. 50
Mart 2012g
Br. 47
Juli 2011g
Br. 48
Oktobar 2011g
Br. 45
Mart 2011g
Br. 46
Maj 2011g
Br. 43
Nov. 2010g
Br. 44
Jan 2011g
Br. 41
Jul 2010g
Br. 42
Sept. 2010g
Br. 39
Mart 2010g
Br. 40
Maj 2010g.
Br. 37
Nov. 2009g.
Br.38
Januar 2010g
Br. 35
Jul.2009g
Br. 36
Sept.2009g
Br. 33
Mart. 2009g.
Br. 34
Maj 2009g.
Br. 31
Nov. 2008g.
Br. 32
Jan 2009g.
Br. 29
Jun 2008g.
Br. 30
Avgust 2008g.
Br. 27
Januar 2008g
Br. 28
Mart 2008g.
Br. 25
Avgust 2007
Br. 26
Nov. 2007
Br. 23
Mart 2007.
Br. 24
Jun 2007
Br. 21
Nov. 2006.
Br. 22
Januar 2007.
Br. 19
Jul 2006.
Br. 20
Sept. 2006.
Br. 17
Mart 2006.
Br. 18
Maj 2006.
Br 15.
Oktobar 2005.
Br. 16
Januar 2006.
Br 13
April 2005g
Br. 14
Jun 2005g
Br. 11
Okt. 2004.
Br. 12
Dec. 2004.
Br 10
Br. 9
Avg 2004.
Br. 10
Sept. 2004.
Br. 7
April 2004.
Br. 8
Jun 2004.
Br. 5
Dec. 2003.
Br. 6
Feb. 2004.
Br. 3
Okt. 2003.
Br. 4
Nov. 2003.
Br. 1
Jun 2003.
Br. 2
Sept. 2003.
» Br. 108 Glavni naslovi

 

PLANETA MAGAZIN NA INSTAGRAMU

MEDICINA

Gordana Tomljenović

Minimalno-invazivno lečenje degenerativnih oboljenja kičmenog stuba

Inovativna rešenja za lumbago, išijas, diskus herniju…

U terapijskom arsenalu savremene neurohirurgije ima čitav niz novih procedura za lečenje bola u leđima izazvanog degenerativnim i patološkim promenama na kičmenom stubu. Dr sc. med Nenad Živković, specijalista neurohirugije u bolnici Acibadem Bel Medic, svrstava ih u jednu sasvim novu kategoriju, koja je „negde između“ konzervativnog (nehirurškog), i hirurškog lečenja spinalnih problema. To su metode koje se izvode u jednodnevnoj hirurgiji - neke od njih isključivo u lokalnoj anesteziji - te su vrlo komforne za pacijente, i omogućavaju brz oporavak i povratak uobičajenim životnim aktivnostima

Tekst

SUMMARY

Planeta No 108
ENGLISH Summary

  Tekst

PRIČA SA NASLOVNE STRANE

EVOLUCIJA, drvo sa mnogo grana

Naučnici smatraju da Sunčev sistem traje bezmalo 4,5 milijardi godina. Sve vreme od nastanka do danas, Zemlja se menjala i dobijala nova svojstva. Jedno od tih svojstava je i pojava života. Zasad se malo ko usuđuje da navede kada je počeo život na našoj planeti - zna se samo da vreme života na Zemlji traje stotinama miliona godina, od najprostijih oblika do današnjih složenih živih vrsta, kojima se takođe broja ne zna. Ono što je u znatnoj meri proučeno, to je put evolucije živih vrsta, i to na osnovu teorije Čarlsa Darvina. Posle vekovima prisutne kreacionističke teorije o nastanku sveta, polovinom 19. veka, ljudi su promenili mišljenje. Evolucija ima svoje zakonitosti i svoja izuzeća. A svakoga dana množe se nova saznanja o tome kako smo postali i kako se razvijao živi svet oko nas. O evoluciji živih vrsta ima još mnogo toga da se sazna.

TEMA BROJA

Prof. dr Katarina Bogićević
Prof. dr Draženko Nenadić

Evolucija, drvo sa mnogo grana / Darvin i teorija evolucije

Priroda će lagano odabirati

Čuveni genetičar Teodosije Dobžanski jednom je rekao: „Ništa u prirodi nema smisla, osim u svetlu evolucije.“ Ali šta je to evolucija, uopšte? U čemu je razlika između pojma „evolucija“ i „teorija evolucije (prirodnim odabiranjem)“? Zašto mnogi ljudi prihvataju prvu, ali ne i drugu? Često čujemo pogrešno mišljenje da je evoluciju otkrio Čarls Darvin. Ali Darvin nije otkrio evoluciju, nije čak ni izmislio ime za nju (on je koristio izraz „nastanak sa modifikacijama“), baš kao što ni Tesla nije „izmislio“ struju.

Tekst

TEMA BROJA

Oliver Klajn

Evolucija, drvo sa mnogo grana / Alfred Volas,
zanemarani teoretičar evolucije

Otac biogeografije

Na jugoistoku Velsa, u okrugu Monmaufšir, nalazi se selo Lanbadok u kome se 1823. godine rodio istaknuti prirodnjak Alfred Rasel Volas. Potiče iz mešovitog englesko-škotskog braka. Iako ga svojata više naroda, smatra se da je bio Englez iz Velsa. Mladost je proveo seleći se po Engleskoj i Velsu, spremajući se da bude geometar. Menjajući različite poslove rano je ispoljio zanimanje za prirodu.

Tekst

TEMA BROJA

Dr Barbara Radulović,
viši naučni saradnik

Evolucija, drvo sa mnogo grana / Morski organizmi kroz vreme

Uoči života na kopnu

Pitanje porekla života, odnosno kako i kada je živi svet na našoj planeti nastao tema je koja uvek iznova okupira pažnju naučnika i šire javnosti. Postoji nekoliko teorija koje pokušavaju da daju odgovor na ovo složeno pitanje, ali većina naučnika smatra da je život na našoj planeti nastao pre oko 3,5milijardi godina a da je atmosfera Zemlje u početku sadržavala isparenja kao što su metan, amonijak, sumporvodonik, vodenu paru i karbon dioksid... koji su se oslobađali za vreme vulkanskih erupcija tokom prvih faza Zemljine istorije. Nakon hlađenja Zemlje, vodena para je postala tečna i došlo je do formiranja mora i okeana. Samim tim stvorili su se uslovi za nastanak života. Evolucija živog sveta u morskim sredinama igra izuzetno važnu ulogu za razumevanje porekla života na Zemlji; ona je prethodila pojavi života na kopnu i odvijala se tokom različitih vremenskih intervala (prekambrijum, paleozoik, mezozoik i kenozoik).

Tekst

TEMA BROJA

Dr Ana Paunović

Evolucija, drvo sa mnogo grana / Masovna izumiranja

Nastanak prostora za nove vrste?

Živi svet na Zemlji je nastao pre oko 3,5 milijardi godina i značajno se razlikovao od današnjeg, i u broju i u složenosti organizama. Izumiranje vrsta je prirodna pojava koja omogućava da se postigne prirodna ravnoteža. Biljne i životinjske vrste evoluiraju, preživljavaju one koje se adaptiraju. Ovakve ekološke krize predstavljaju prelaze između pojedinih geoloških perioda.Masovno izumiranje je naziv za veoma brzo smanjenje broja živih vrsta u relativno kratkom vremenskom razdoblju. Preko 97% svih vrsta koje su ikad živele na našoj planeti je danas izumrlo. Izumiranja se javljaju u nejednakim intervalima. Prema evidenciji fosila, stopa izumiranja na Zemlji je oko dve do pet taksonomskih porodica morskih beskičmenjaka i kičmenjaka, svakih milion godina. Morski fosili se većinom koriste da bi se izmerila stopa izumiranja, jer su svestraniji i pokrivaju veći vremenski razmak od fosila kopnenih organizama.

Tekst

TEMA BROJA

D.M.

Evolucija, drvo sa mnogo grana / Dinosaurusi i kako su izrasli

Preživeli sa malim mozgom

Dinosaurusi su vrsta gmizavaca koja se razvila pre oko 250 miliona godina od manjih gmizavaca nazvanih dinosauromorfi. Ovi četvoronošci dugačkih i vitkih udova bili su veliki kao domaća mačka. Iako se nisu nalazili na vrhu lanca ishrane, bili su brzi i okretni, i to im je pomoglo u evolucionoj trci.

Tekst

TEMA BROJA

Prof dr. Katarina Bogićević
Prof. dr. Draženko Nenadić

Evolucija, drvo sa mnogo grana / Fosili kao dokazi

U potrazi za „karikom koja nedostaje“

Prelazni fosili su fosili koji predstavljaju prelazne oblike između dve srodne grupe, predačke i potomačke. Darvinova teorija pretpostavlja da su sve vrste životinja i biljaka nastale od jednog ili od malog broja primitivnih organizama, koji su se zatim granali kao stablo i koji su i danas povezani srodničkim odnosima. Često se još koristi i zastareli, nenaučni izraz, „karika koja nedostaje“ ili „missing link“. Ovaj izraz potiče od jedne vrlo stare predstave koja je dugo vladala u prirodnim naukama - da su živa bića poređana u vidu neprekinutog lanca ili lestvice, što se zove Veliki lanac bića (Great Chain of Being). Na vrhu te lestvice ili lanca nalazi se Bog, ispod njega arhanđeli, anđeli pa ljudi, niže od ljudi su životinje i to najpre sisari, pa ptice, gmizavci, ribe, beskičmenjaci, a na samom dnu su biljke i minerali. Zašto su minerali ubrojani u živa bića? Pa verovatno zato što je postojala ideja, koja je došla preko alhemije, da se minerali mogu menjati iz jednog oblika u drugi, napredujući prema zlatu, pa se pretpostavljalo da i oni sadrže neku vrstu života u sebi.

Tekst

TEMA BROJA

Priredila: Dubravka Marić

Evolucija - drvo sa mnogo grana / Da li je ljudska vrsta
već u evolutivnom ćorsokaku?

Preci u nama

Iako glavnina DNK modernih ljudi i dalje potiče iz grupe koja se razvila u Africi, nova otkrića o međugrupnom ukrštanju usložnjavaju viđenje evolucije naše vrste. Ljudske grupe koje su se susretale pre manje od 100.000 godina su, u takvim prilikama, verovatno razmenjivale i nešto više od sopstvenih gena. Neandertalci koji su živeli u današnjoj Francuskoj pre otprilike 50.000 godina znali su kako da zapale vatru. Paljenje vatre je ključna veština koju su različite ljudske grupe mogle da prenesu jedna drugoj.

Tekst

TEMA BROJA

Borka Marinković

Evolucija, drvo sa mnogo grana / Da li u Teoriji evolucije
ima mesta za Teoriju haosa?

Simulacija i sinteza živih sistema

Desetak godina posle Lorencovog objavljivanja rada u kojem je pokazao da male promene početnih vrednosti mogu dovesti do velikih promena u rezultatima, naučnici su počeli da se interesuju za mnoga dešavanja u prirodi koja su smatrali nepravilnim. Sve ono što se smatralo eksperimentalnom greškom, počeli su da posmatraju kao posledicu duboke zakonitosti. Nastala je nova teorija - Teorija haosa.

Tekst

TEMA BROJA

LJ.T.

Evolucija, drvo sa mnogo grana / Razvoj mikroba u ljudskom telu

Paketi gena između generacija

Mikrobiom digestivnog trakta ljudi sastoji se od stotina hiljada različitih vrsta bakterija i arhebakterija. U okviru određene vrste mikroba, različiti sojevi nose različite gene koji mogu uticati na zdravlje ljudi i bolesti na koje su ljudi osetljivi. Nađeno je da postoji značajna varijacija u sastavu mikrobioma creva između populacija ljudi koji žive u različitim zemljama širom sveta. Razlika je uočena i između ljudi iste populacije. Iako istraživači počinju da shvataju koji faktori utiču na sastav mikrobioma - recimo, ishrana - još uvek postoji ograničeno razumevanje zašto različite grupe ljudi imaju različite sojeve iste vrste mikroba u crevima.

Tekst

VESTI IZ MEDICINE

NEUROLOGIJA

Očni test kao skrining za autizam

Prema studiji sprovedenoj na Vašingtonskom državnom univerzitetu, merenje načina na koji se zenice očiju menjaju u odgovoru na svetlost - poznato kao refleks zenice na svetlost - potencijalno bi moglo da se koristi za skrining autizma kod male dece. Pva autorka ove studije objavljene u žurnalu “Neurološke nauke”, dr Džordžina Linč ovim se nadovezala na raniji rad u cilju kontinuiranog razvoja prenosive tehnologije koja bi mogla da obezbedi brz i lak način za skrining na autizam, poremećaj koji utiče na komunikaciju i društvenu interakciju.

Tekst

VESTI IZ MEDICINE

NEUROLOGIJA

Neurogeneza obnavlja memoriju?

Istraživači sa Univerziteta Ilinois, u Čikagu (SAD), otkrili su da povećanje proizvodnje novih neurona kod miševa sa Alchajmerovom bolešću (AB) popravlja defekte pamćenja kod tih životinja. Studija objavljena u Žurnalu eksperimentalne medicine pokazala je da novi neuroni mogu da se ugrađuju u neuronska kola koja čuvaju sećanja i obnavljaju njihovu normalnu funkciju, što sugeriše da bi povećanje proizvodnje neurona moglo da bude održiva strategija i za lečenje pacijenata sa AB.

Tekst

VESTI IZ MEDICINE

ANTROPOBIOLOGIJA

Dentalni bioritam i adolescentna gojaznost

Jedna studija Univerziteta u Kentu otkrila je dokaze o bioritmu u ljudskim primarnim zubima, koji je povezan sa debljanjem tokom adolescencije. Međunarodni istraživački tim predvođen dr Patrikom Mahonijem, sa Kentove škole za antropologiju i konzervaciju, otkrio je da je bioritam u primarnim, „mlečnim“ molarima - odnosno Recijusove linije gleđi, koje su rezultat nedeljnog ritma u sekreciji gleđi (Recijusova periodičnost - RP) - povezan sa aspektima fizičkog razvoja tokom rane adolescencije. Brži zubni bioritam imao je za rezultat manji dobitak u težini i masi.

Tekst

VESTI IZ MEDICINE

DIJETETIKA

Tajna zdravog mršavljenja

Gotovo 40 odsto svetske populacije ima prekomernu težinu, a čak 13 odsto ljudi na planeti živi sa gojaznošću, što je stanje koje nosi veći rizik od rane smrti i rizik za kardiovaskularne bolesti, dijabetes tipa 2, rak i neplodnost. Borba protiv gojaznosti je, pak, nerešen problem budući da se, nakon početnog uspešnog gubitka kilograma, kod mnogih osoba oni često “vraćaju”.

Tekst

VESTI IZ MEDICINE

UROLOGIJA

Mikrobiom i rak prostate

Mikrobiom i rak prostate Postoji značajna razlika u mikrobiomu creva muškaraca sa rakom prostate, u poređenju sa onima koji imaju benigne biopsije, nalaz je studije predstavljene na nedavnom godišnjem kongresu Evropskog udruženja urologa u Amsterdamu. Mikrobiom creva je kolekcija mikroba u gastrointestinalnom traktu koja utiče na različite procese i mehanizme u telu. Stanje mikrobioma creva povezano je sa mnogim stanjima čak i u udaljenim organima, ali njegova uloga u raku prostate nije poznata.

Tekst

KOSMONAUTIKA

Dragan Lazarević

Misija sonde DART

Udar u satelit asteroida Didimos

Šest decenija duga istorija istraživanja Sunčevog sistema kosmičkim sondama započeta je udarom sonde „Luna1“ o površinu Meseca, 2. januara 1959. Udarom o Mesec završavale su se i misije sondi serije „Ranger“ koje su slale tv snimke Mesečeve površine. U brojnim kasnijim misijama, udar o površinu nebeskog tela bez atmosfere je predstavaljao način za ispitivanje njenog sastava. Sonda „Deep Impact“ je 2005. poslala masivan udarni blok na kometu Tempel 1 i izazvala izbijanja materije iz unutrašnjosti komete, što je omogućilo spektroskopsku analizu.

Tekst

POREKLO ASTEROIDA

Priredila: Ilijana Jakšić Pavlović

Čiksulub i ostali

Jupiter kao fliper

Jedna nedavna teorija objašnjava moguće poreklo drevnog kratera Čiksulub na poluostrvu Jukatanu, u Meksiku. Prečnik ovog kratera je 180 km i smatra se da je nastao prilikom jednog od najvećih udara nebeskih tela u istoriji Zemlje. Udarni asteroid ili kometa, prečnika najmanje 10 km, zauvek je promenio istoriju kada je udario u Zemlju, pre oko 66 miliona godina. Posledice su bile razarajuće po našu planetu, počev od iznenadnog istrebljenja dinosaurusa pa do uništenja skoro tri četvrtine svih biljaka i životinja koje su tada postojale na Zemlji. Do danas nije rešena zagonetka porekla nebeskog tela koje je izazvalo tako snažan udar.

Tekst

NAUČNE PRETPOSTAVKE

Z.B.

Kada ćemo sresti vanzemaljce...

Ko na koga čeka

Ako u svemiru ima beskrajno mnogo galaksija, zvezda i planeta, zašto do sada nismo imali kontakte sa vanzemaljcima? To pitanje je suština Fermijevog paradoksa. Ipak, nedavno, kineski naučnici su pokušali da odgovore ne pitanje: kada ćemo doći u vezu sa nekom vanzemaljskom civilizacijom? Koristeći matematičke i astrofizičke modele, naučnici Venđe Song i He Gao, sa Katedre za astronomiju Pekinškog univerziteta, izračunali su da će ljudski rod doći u vezu sa nekom vanzemaljskom civilizacijom tek za oko 400.000 godina!

Tekst

ISTRAŽIVANJE SVEMIRA

Ivan Kremer

Zagonetka iz dubokog svemira

Lov na aromatične molekule

GOTHAM, grupa astrohemičara sa više univerziteta upečatljivog naziva, već nekoliko godina radi na projektu detekcije policikličnih aromatičnih ugljovodonika, PAH-ova, u međuzvezdanom prostoru.

Tekst

ISTRAŽIVANJE SVEMIRA

Novo u Mlečnom putu

Neobični rotirajući objekat

Nepoznato nebesko telo je, tokom posmatranja, emitovalo veliku količinu energije gotovo minut, u naletima na svakih 18 minuta. Mada objekti sa pulsirajućom energijom nisu retkost u svemiru, stručnjaci ističu da je nešto što se „uključi" na minut veoma neobično.

Tekst

ISTRAŽIVANJE SVEMIRA

Teleskopi

Uvid u početak vremena

Polovinom jula, zahvaljujući radu svemirskog teleskopa “Džejms Veb”, stigli su snimci koji omogućuju dosad najdublji pogled u svemir. Dospele fotografije pružaju “pogled ka početku vremena”, i otvaraju mogućnost ispitivanja duboke strukture svemira i proučavanje atmosfera obavijenih oko planeta daleko izvan Sunčevog sistema.

Tekst

ISTRAŽIVANJE SVEMIRA

Gama zračenje

Snimljena najveća eksplozija dosad

Na više od milijardu svetlosnih godina od Zemlje, u sazvežđu Eridan, nedavno se dogodila velika eksplozija gama-zraka. Ta eksplozija je označila smrt zvezde i početak njene transformacije u crnu rupu, kažu stručnjaci iz nemačkog "Electron Synchrotrona" u Hamburgu. O vu udaljenu eksploziju otkrili su svemirski teleskopi "Fermi" i "Swift", uz podršku teleskopa "High Energy Stereoscopic System (HESS)", u Namibiji.

Tekst

ISTRAŽIVANJE SVEMIRA

Odbegle planete

Zagonetni tragovi života

Kada planete počnu da se formiraju oko neke mlade zvezde, nastaje atmosfera koja se uglavnom sastoji od vodonika i helijuma. Mnoge na kraju izgube tu atmosferu, što se događa stenovitim telima u Sunčevom sistemu. Mada, ima slučajeva da neke planete veće od Zemlje zadrže prvonastalu atmosferu.

Tekst

ISTRAŽIVANJE SVEMIRA

Vanzemaljski kamen iz Egipta

Delić supernove na Zemlji

Proučavajući vanzemaljski kamen “hipatija”, koji je otkriven u Egiptu 1996. godine, naučnici su utvrdili, na osnovu njegove strukture, da je vanzemljskog porekla. Ovaj zaključak izveden je na osnovu delića koji potiču od oblaka gasa i prašine koji su ostali od drevne supernove. Tokom više milijardi godina, mešavina prašine formirala je čvrstu stenu koja je zadržala gas unutar sebe.

Tekst

ISTRAŽIVANJE SVEMIRA

Ispitivanja

Voda u kamenju s Meseca

Kamenje s Meseca koje je prikupio kineski lender "Change - 5" sadrži vodu, zaključak je stručnjaka posle analize donetih uzoraka. Kako su naveli, na površini Zemljinog satelita nivo vode iznosi oko 28,5 delova na milion (ppm). Kineska letelica spustila se na Mesec 1. decembra 2020, prikupila uzorke tla i, posle dve nedelje, iste godine vratila se na Zemlju.

Tekst

ARHEOLOGIJA

Maja Miljević-Đajić

Gipsane lobanje sa Bliskog istoka

Zagonetka podzemnog sveta

U mnogim drevnim zajednicama smrt nije označavala prestanak života, već početak novog. Na više načina su drevni ljudi pamtili svoje pretke, sve sa ciljem da sećanja na njih traju duže i da se time iskaže poštovanje. Na području Bliskog istoka, oko 9.000 godina p.n.e. tadašnja zajednica je praktikovala jedan drugačiji vid pamćenja svojih dragih. On je podrazumevao postmortalno uklanjanje lobanja iz grobova koje bi, potom, podlegle tretmanu modelovanja uz pomoć gipsa. Ukupan broj otkrivenih lobanja koje su modelovane gipsom na Bliskom istoku iznosi manje od stotinu.

Tekst

HIGH TECH

ENERGIJA, SAOBRAĆAJ, ZVUK, ORNITOLOGIJA,
ELEKTRONIKA I OKEANI

Rekord u proizvodnji struje “Siemens Gamesa”, nemačko-španska kompanija koja se bavi proizvodnjom kopnenih i morskih vetro-turbina, objavila je da je njihov prototip vetro-generatora SG 14-222 DD oborio svetski rekord za najveću količinu proizvedene energije tokom 24 sata. Ova vetro-turbina je, u jednom danu, proizvela 359 MWh. Sa tom energijom prosečan električni automobil može da pređe oko 1,8 miliona km.

Tekst

TESLA

Div Smiljana 4. - NASTAVAK

Osnovnu školu II, III, i IV razred i nižu gimnaziju, Nikola je završio u Gospiću. U drugom a naročito trećem razredu osnovne škole, osmogodišnji Nikola se pročuo u celom gradu po tome kako brzo rešava zadatke iz matematike. Bio je omiljen među drugovima jer je rešavao zadatke umesto njih.

Tekst

VELIKI UMOVI

V.B.

JOHANES GUTENBERG, PTOLOMEJ i ĐORDANO BRUNO

Nemac Johanes Gutenberg, graver, zlatar i pronalazač iz 15.veka, izumeo je štamparsku mašinu sa pokretnim slovima i označio preokret u istoriji civilizacije: za samo nekoliko narednih decenija, knjige štampane mnogo brže, jeftinije i u velikom broju, preplavile su celu Evropu. Štampana reč dospela je do velikog broja ljudi i omogućila njihovu direktnu vezu sa tekstom, ukinuvši neophodnost da im značenja prenosi neko drugi.

Tekst

ŽIVOTNA OKOLINA

Ekotoksikologija

Mikroplastika u ljudskoj krvi

Mikroplastiku čine mali fragmenti plastike, koji imaju dužinu manju od 5 mm. Ona može poticati od bilo kog tipa plastike, a u životnoj sredini se najčešće nalaze: polietilen (PE), polipropilen (PP), polistiren (PS), poliamid (PA, npr. najlon), poliester (PES) i akril (AC). Sve ove vrste mikroplastike nastaju od veće plastike, poput plastičnih flaša, kesa ili cevčica za piće, koje se nakon upotrebe nakupljaju u životnoj sredini i vremenom razgrađuju do sve sitnijih delova. Daljim usitnjavanjem se stvara mikroplastika, koja se vremenom taloži u prirodi, najčešće u vodi i zemlji.

Tekst

MOLEKULARNA BIOLOGIJA

Ivana Mladenović

Da li editovanje genoma može sprečiti svetsku glad?

Svemoćne makaze kroje po svetu

U 2020. godini je 811 miliona ljudi bilo pothranjeno, što predstavlja desetinu svetske populacije. Ovaj porast od 161 miliona se dogodio za godinu dana, a jednak je porastu u pet prethodnih godina. Posledice gladi su se najviše osetile u Africi, Aziji, Latinskoj Americi i Karibima. Prema novijem izveštaju UN-a, klimatske promene, sukobi i ekonomska recesija su glavni pokretači nesigurnosti u proizvodnji hrane. Siromaštvo i nejednakost takođe imaju svoju ulogu. S obzirom na to da se predviđa da će svetska populacija porasti na 10 milijardi do 2050. godine, nešto treba hitno preduzeti. Editovanje tj. uređivanje genoma ima primenu u proizvodnji useva sa većim prinosom i više hranjivih materija, otpornih na klimatske promene, bolesti i štetočine. Međutim, da li ovako nešto može biti rešenje za svetsku glad?

Tekst

EGZOTIČNI NARODI

Oliver Klajn

Taru, svoji na svome

Dobrućudni ljudi nizije

Na severu Indije i na jugu Nepala pruža se nizija Terai. Iz tog regiona potiče narod Taru. Danas ih ima preko dva miliona i dvesta hiljada, od toga tri četvrtine žive u Nepalu. U toj nevelikoj državi oni čine pet procenata ukupnog stanovništva. U Indiji ih je najviše u istočnoj državi Bihar. Veće zajednice spostoje i u severnim državama, Utarakand i Utar Pradeš.

Tekst

IŠČEZLE VRSTE

O.K.

Poremećaji evolucije

Iščeznuće azijskih giganata

U južnoj Kini je 1935. godine otkiven kutnjak ogromnog čovekolikog majmuna čiji se rod sastoji od samo jedne taksonomske vrste Gigantopithecus blacki. Veruje sa da je bio težak 200-300 kg. Ostaci ove životinje pronađeni na 16 lokaliteta širom Kine, a za zube otkrivene na Tajlandu, Indoneziji i Vijetnamu postoje pretpostavke da su pripadale gigantopitekusu.

Tekst

PIRAMIDE - TAJNE I OTKRIĆA

Gordana Tomljenović

Male sudanske piramidea

Zaboravljena istorija drevne afričke supersile

Pod uticajem susednog Egipta, drevni narod Kušita - jedna od najvećih civilizacija koja je u prošlosti obitavala na obalama Nila - svoje kraljeve i kraljice sahranjivao je u grobnicama pod piramidama

Tekst

LINGVISTIKA

Mr Zlatoje Martinov, predsednik Odeljenja za planske jezike
Udruženja naučnih i stručnih prevodilaca Srbije

O planskim jezicima

Kao i drugi živi jezici

Borba protiv nametanja jednog nacionalnog jezika kao međunarodnog, navela je mnoge misleće ljude, od Dekarta i Komenijusa do Šlajera i Zamenhofa, da tragaju za nacionalno neutralnim jezikom koji ne bi diskriminisao druge jezike. Zato je u savremenoj interlingvistici prevagnulo mišljenje da jedino planski jezik sa lingvističkim potencijama i karakteristikama svakog živog jezika, uz postojanje sopstvenih govornih predstavnika - dakle da i sȃm bude govoren (spoken, parolata), a samim tim i živ (live, vivanta) jezik - može, pod okolnostima eventualnog međunarodnog društvenog konsenzusa, vršiti ulogu međunarodnog jezika.

Tekst

OKO PLANETE

Materijali

Lak kao plastika - tvrđi od čelika

Na Tehnološkom institutu Masačusetsa (SAD), poznatijem kao MIT, naučnici su stvorili materijal za koji kažu da je jak kao čelik a lak kao plastika. Novi materijal može da se proizvodi u velikim količinama, a upotreba mu je mnogostruka: od premaza za automobile i telefone do građevnskih blokova za velike konstrukcije.

Tekst

OKO PLANETE

Fosili

Riba koja iskače iz stenja

Na jednoj farmi u zapadnoj Engleskoj, nedavno su pronađeni fosili stari 183 miliona godina. Do sada je izvađeno oko 180 fosila, među njima i riblja glava koja je pripadala vrsti Pachycormus, koja odavno ne postoji. Izvađeni su i ostaci džinovskih morskih reptila ihtiosaurusa, lignji, insekata i drugih životinja iz ranog perioda jure.

Tekst

OKO PLANETE

Bakteriologija

Najveća na svetu

Duguljasta bela bakterija velika koliko jedna ljudska trepavica najveća je poznata bakterija na svetu, navodi se u prilogu nedavno objavljenom u časopisu “Science” (Nauka). Iza ove tvrdnje su stručnjaci Nacionalne laboratorije Lorens Berkli, SAD, i saradnici Univerziteta Francuske Zapadne Indije i Gvajane, koji su 2009. godine prvi pronašli primerke ove bakterije na potopljenim listovima drveta mangrova, na arhipelagu Gvadalupa.

Tekst

OKO PLANETE

Robot-riba

Obrok od mikroplastike

Naučnici sa Univerziteta u Sečuanu, u jugozapadnoj Kini, objavili su da su napravili robot-ribe koje "jedu" mikroplastiku. Štaviše, ako se neka od tih “riba” ošteti - može da se oporavi! A ako se desi da neku od ovih “riba” proguta prava riba, neće biti posledica pošto je robot-riba napravljena od poliuretana koji je biokompatibilan pa može da se svari! Ove “ribe”, smatraju stručnjaci, mogle bi da pomognu u čišćenju zagađenih okeana na planeti.

Tekst

OKO PLANETE

CERN

Pokreće se akcelerator čestica

Eksperimenti se ponovo pokreću u sklopu rada Evropske organizacije za nuklearna istraživanja (CERN), kod Ženeve. Posle tri godine nadogradnje i radova na održavanju, nastaviće se istraživanja u akceleratoru čestica, Velikom hadronskom sudaraču (LHC).

Tekst

OKO PLANETE

JUBILEJI

Pola veka „Galaksije”

U Galeriji nauke i tehnike SANU, u Beogradu, 18. oktobra obeleženo je pola veka od pojave prvog broja „Galaksije”, časopisa za popularizaciju nauke i tehnoloških dostignuća. U prepunoj sali Galerije, o svojim iskustvima i saradnji sa ovim listom i o njegovom značaju za vreme kada se pojavio na jugoslovenskom prostoru, govorili su pokretači ovog izdanja i njegovi višegodišnji saradnici.

Tekst

OKO PLANETE

Klima

"Santa sudnjeg dana"

Otapanje glečera Tvejts, veličine Floride, preti da podigne nivo mora za do 2 m. Činjenica da deluje kao tampon između mora koje se zagrejava i velike ledene ploče Zapadnog Antarktika daje mu nadimak "Santa sudnjeg dana", a pre svega zato što bi se moglo desiti da se istopi mnogo brže nego što se ranije očekivalo! Na to ukazuje stanje u kojem se on jedva drži za veliku ledenu ploču.

Tekst

OKO PLANETE

INSEKTI

Na planeti ima 20 bilijardi mrava

Na Zemlji živi oko 20 bilijardi mrava, tvrde naučnici u studiji objavljenoj na portalu “Conversation” (20.000 miliona miliona). Taj broj premašuje broj svih divljih ptica i divljih sisara na svetu, zajedno. Takođe, to čini težinu koja je jednaka, otprilike, petini težine ukupnog broja ljudi na Zemlji, dodaju autori istraživanja.

Tekst

OKO PLANETE

ODRŽANJE ŽIVIH VRSTA

Gepardi ponovo u Indiji

Gepardi su se vratili u divljinu Indije prvi put otkako je 1952. godine zvanično objavljeno da su istrebljeni na prostoru Indijskog potkontinenta. Reč je o grupi od osam primeraka ove vrste - pet ženki i tri mužjaka, starosti između dve i šest godina - koji su stigli u Indiju iz Namibije povodom rođendana premijera Narendre Modija. Pre dolaska živeli su u okolini namibijskog grada Vindhoeka.

Tekst

OKO PLANETE

Arheologija

Otkrivena grobnica iz doba Ramzesa II

Gotovo slučajno, kako su naveli u izveštaju, izraelski arheolozi otkrili su grobnicu staru 3.300 godina. Ovo nalazište potiče iz doba vladavine faraona Ramzesa II. Nađeni su grnčarija, bronzani predmeti i kosti. Pronađena grobnica mogla bi da pruži potpuniju sliku pogrebnih obreda iz bronzanog doba, izjavili su izraelski arheolozi.

Tekst

OKO PLANETE

Predatori

Napasnik iz kambrijuma

U šumi Čarnvud, u okolinu Lestera, u središnjoj Engleskoj, pronađen je fosil star 560 miliona godina, za koji istražitelji veruju da je prvi životinjski predator. Nazvali su ga po čuvenom britanskom prirodnjaku i autoru naučnih televizijskih programa Dejvidu Atenborou.

Tekst

OKO PLANETE

Istraživanje

Genetičko poreklo Srba

Oko polovine genoma današnjeg srpskog stanovništva je autohtono, barem do bronzanog doba, a druga polovina potiče od slovenskih doseljenika na Balkan početkom VII veka, u vreme vizantijskog cara Iraklija. Ovo je rezultat međunarodne studije stručnjaka Biološkog fakulteta Univerziteta u Beogradu, Arheološkog instituta u Beogradu, Instituta za evolucionu biologiju Univerziteta u Barseloni i Laboratorije za molekularnu genetiku Harvarda.

Tekst

OKO PLANETE

Predviđanja

Dva i po miliona tona “zelenog” vodonika 2050.

Prema konceptu Strategije vodonika, Srbija treba da u prvoj fazi, od 2023 do 2025. godine, instalira 10 MW elektrolizera za proizvodnju vodonika korišćenjem energije iz obnovljivih izvora i uporedo odgovarajuću pravnu regulativu uskladi sa međunarodnom praksom.

Tekst

NOBELOVE NAGRADE 2022.

ZA KNJIŽEVNOST, ZA EKONOMIJU, ZA MIR, ZA HEMIJU,
ZA FIZIKU ZA MEDICINU I FIZIOLOGIJU

Francuska književnica Ani Erno (82) ovogodišnja je dobitnica Nobelove nagrade za književnost za, kako je navedeno u obrazloženju Nobelovog komiteta, „beskompromisni" umetnički rad koji istražuje „život obeležen velikim razlikama u pogledu pola, jezika i klase".

Tekst


SADRZAJ PLANETA Br 108

 

ČASOPIS PLANETA Br 108

 SARADNICI NA BROJU

Jozef Baruhović, Vesna Bosanac, Vladica Božić, Milan Gnjatović, Ibrahim Hadžić, Ilijana Jakšić, Vladimir Jelenković, Gordana Jovanović, Oliver Klajn, Sana Knežević, Rastko Kostić, Ivan Kremer, Dragan Lazarević, Dubravka Marić, Borka Marinković, Jelena Marjanović, Vladimir Milojević, Maja Miljević-Đajić, Ivana Mladenović, Vladimir Nikolić, Ana Paunović, Miloš Rastović, Zorana Stanić, Sanja Stanković, Miomir Tomić, Gordana Tomljenović, Ljubiša Topisirović, Zoran Šević


Dostupno na digitalnom formatu www.novinarnica.net

Direktor: Milan Knežević
Glavni i odgovorni urednik: Aleksandar Gaon
Pomoćnik glavnog urednika: Miloslav Rajković
Likovno-grafički urednik: Studio Platinum, Beograd
Fotografije: Mileta Mirčetić
Naslovna strana: Marija Miljković
Internet, Instagram i Facebook page: Marija Miljković

IZDAVAČ I OSNIVAČ : " Belmedia" d. o. o. © All rights reserved
DISTRIBUCIJA: Global Press d.o.o, Beograd, Žorža Klemansoa 24, 011/276-4538 i 276-9301
ŠTAMPA: "Kosmos", Svetog Save 16, Beograd, 011/ 2430 510

 

Sledeći broj izlazi 1. januara 2023.


  back   top
» Pretraži SAJT  

powered by FreeFind

»  Korisno 
Bookmark This Page
E-mail This Page
Printer Versie
Print This Page
Site map

» Pratite nas  
Pratite nas na Facebook-u Pratite nas na Twitter - u Pratite nas na Instagram-u
»  Prijatelji Planete

» UZ 100 BR. „PLANETE”

» 20 GODINA PLANETE

free counters

Flag Counter

6 digitalnih izdanja:
4,58 EUR/540,00 RSD
Uštedite čitajući digitalna izdanja 50%

Samo ovo izdanje:
1,22 EUR/144,00 RSD
Uštedite čitajući digitalno izdanje 20%

www.novinarnica.netfree counters

Čitajte na kompjuteru, tabletu ili mobilnom telefonu

» PRELISTAJTE

NOVINARNICA predlaže
Prelistajte besplatno
primerke

Planeta Br 48


Planeta Br 63


» BROJ 115
Planeta Br 115
Godina XXI
Januar - Februar 2024.

 

 

Magazin za nauku, kulturu, istraživanja i otkrića
Copyright © 2003-2024 PLANETA