MAGAZIN ZA NAUKU, ISTRAŽIVANJA I OTKRIĆA
Planeta Br. 100 | 100 BROJEVA „PLANETE”
»  MENI 
 Home
 Redakcija
 Linkovi
 Kontakt
 
» BROJ 100
Planeta Br 100
Godina XVIII
April-Maj-Jun 2021.
»  IZBOR IZ BROJEVA
Br. 115
Jan. 2024g
Br. 113
Sept. 2023g
Br. 114
Nov. 2023g
Br. 111
Maj 2023g
Br. 112
Jul 2023g
Br. 109
Jan. 2023g
Br. 110
Mart 2023g
Br. 107
Sept. 2022g
Br. 108
Nov. 2022g
Br. 105
Maj 2022g
Br. 106
Jul 2022g
Br. 103
Jan. 2022g
Br. 104
Mart 2022g
Br. 101
Jul 2021g
Br. 102
Okt. 2021g
Br. 99
Jan. 2021g
Br. 100
April 2021g
Br. 97
Avgust 2020g
Br. 98
Nov. 2020g
Br. 95
Mart 2020g
Br. 96
Maj 2020g
Br. 93
Nov. 2019g
Br. 94
Jan. 2020g
Br. 91
Jul 2019g
Br. 92
Sep. 2019g
Br. 89
Mart 2019g
Br. 90
Maj 2019g
Br. 87
Nov. 2018g
Br. 88
Jan. 2019g
Br. 85
Jul 2018g
Br. 86
Sep. 2018g
Br. 83
Mart 2018g
Br. 84
Maj 2018g
Br. 81
Nov. 2017g
Br. 82
Jan. 2018g
Br. 79
Jul. 2017g
Br. 80
Sep. 2017g
Br. 77
Mart. 2017g
Br. 78
Maj. 2017g
Br. 75
Septembar. 2016g
Br. 76
Januar. 2017g
Br. 73
April. 2016g
Br. 74
Jul. 2016g
Br. 71
Nov. 2015g
Br. 72
Feb. 2016g
Br. 69
Jul 2015g
Br. 70
Sept. 2015g
Br. 67
Januar 2015g
Br. 68
April. 2015g
Br. 65
Sept. 2014g
Br. 66
Nov. 2014g
Br. 63
Maj. 2014g
Br. 64
Jul. 2014g
Br. 61
Jan. 2014g
Br. 62
Mart. 2014g
Br. 59
Sept. 2013g
Br. 60
Nov. 2013g
Br. 57
Maj. 2013g
Br. 58
Juli. 2013g
Br. 55
Jan. 2013g
Br. 56
Mart. 2013g
Br. 53
Sept. 2012g
Br. 54
Nov. 2012g
Br. 51
Maj 2012g
Br. 52
Juli 2012g
Br. 49
Jan 2012g
Br. 50
Mart 2012g
Br. 47
Juli 2011g
Br. 48
Oktobar 2011g
Br. 45
Mart 2011g
Br. 46
Maj 2011g
Br. 43
Nov. 2010g
Br. 44
Jan 2011g
Br. 41
Jul 2010g
Br. 42
Sept. 2010g
Br. 39
Mart 2010g
Br. 40
Maj 2010g.
Br. 37
Nov. 2009g.
Br.38
Januar 2010g
Br. 35
Jul.2009g
Br. 36
Sept.2009g
Br. 33
Mart. 2009g.
Br. 34
Maj 2009g.
Br. 31
Nov. 2008g.
Br. 32
Jan 2009g.
Br. 29
Jun 2008g.
Br. 30
Avgust 2008g.
Br. 27
Januar 2008g
Br. 28
Mart 2008g.
Br. 25
Avgust 2007
Br. 26
Nov. 2007
Br. 23
Mart 2007.
Br. 24
Jun 2007
Br. 21
Nov. 2006.
Br. 22
Januar 2007.
Br. 19
Jul 2006.
Br. 20
Sept. 2006.
Br. 17
Mart 2006.
Br. 18
Maj 2006.
Br 15.
Oktobar 2005.
Br. 16
Januar 2006.
Br 13
April 2005g
Br. 14
Jun 2005g
Br. 11
Okt. 2004.
Br. 12
Dec. 2004.
Br 10
Br. 9
Avg 2004.
Br. 10
Sept. 2004.
Br. 7
April 2004.
Br. 8
Jun 2004.
Br. 5
Dec. 2003.
Br. 6
Feb. 2004.
Br. 3
Okt. 2003.
Br. 4
Nov. 2003.
Br. 1
Jun 2003.
Br. 2
Sept. 2003.
» Br. 100 Glavni naslovi

 

PLANETA MAGAZIN NA INSTAGRAMU

MEDICINA

Gordana Tomljenović

Da li preležani COVID-19 ostavlja posledice?

Pluća na prvoj liniji odbrane

O delovanju novog koronavirusa još se ne zna dovoljno, pa istraživanja mogućih posledica bolesti COVID-19 tek treba da odgovore na pitanje da li je reč o jedinstvenom dejstvu SARS-CoV-2, ili o generalnom post-viralnom sindromu koji je posebno uočljiv zbog toga što se globalno beleži veliki broj zaraženih i obolelih ljudi?

Tekst

SUMMARY

Planeta No 100
ENGLISH Summary

  Tekst

PRIČA SA NASLOVNE STRANE

100 BROJEVA „PLANETE”

Kada je počelo izdavanje “Planete”, tada jedinog lista u Srbiji u kojem su, od prve do poslednje strane, obrađivane teme o naučnim istraživanjima i dometima savremenih tehnologija, pitanje je da li je iko od tada prisutnih saradnika, a verovatno je tako bilo i sa čitaocima, mogao da tvrdi da će izaći i 100. broj “Planete”? Na razuđenom i posustalom tržitu štampe i uz činjenicu da je sve više onih koji čitaju novine preko elektronskih sredstava, takva tvrdnja bila bi shvaćena kao neosnovana, Ali, evo: novi broj je pred čitaocima! Stoti broj! Svi oni koji su sarađivali i sarađuju sa “Planetom” imaju razloga za zadovoljstvo. Imaju ga i čitaoci, ima ga i javnost. Imaju ga i oni koji rade za ovaj list. Jer, stoti broj je samo jednom, i malo ga je ko dočekao. Mi jesmo, mi sa saradnicima u uverenju da smo postigli nešto nesvakidašnje.

TEMA BROJA

Stoti broj „Planete“

U sredini široke stvarnosti

Tokom osamnaeste godine neprekidnog izlaženja, „Planeta“, evo, obeležava i pojavu svog 100. broja. Nije u pitanju ovaj broj, još manje jubilej. Pre bi se moglo reći da se, ovim što se do sada postiglo, list našao u malobrojnoj porodici izdanja koja se od samog početka izlaženja bez ostatka drže svojih tema i onih čitalaca koji te teme traže. Ovome bi se moglo dodati i da je list doslovno izrastao iz potreba dela ovdašnje čitalačke publike koja traži takve teme i koja, u šarenilu svakovrsnih drugačijih izdanja, pouzdano zna za šta se opredelila i šta su njenu čitalački interesi.

Tekst

TEMA BROJA

(PLANETA broj 54, novembar/decembar 2012,
preneto iz GALAKSIJE broj 3, maja 1972)

Predviđanja od pre pola veka

Kako naučnici vide 2000. godinu

Na osnovu razvoja nauke, postignutih naučnih dostignuća, statističkih podataka o tempu razvoja naučno-tehničke revolucije i drugih značajnih činjenica, naučnici su stvorili verodostojnu sliku sveta u 2000. godini.

Tekst

TEMA BROJA

100. broj „Planete”

Baštinik svekolikog sećanja, Košnica srpske kulture,Zaboravljeni Tekelija, Netačni računi(bez)vrednih molekula, Uspon slovenske teolingvistike, Služba zemlji i nauci, Cvijićevi apostoli, Cvijićevi apostoli,Detektori u potrazi za sićušnim česticama, Naše komponente u LHC, Antene od jonosfere, Simetrija kvazi jednodimenzionalnih sistema, Preokret ka prirodi, Kuća na zvezdanom putu, Biljke kao rezervoari, Miodrag Čolić, imunobiolog, Šporet na vetar, Život ispod leda, Traganje za jednačinom prirode, Održivost nukelarnih sistema četvrte generacije, Najstarija slika života Zemlje, Tumačenje srpskog modernizma i Kvantovanje na petljama

Tekst

MEDICINA

Gordana Tomljenović

Da li preležani COVID-19 ostavlja posledice?

Kardiovaskularni sistem na udaru novog koronavirusa

Pandemija koja traje, nedvosmisleno je pokazala da infekcija novim koronavirusom, SARS-CoV-2, koji izaziva bolest COVID-19, može strukturno i funkcionalno da utiče na gotovo sve telesne organe. Kad je o kardiovaskularnom sistemu reč, širom sveta je kod obolelih zabeležena učestala pojava oštećenja srca, vaskularne disfunkcije i tromboza, čak i kod onih osoba koje u početnim fazama bolesti nisu imale, ili su imale blage simptome. Potom su, po preležanoj bolesti COVID-19, lekarima sve češće počeli da se javljaju rekonvalescenti koji prijavljuju perzistentne simptome kao što su umor, bolovi u grudima, otežano disanje, nesanica, glavobolja.

Tekst

VESTI IZ MEDICINE

Covid-19

Dugotrajni imunitet?

Ljudi koji prežive ozbiljne forme zarazne bolesti Covid-19 imaju relativno dugotrajnu imunološku reakciju na novi koronavirus Sars-Cov-2. Prema studiji istraživača sa Harvarda (SAD) objavljenoj u “Naučnoj imunologiji”, ima nade da bi ljudi zaraženi ovim virusom mogli da razviju i trajnu zaštitu od ponovne infekcije, a pokazano je i da merenje antitela može da bude precizno sredstvo za praćenje širenja virusa u nekoj zajednici.

Tekst

VESTI IZ MEDICINE

ENDOKRINOLOGIJA

Nivo kalcijuma kao biomarker srčane bolesti

Kalcijum je jedan od najzastupljenijih minerala u našem telu, auglavnom se nalazi u kostima i zubima, što ga čini važnim za prevenciju osteoporoze. Kalcijum takođe igra važnu ulogu u cirkulaciji krvi, imunitetu i proizvodnji hormona, kao i prenosu signala iz mozga u različite delove tela. Smatralo se da kalcijum štiti od srčanih bolesti zahvaljujući uticaju na holesterol, nivo šećera u krvi i krvni pritisak, ali nedavne studije sugerišu da on može da ima negativne efekte i na cirkulatorni sistem.

Tekst

VESTI IZ MEDICINE

ONKOLOGIJA

Test iz krvi za moždane tumore

Genetske mutacije, koje podržavaju rast najučestalijeg tipa tumora na mozgu kod odraslih osoba, precizno mogu da se otkriju i prate u uzorcima krvi, uz pomoć unapređene forme takozvane tečne biopsije, koju su razvili istraživači iz Opšte bolnice Masačusets u Bostonu (SAD). Prema istraživanju objavljenom u časopisu “Klinička istraživanja raka”, taj neinvazivni test može da pomogne lekarima da dijagnostikuju i nadgledaju kliničko lečenje pacijenata sa gliomima.

Tekst

VESTI IZ MEDICINE

REUMATOLOGIJA

Za zglobove, manje je bolje

Povreda prednjeg ukrštenog ligamenta kolena može da dovede do teškog osteoartritisa, i kod životinja i kod ljudi. Nova interdisciplinarna studija o lubricinu, proteinu koji podmazuje zglobove, sugeriše da je to mazivo zapravo prekursor bolesti zglobova. Rad naučnika sa Veterinarskog fakulteta Univerziteta u Mičigenu (SAD), koji je nedavno objavljen u “Naučnim izveštajima”, prvi je koji istražuje ulogu proteina poznatog kao lubricin, u povredama prednjeg ukrštenog ligamenta kod pasa, ali može da ima implikacije i kad je reč o sličnim povredama kod ljudi.

Tekst

VESTI IZ MEDICINE

PREVENTIVNA MEDICINA

Kolagenom protiv raka i srčanih bolesti?

Gotovo 90 odsto smrtnih slučajeva povezanih sa malignim tumorima posledica su širenja ćelija karcinoma na okolna tkiva, to jest metastaza koje pogađaju kosti, dojke, prostatu, debelo crevo i mozak. Jedno nedavno istraživanje sugeriše da pojačana proizvodnja kolagena i sprečavanje njegove razgradnje možda mogu da zaustave tu invaziju ćelija karcinoma i da pomognu u smanjenju rizika od drugih hroničnih stanja, kao što su bolesti srca.

Tekst

VESTI IZ MEDICINE

NEUROLOGIJA

Vežbanje štiti mozak

Prema studiji objavljenoj u časopisu “Medicina i nauka u sportu i vežbanju”, čak i ako inače puno sedite, svakodnevna vožnja bicikla, džogiranje ili tenisko trčanje ipak mogu da vam pomognu da održite zdravlje mozga, jer vežbanje pomaže da moždana kora održi svoju gustinu.

Tekst

RIZIČNI SVEMIR

I.J.

Da li smo bezbedni od opasnosti iz vasione

Preteći putnici

Zemlja se redovno sudara s materijom iz svemira, ali su ti objekti obično previše mali da bi prouzrokovali štetu. Prethodni sudari su oblikovali istoriju Zemlje, od formiranja njenog satelita do istrebljenja vrsta. Verovatnoća da se asteroidi sudare je vrlo niska, ali se ti događaji odigravaju s vremena na vreme, a šteta koju uzrokuju je neverovatno visoka. Postoji veći broj mogućnosti koje se istražuju zbog prevencije sudara, ali još uvek nema sveobuhvatnog sistema odbrane.

Tekst

ASTROFIZIKA

I.J.

Hemija zvezda

Hvatanjem neutrina koje emituje jezgro Sunca, fizičari su popunili poslednji detalj slagalice u vezi s tim kako nuklearna fuzija služi kao pogon zvezdama. Detekcija potvrđuje teoretska predviđanja stara nekoliko decenija da je određeni deo Sunčeve energije dobijen lancem reakcija koje uključuju ugljenik i jezgra azota. Ovaj proces spaja četiri protona kako bi se formiralo helijumsko jezgro, koje oslobađa dva neutrina, najlakše poznate čestice materije koje su poznate, kao i druge subatomske čestice i veoma velike količine energije.

Tekst

SVEMIR

Ilijana Jakšić

Dokazi o tamnoj materiji

Neviđena, samo naslućena

Čak i posle decenija istraživanja, naučnici nisu videli česticu tamne materije. Dokaz o postojanju supstance je skoro neosporan, ali još uvek niko ne zna od čega je. Već nekoliko dekada fizičari se nadaju da će se ispostaviti da je tamna materija teška i da se sastoji od takozvanih masivnih čestica koje slabo reaguju među sobom (WIMP) i koje se direktno mogu otkriti u laboratoriji.

Tekst

ISTRAŽIVANJE SVEMIRA

V.M.

KOSMONAUTIKA

Kina pokreće svemirsku misiju na Mars

Kina planira da tokom ove godine lansira prvu svemirsku misiju na Mars. Kineska nacionalna svemirska agencija (CNSA) je saopštila ime misije: "Tianwen-1". "Tianwen" (u prevodu: "Pitanja nebu") naziv je poeme čuvenog kineskog pesnika i političara Kua Juana, koji je živeo pre više od dve hiljade godina. U delu "Pitanja nebu" pesnik je izrazio svoje divljenje zvezdama, planetama i drugim nebeskim telima

Tekst

ISTRAŽIVANJE SVEMIRA

Z.B.

TITAN

Ubrzano udaljavanje od Saturna

Već utvrđeni podatak da se Titan odmiče od Saturna gotovo da ne bi bio toliko zanimljivi da nije reč o oko sto puta bržem udaljavanju nego što su naučnici predviđali! Ovo otkriće ukazuje na pretpostavku da se ovaj Saturnov mesec formirao mnogo bliže matičnoj planeti u vreme nastanka Sunčevog sistema, pre oko 4,5 milijardi godina, i da se kasnije premestio na udaljenost od oko 1,2 miliona km od planete.

Tekst

ISTRAŽIVANJE SVEMIRA

Z.B.

VANZEMALJSKI ŽIVOT

Astrobiološki kopernijanski limit

Stručnjaci sa Univerziteta u Notingemu (Velika Britanija) nedavno su završili studiju o mogućem broju postojećih civilizacija u našoj galaksiji. Za osnovu razmatranja postavili su pretpostavku da se život na drugim planetama razvija na sličan način kao što se to događalo ili događa na Zemlji.

Tekst

ISTRAŽIVANJE SVEMIRA

Univerzum u brojevima

SVEMIR (vidljivo područje)
Starost: 13,8 milijardi godina
Prečnik: 93 milijarde svetlosnih godina
Broj galaksija: između 100 i 200 milijardi (ima i drugačijih podataka)
Broj zvezda: 1024

Tekst

ISTRAŽIVANJE SVEMIRA

Z.B.

MARS

Japan šalje 8K kameru

Kamera 8K se retko koristi na našoj planeti, ali će Japan koristiti tu tehniku za snimanje slika izuzetno visoke rezolucije Marsa i njegovih meseca Fobosa i Deimosa. "Japan Aerospace Exploration Agency" i njihov saradnički tim iz NHK trenutno usavršavaju 4K i 8K kamere koje će snimati pomenuta vasionska odredišta tokom misije "Mars Marsona Moons Exploration" (MMX). Cilj misije je dugoročno snimanje i slanje snimaka na Zemlju. Originali snimaka čuvaće se u posebnoj kapsuli sve do njenog povratka na našu planetu.

Tekst

ISTRAŽIVANJE SVEMIRA

Sunce sa najmanje udaljenosti ikada

Evropska svemirska agencija, Odeljenje za sunčevu orbitu "Solar Orbiter" (SolO) je objavila najnovije fotografije Sunca, napravljene na 77 miliona km udaljenosti od površine naše zvezde. To je do sada najmanja udaljenost sa koje su napravljeni uspešni snimci, a na njima se prvi put jasno vide i mali plamenovi, popularno nazvani "logorske vatre".

Tekst

ISTRAŽIVANJE SVEMIRA

Z.B.

LUNARNI PROGRAM

Opservatorija na Mesecu

Ruska svemirska agencija "Roskosmos" objavila je dokumenta o lunarnom programu Sovjetskog Saveza koji je, kako se navodi, nameravao da, krajem šezdesetih godina, prvi na svetu postavi astronomsku opservatoriju na prirodnom Zemljinom satelitu.

Tekst

ISTRAŽIVAJE SVEMIRA

Z.B.

VENERA

Tragovi života?

U toksičnoj atmosferi Venere, astronomi su otkrili prisustvo fosfina, što se smatra tragom života. Ako ovo otkriće potvrde dodatna posmatranja i moguće svemirske misije, to bi moglo da ponovo usmeri pažnju naučnika na ovu najsvetliju tačku na noćnom nebu. Do sada, i koliko se zna, na Veneri život nije moguć zbog temperatura koje prelaze 400 C i gustih oblaka koji sadrže kapljice sumporne kiseline.

Tekst

OTKRIVANJE MARSA

Dragan Lazarević

Tajne Crvene planete

Nove sonde

Istraživanje Marsa kosmičkim sondama koje su se uspešno spustile na njegovu površinu i slale snimke i naučne podatke o svojoj okolini traje od sondi „viking 1 i 2“, tj. preko 45 godina. Slika o Marsu je posle svake misije sondi postajala potpunija - ali su ostala brojna pitanja o njegovoj prošlosti i planetološko-fizičkoj evoluciji. Da li je u ranoj istoriji Sunčevog sistema Mars bio topliji, sa znatno većom atmosferom i tekućom vodom na površini?

Tekst

KOSMONAUTIKA

Dr Vladica Božić

Korišćenje vasione

Sateliti i održivi razvoj

Na prvoj konferenciji UN o životnoj sredini i razvoju, održanoj u Rio de Žaneiru 1992. godine, usvojena je Deklaracija o životnoj sredini i razvoju, često skraćeno nazvana Rio Deklaracija, kojа se sastoji od 27 načela čiji je cilj uspostavljanje budućeg održivog razvoja u svetu. Pored toga, doneta je i „Agenda 21”, neobavezujući akcioni plan za UN i druge međunarodne i regionalne organizacije i pojedine vlade širom sveta koji se može izvršiti na lokalnom, nacionalnom i globalnom nivou.

Tekst

VEŠTAČKA INTELIGENCIJA

Jelena Marjanović

Od drevnog proročišta do hrama iluzija i pristrasnosti i nazad

Algoritam radi kao ljudski mozak

Moć predviđanja je jedna od osnovnih odlika inteligencije. To je ono što je čoveka odvojilo od životinja, što ga je, korak po korak, izvelo iz pećine i dovelo do digitalnog doba u kojem živimo danas. Ljudska glad za tačnim predviđanjem utkana je u najstarije rituale i bila podsticaj razvoju mnogih civilizacijskih tekovina. Velika proročišta, poput onog u Delfima, upravljala su običnim ljudima ali i kraljevima, a nauke poput matematike i astronomije razvijale su se da bi služile astrolozima da pronađu odgovore u zvezdama. Od kako je sveta i veka tražili smo načine da proniknemo u budućnost kako bi doneli ispravne odluke.

Tekst

VEŠTAČKA INTELIGENCIJA

Dr Milan Gnjatović,
profesor na Kriminalističko-policijskom univerzitetu u Beogradu

Ko je odgovoran za postupke robota

Etika mašine

Koliko je visok stepen zavodljivosti metafora tzv. veštačke inteligencije vidi se i po tome što im podležu čak i oni koji bi trebalo da su u poslednjoj liniji intelektualne odbrane - filozofi.

Tekst

IT

Vladimir Nikolić, web developer

Nova revolucija

Računar za zadnji džep

Praksa je pokazala da, nakon velikih kriza, dolazi do novih dostignuća koja podižu celokupni sektor IT. Tako je, recimo, ekonomija bila snažno pogođena nakon recesije 2008. godine, ali se talas novih startapova pojavio upravo iz te finansijske krize (Whatsup - 2009, Uber - 2009, Instagram - 2010, Pinterest – 2010). Sada smo svedoci krize izazvane korona-virusom. Međutim, tu se primećuju dva fenomena: prvi je rast online prodaje na gotovo svim segmentima - većina je premašila prodaju planiranu za 2023. godine, a drugi je pojava novog čipa i centralne procesorske jedinice koju je nedavno objavio Apple.

Tekst

HIGH TECH

SAOBRAĆAJ, OSVAJANJE MESECA, ENERGIJA,
TELESKOPI, PROCESORI i ELEKTRONIKA

Izraelska kompanija „StoreDot” je uspela da napravi bateriju koja može da reši najveći problem električnih automobila: vreme koje je potrebno da se njihovi ispražnjeni pogonski akumulatori potpuno napune, što trenutno iznosi nekoliko sati. Njeni inženjeri su razvili prvu generaciju litijum-jonskih baterija sposobnih da izdrže veoma velike struje punjenja, i pun kapacitet ostvaruju za svega pet minuta.

Tekst

MATEMATIKA

Borka Marinković

21.vek

Nevidljivo je vidljivo

Velika matematička otkrića prati vreme u kome su nastala. U veoma dugoj istoriji matematike ne samo godine već i čitavi vekovi mogu dobiti oreol matematički. Na primer: 7.vek p.n.e. (indijski matematičari), 6.vek p.n.e (Pitagora, Tales…), 3. vek p.n.e (Euklid, Arhimed, Apolonije…), 9-11. vek (arapski matematičari, Fibonači), 17. vek (Njutn, Lajbnic,Dekart, Ferma, Paskal…), 18. vek (Gaus, Ojler, Lagranž, Laplas,Dalamber, Bernuli…), 19. vek (Kroneker, Kantor, Koši, Riman, Puankare, Kovaljevska…), 20. vek ( Petrović-Alas, Nojman, Tjuring, Hilbert, Anštajn, Gedel...), 21. vek ( Todorčević, Pereljman, Mirzahai, Terens, Von Burg…)

Tekst

VELIKI UMOVI

D.M.

NILS BOR, MARIJA KIRI i TALES IZ MILETA

Porodica Nilsa Bora (1885-1962) je bila izuzetna: njegov otac je predavao psihologiju u Kopenhagenu, a mlađi brat Harald je bio nadareni matematičar. Oba brata su bila fudbaleri profesionalnog nivoa. I Nils i njegov sin Oge (rođen 1922), ovenčani su Nobelovom nagradom za fiziku 1922, odnosno 1975. godine.

Tekst

EVOLUCIJA

Lj. T.

Da li je nestanak sisara ledenog doba uticao na ljude da izmisle civilizaciju?

Poljoprivreda ili lov

Zašto nam je trebalo toliko vremena da pokrenemo civilizaciju? Moderni Homo sapiens se pojavio pre otprilike 250.000-350.000 godina. Ali, početne korake prema civilizaciji - branje u prirodi, a zatim pripitomljavanje useva biljaka - započeo je pre oko 10.000 godina. Prve civilizacije pojavljuju se pre 6.400 godina

Tekst

PČELE

Dr Ana Paunović

Med, nektar, ubod

Pčele - 150 miliona godina u proizvodnji meda

Pčela je bilo koja vrsta letećih insekata, nadfamilije pčela (Apoidea). Sastavni su deo ekosistema planete Zemlje milionima godina Na svetu postoji oko 20.000 različitih vrsta pčela, u sedam familija. Veličina im se kreće od 2 mm do 4 cm. Pčela uspe da zamahne krilcima 11.400 puta u minutu, zbog čega i čujemo zujanje. I pored toga što je veličine zrna susama, pčelinji mozak je sposoban za veoma kompleksne funkcije i odgovorne zadatke.

Tekst

MIKOLOGIJA

Tekst i fotografije I. Hadžić

Nova vrsta za Srbiju

Vatrena gljiva

U ovom jubilarnom, stotom broju Planete, predstavićemo novu vrstu gljiva za Srbiju. Reč je o vrsti Fusicolla merismoides, koja je pronađena 19. marta 2016. godine na stablu bršljana (Hedera helix) u Makišu, šumarku blizu Ade ciganlije u Beogradu. Nazvao sam je vatrena gljiva i smatram da će ovo „narodno ime“ ponajviše odgovarati njenom izgledu. Ona je, kako se može pročitati na internetu, nedavno otkrivena u Americi i Japanu, mada mapa o globalnom rasprostranjenju vrste govori o njenoj pojavi na svim kontinetima.

Tekst

RETKE VRSTE

O.K.

Afrički divlji pas

Moćni lovci sa Crnog kontinenta

U okviru taksonomske familije pasa odnosno Canidae i podfamilije Caninae izdvaja se rod Lycaon. Odvojivši se tokom evolucije od roda Canis, rod Lycaon karakteriše neobična građa zuba, izuzetna pokretljivost i anatomske posebnosti u vidu četiri prsta. Nekada su postojale dve vrste, a danas postoji samo Lycaon pictus, odnosno afrički divlji pas.

Tekst

KLIMA

Priredila: Ilijana Jakšić

Paleoklimatološka istraživanja

Posle 6500 godina hlađenja

U proteklih 150 godina, globalno zagrevanje je poništilo globalno hlađenje do koga je došlo u proteklih šest milenijuma, prema velikom istraživanju objavljenom u časopisu "Nature Research's Scientific Data". Reč je o globalnoj srednjoj površinskoj temperaturi holocena, rekonstruktivnom pristupu koji se sastoji od više metoda. Istraživanje pokazuje da je globalno hlađenje milenijumskih razmera počelo pre otprilike 6500 hiljada godina kada je dugoročna globalna temperatura dostigla vrhunac te je bila za otprilike 0,7 stepeni Celzijusa toplija u odnosu na sredinu 19. veka. Od tog trenutka, sve brža emisija gasova staklene bašte doprinela je sveukupnom zagrevanju, koje je sada jače za ceo stepen u odnosu na prošli vek.

Tekst

ARHEOLOGIJA

O.K.

Nok civilizacija

Glave od terakote otkrile drevnu civilizaciju

Narod Ham živi na severozapadu Nigerije. Njihovo selo Nok se nalazi u nigerijskoj državi Kaduna. Engleski oficir Džon Dent Jang je tu, baveći se rudarstvom, ostvario važno otkriće 1928. godine. Jedan od njegovih rudara pronašao je figure od terakote koje su predstavljale ljudsku i majmunsku glavu.

Tekst

ARHEOLOŠKA ZAGONETKA

Priredila: Maja Miljević-Đajić

Hobiti sa ostrva Flores

Zagonetni mali ljudi

Tokom 2003. godine došlo se do zapanjujućeg otkrića u pećini Liang Bua na ostrvu Flores, u Indoneziji. Arheološki tim koji se sastojao od indonežanskih i australijskih arheologa otkrio je fosilne ostatke ljudi patuljastog rasta, nalik deci, koji su živeli od pre 95.000-50.000 godina. To je izazvalo brojne rasprave i nagađanja. Mnogi istraživači bili su skeptični da li fosilni ostaci ovih hominina predstavljaju novu vrstu ili se tu radi o posledicama nekog patološkog stanja. Međutim, gotovo očuvan skelet odrasle osobe Liang Bua 1 (LB1) jednim delom je opovrgnuo sumnje istraživače.

Tekst

PISMA

Oliver Klajn

Tibetanski jezici

Pravopis star dvanaest vekova

Tibetansko carstvo je usvojilo pismo sredinom 7. Jezik kojim se govorilo od tog trenutka do polovine 11. stoleća naziva se starotibetanski. Iz te drevne jezičke forme proistekao je veliki broj jezika. Svi oni su objedinjeni pod nazivom tibetski jezici. Među njima se izdvajaju oni koji se pišu na istom pismu.

Tekst

PALEONTOLOGIJA

G.Jovanović

Počeci u Srbiji: Petar S. Pavlović

Od udžbenika do Muzeja

Prva razmišljanja o geologiji su se javilia u drevnoj Grčkoj, u 4. veku p.n.e. kada je grčki filozof Aristotel, prosmatrajući sastav kopna, komentarisao geološke promene i formulisao teoriju da se promene na Zemlji odvijaju vrlo sporo i ne mogu se primetiti tokom života jedne osobe. Tek u 17. veku geologija je postigla velike pomake u svom razvoju. Taj vek nosi naziv Doba razuma jer je potreba za proučavanjem i tumačenjem pojava i događaja u prirodi postala jako izražena.

Tekst

ISTORIJA PRONALAZAKA

Vesna Bosanac

Moderno doba i otkrića Leonarda da Vinčija

Od anatomskih crteža ljudskog tela do robota i "Mona Lize", Leonardov genije spajao je umetnost i nauku na jedinstven način, neprevaziđen u istoriji ljudske civilizacije. Naučna strana ličnosti Leonarda da Vinčija (1452-1519) naginjala je ka tome da svet prikazuje jasno naturalistički, dok je njegova umetnička sklonost otvarala drugačije mogućnosti gledanja i razumevanja sveta. Prema oceni jednog poznavaoca Da Vinčijevog dela, verovatno mu se podjednako važnim činio složeni mehanizam neke mašine i zagonetni osmeh Mona Lize.

Tekst

OKO PLANETE

Z.B.

Biologija

Mikroplastika na Antarktiku

Naučnici su nedavno pronašli deliće polistirena u utrobi skokuna, minijaturnih zglavkara, na obalama ostrva King Džordž, delu Antarktika na kojem rade brojni timovi istraživača i gde postoje naučno-istraživačke baze, skladišta i objekti za turiste.

Tekst

OKO PLANETE

Međunarodna slovenska akademija

Priznanje srpskom astronomu

Astronom, fizičar, književnik i univerzitetski nastavnik Milan S. Dimitrijević (Leskovac 1947 ) izabran je za člana Međunarodne slovenske akademije, nauke, umetnosti i kulture sa sedištem u Moskvi. Dimitrijević je izabran na Skupštini ove međunarodne akademije polovinom decembra prošle godine. To je još jedno veliko priznanje srpskom astronomu sa zavidnom reputacijom u svetu, pored domaćeg zvanja zaslužan naučnik, koje mu je dodelio Nacionalni savet za naučni tehnološki razvoj.

Tekst

OKO PLANETE

Ekologija

Manje i sve manje

Avio industrija tokom poslednje decenije traži načine da smanji uticaj na proizvodnju ugljen-dioksida, tako što investira u ekološke projekte umanjrnjs štete koju proizvode avioni na mlazni pogon. Istraživači Univerziteta u Oksfordu predstavili su nedavno eksperimentalni proces koji može da ugljen-dioksid - gas koji najviše doprinosi efektu staklene bašte - pretvori u gorivo za mlaznjake. Eksperiment čiji su rezultati objavljeni u časopisu “Nature Communications” sproveden je samo u laboratoriji.

Tekst

OKO PLANETE

Entomologija

"Odvikavanje" komaraca

Ruski i američki naučnici sakupili su genom komaraca da bi ih "odvikli" da piju ljudsku krv i da prenose parazita koji uzrokuju malariju, saopštila je pres-služba Istraživačkog univerziteta informacionih tehnologija (ITMO) u Sankt Peterburgu. Genom komaraca, koji su sakupili naučnici iz Rusije i SAD, učiniće borbu protiv malarije jednostavnijom. U istraživanju, koje je počelo 2018. godine, učestvovali su stručnjaci Politehničkog instituta Virdžinija, Univerziteta Džordža Vašingtona i Univerziteta ITMO.

Tekst

OKO PLANETE

Kina

"Veštačko Sunce"

Kina je napravila još jedan važan prodor u nauci i visokim tehnologijama. U gradu Čengdu, administrativnom sedištu provincije Sečuan, puštena je u rad nova generacija termonuklearnog uređaja HL-2M tokamaka (akronim od prvih slova reči: toroidalna komora sa magnatnim kalemima). Kako je prenela kineska državna novinska agencija Sinhua, postrojenje HL-2M tokamak je dokaz da Kina "drži vodeće globalne pozicije na polju kontrolisane fuzije". HL-2M po svim ključnim parametrima nadmašuje sličan uređaj prethodne generacije HL-2А, i po dimenzijama je od njega kompaktniji.

Tekst

OKO PLANETE

Robotika

"Robot-zmija" na dnu okeana

Pri kraju je izrada novog podvodnog drona koji će omogućiti postavljanje, održavanje i proveru na desetine hiljada kilometara okeanskih cevovoda. Reč je o podvodnom dronu u obliku zmije koji može da radi do šest meseci bez potrebe da ispliva na površinu. "Eelume" je 6 m dugačak zmijoliki robot koji koristi kamere i senzore za podvodnu navigaciju. Može se držati na dubini do 500 m čak šest meseci, a da pritom ne mora da izroni na površinu. S jednim punjenjem baterije može da pređe do 20 km.

Tekst

OKO PLANETE

Arheologija

Kumranski rukopisi, nastavak

Izraelski arheolozi objavili su otkriće više desetina novih fragmenata svitaka sa Mrtvog mora sa biblijskim tekstom pronađenim u pećini u pustinji, za koje se vjeruje da su sakriveni tokom jevrejske pobune protiv Rima pre gotovo 1.900 godina. Na fragmentima pergamenta je tekst na grčkom iz Knjige Zaharija i Nauma, a radikarbon metodom je utvrđeno da potiču iz 2. veka ne.

Tekst

OKO PLANETE

Z.B.

Temperatura okeana

Delić Atlantika sve hladniji

Na našoj planeti postoji mesto koje je iz godine u godinu sve hladnije. Na severu Atlantskog okeana, južno od Grenlanda, NASA je otkrila tačku koja postaje sve hladnija. Podaci pokazuju da se, za poslednjih sto godina, okean zagrejao za 1 stepen Celzijusov. Istovremeno, hladna tačka u Atlantskom okeanu ohladila se za gotovo 1 stepen? Pošto je površina okeana na tom delu hladnija od okoline, hladi se i vazduh iznad tog dela.

Tekst

OKO PLANETE

Instagram

Isključivo za decu

Korisnici Facebooka, Instagrama, ili TikToka su često deca mlađa od trinaest godina. Tu postoje brojne mogućnosti za zloupotrebu, iskorišćavanje i zlostavljanje, što mlađim maloletnim licima neretko čine i odrasle osobe. Jedan od prioriteta Facebooka je skora realizacija verzije Instagrama namenjene deci mlađoj od 13 godina. Adam Mozeri, koji je na čelu Instagrama, neposredno rukovodi projektom u saradnji sa potpredsednicom Facebooka, Pavni Divanji. Ona već ima iskustvo na platformama kao što je YouTube Kids, a bavila se pitanjima zaštite mladih korisnika na Google-u.

Tekst

OKO PLANETE

Fauna

Mačke prepoznaju glas vlasnika

Naučnici sa Univerziteta u Tokiju su testirali reakcije mačaka na njihove vlasnike i dokazali one ne reaguju na njihovo dozivanje iako prepoznaju glas. Naučnici su pratili dvadeset mačaka u njihovim domovima, onda kada njihov vlasnik nije bio tu. Životinjama su naizmenično puštali snimak glasa vlasnika koji ih zove i glasova nekih drugih ljudi, a potom analizirali reakcije životinje na dozivanje: pomeranje ušiju, repa i glave, vokalizaciju, širenje zenica i mrdanje šapa.

Tekst

OKO PLANETE

Vreme

Pomeranje kazaljki ne prija organizmu

Prelazak sa zimskog na letnje vreme i obratno ima veliki uticaj na ljudski organizam. Posledice pomeranja sata naše telo oseća nekoliko dana, a one su najizraženije tokom prva tri. Ogledaju se kroz umanjenu radnu efikasnost, slabiju koncentraciju, otežano pamćenje, dnevnu pospanost i osećaj umora. Gubitak samo jednog sata spavanja može da poremeti nivo hormona i podigne krvni pritisak, što ima uticaj na srce, naročito kod kardiovaskularnih bolesnika.

Tekst


SADRZAJ PLANETA Br 100

 

ČASOPIS PLANETA Br 100

 SARADNICI NA BROJU

Saradnici: Jozef Baruhović, Katarina Bogićević, Vesna Bosanac, Milan Gnjatović, Ibrahim Hadžić, Ilijana Jakšić, Gordana Jovanović, Oliver Klajn, Sana Knežević, Ratko Kušić, Dragan Lazarević, Borka Marinković, Jelena Marjanović, Vladimir Milojević, Žaneta Miljanić, Maja Miljević-Đajić, Darko Mladenović, Draženko Nenadić, Ana Paunović, Branislava Rogić, Miloš Rastović, Marija Sretenović, Dušan Stanić, Miomir Tomić, Gordana Tomljenović, Ljubiša Topisirović, Zoran Šević, Zdenko Štromar


Dostupno na digitalnom formatu www.novinarnica.net

Direktor: Milan Knežević
Glavni i odgovorni urednik: Aleksandar Gaon
Pomoćnik glavnog urednika: Miloslav Rajković
Likovno-grafički urednik: Studio Platinum, Beograd
Fotografije: Zdenko Štromar
Naslovna strana: Marija Miljković
Internet i Instagram: Marija Miljković

IZDAVAČ I OSNIVAČ : " Belmedia" d. o. o. © All rights reserved
DISTRIBUCIJA: Global Press d.o.o, Beograd, Žorža Klemansoa 24, 011/276-4538 i 276-9301
ŠTAMPA: "Kosmos", Svetog Save 16, Beograd, 011/ 2430 510

 

Sledeći broj izlazi 1. jula 2021g.


  back   top
» Pretraži SAJT  

powered by FreeFind

»  Korisno 
Bookmark This Page
E-mail This Page
Printer Versie
Print This Page
Site map

» Pratite nas  
Pratite nas na Facebook-u Pratite nas na Twitter - u Pratite nas na Instagram-u
»  Prijatelji Planete

» UZ 100 BR. „PLANETE”

» 20 GODINA PLANETE

free counters

Flag Counter

6 digitalnih izdanja:
4,58 EUR/540,00 RSD
Uštedite čitajući digitalna izdanja 50%

Samo ovo izdanje:
1,22 EUR/144,00 RSD
Uštedite čitajući digitalno izdanje 20%

www.novinarnica.netfree counters

Čitajte na kompjuteru, tabletu ili mobilnom telefonu

» PRELISTAJTE

NOVINARNICA predlaže
Prelistajte besplatno
primerke

Planeta Br 48


Planeta Br 63


» BROJ 115
Planeta Br 115
Godina XXI
Januar - Februar 2024.

 

 

Magazin za nauku, kulturu, istraživanja i otkrića
Copyright © 2003-2024 PLANETA