MAGAZIN ZA NAUKU, ISTRAŽIVANJA I OTKRIĆA
Planeta Br. 110 | ASTRONOMIJA - niz neočekivanih saznanja
»  MENI 
 Home
 Redakcija
 Linkovi
 Kontakt
 
» BROJ 110
Planeta Br 110
Godina XX
Mart - April 2023.
»  IZBOR IZ BROJEVA
Br. 115
Jan. 2024g
Br. 113
Sept. 2023g
Br. 114
Nov. 2023g
Br. 111
Maj 2023g
Br. 112
Jul 2023g
Br. 109
Jan. 2023g
Br. 110
Mart 2023g
Br. 107
Sept. 2022g
Br. 108
Nov. 2022g
Br. 105
Maj 2022g
Br. 106
Jul 2022g
Br. 103
Jan. 2022g
Br. 104
Mart 2022g
Br. 101
Jul 2021g
Br. 102
Okt. 2021g
Br. 99
Jan. 2021g
Br. 100
April 2021g
Br. 97
Avgust 2020g
Br. 98
Nov. 2020g
Br. 95
Mart 2020g
Br. 96
Maj 2020g
Br. 93
Nov. 2019g
Br. 94
Jan. 2020g
Br. 91
Jul 2019g
Br. 92
Sep. 2019g
Br. 89
Mart 2019g
Br. 90
Maj 2019g
Br. 87
Nov. 2018g
Br. 88
Jan. 2019g
Br. 85
Jul 2018g
Br. 86
Sep. 2018g
Br. 83
Mart 2018g
Br. 84
Maj 2018g
Br. 81
Nov. 2017g
Br. 82
Jan. 2018g
Br. 79
Jul. 2017g
Br. 80
Sep. 2017g
Br. 77
Mart. 2017g
Br. 78
Maj. 2017g
Br. 75
Septembar. 2016g
Br. 76
Januar. 2017g
Br. 73
April. 2016g
Br. 74
Jul. 2016g
Br. 71
Nov. 2015g
Br. 72
Feb. 2016g
Br. 69
Jul 2015g
Br. 70
Sept. 2015g
Br. 67
Januar 2015g
Br. 68
April. 2015g
Br. 65
Sept. 2014g
Br. 66
Nov. 2014g
Br. 63
Maj. 2014g
Br. 64
Jul. 2014g
Br. 61
Jan. 2014g
Br. 62
Mart. 2014g
Br. 59
Sept. 2013g
Br. 60
Nov. 2013g
Br. 57
Maj. 2013g
Br. 58
Juli. 2013g
Br. 55
Jan. 2013g
Br. 56
Mart. 2013g
Br. 53
Sept. 2012g
Br. 54
Nov. 2012g
Br. 51
Maj 2012g
Br. 52
Juli 2012g
Br. 49
Jan 2012g
Br. 50
Mart 2012g
Br. 47
Juli 2011g
Br. 48
Oktobar 2011g
Br. 45
Mart 2011g
Br. 46
Maj 2011g
Br. 43
Nov. 2010g
Br. 44
Jan 2011g
Br. 41
Jul 2010g
Br. 42
Sept. 2010g
Br. 39
Mart 2010g
Br. 40
Maj 2010g.
Br. 37
Nov. 2009g.
Br.38
Januar 2010g
Br. 35
Jul.2009g
Br. 36
Sept.2009g
Br. 33
Mart. 2009g.
Br. 34
Maj 2009g.
Br. 31
Nov. 2008g.
Br. 32
Jan 2009g.
Br. 29
Jun 2008g.
Br. 30
Avgust 2008g.
Br. 27
Januar 2008g
Br. 28
Mart 2008g.
Br. 25
Avgust 2007
Br. 26
Nov. 2007
Br. 23
Mart 2007.
Br. 24
Jun 2007
Br. 21
Nov. 2006.
Br. 22
Januar 2007.
Br. 19
Jul 2006.
Br. 20
Sept. 2006.
Br. 17
Mart 2006.
Br. 18
Maj 2006.
Br 15.
Oktobar 2005.
Br. 16
Januar 2006.
Br 13
April 2005g
Br. 14
Jun 2005g
Br. 11
Okt. 2004.
Br. 12
Dec. 2004.
Br 10
Br. 9
Avg 2004.
Br. 10
Sept. 2004.
Br. 7
April 2004.
Br. 8
Jun 2004.
Br. 5
Dec. 2003.
Br. 6
Feb. 2004.
Br. 3
Okt. 2003.
Br. 4
Nov. 2003.
Br. 1
Jun 2003.
Br. 2
Sept. 2003.
» Br. 110 Glavni naslovi

 

PLANETA MAGAZIN NA INSTAGRAMU

MEDICINA

Gordana Tomljenović

Genetički skrining

Zašto lečiti, kad se može sprečiti

Stara izreka da je “bolje sprečiti, nego lečiti” danas dobija jednu potpuno novo značenje, zahvaljujući naučnoistraživačkim i tehničko-tehnološkim alatima u oblasti molekularne genetike i genomike, koji medicini omogućavaju da jača svoje preventivne moći. Među njima je i genetički skrining, koji načelnica Laboratorije u Acibadem Bel Medic-u, mr ph Sonja Šuput, smatra novim nivoom zdravstvene higijene, i sasvim novim pristupom sopstvenom zdravlju

Tekst

TESLA

Vladimir Jelenković

Šta sve nosi ime Tesla

Od merne jedinice do elektroautomobila

Za mnoge kompanije kod nas i u svetu poneti Teslino ime značilo je pitanje ponosa, prestiža, ali uvek i iskazivanja ogromnog poštovanja prema velikom delu koje je iza sebe ostavio srpsko-američki naučnik, inženjer i pronalazač. U isto vreme, mnoge robne marke ponele su, a mnoge i danas nose naziv „Tesla“. Ovom spisku treba dodati i društva širom sveta koja nose Teslino ime i promovišu njegov rad kroz različite aktivnosti, izložbe i konferencije, kao i nagrade i priznanja koja dodeljuju njegovim uspešnim sledbenicima

Tekst

SUMMARY

Planeta No 110
ENGLISH Summary

  Tekst

PRIČA SA NASLOVNE STRANE

ASTRONOMIJA - niz neočekivanih saznanja

Čovek je oduvek bio zbunjen promenama na nebu. Noću, kada svet utone u snove i tišinu, u nezaspalima se probudi mašta i zvezdani svod postane prostor nepoznanica i nagađanja. Od pamtiveka, u ljudima se ispredaju brojna verovanja vezana za zvezde, pitanja sustižu jedno drugo, narastaju nagađanja a nigde pouzdanih odgovora. Duboka tamnoplava vasiona, čutljiva i nesaglediva, nikada nije prestala da zbunjuje ljude. Zato je i osmatraju, od davnih vremena do danas. Gde je sada astronomija i šta znamo o drugim zvezdanim sistemima? Koliko tom odgovoru doprinose nedavno lansirane sprave za osmatranje duboke vasione? Ima li ikakvog života tamo negde, na čoveku nedokučivim udaljenostima? Nije valjda da smo jedini živi svet u tolikom prostranstvu? Danas brojni teleskopi lete oko naše planete i kroz njih čovek traga za svojim poreklom. Dokle smo stigli?

TEMA BROJA

Miloslav Rajković

Astronomija / Niz otkrića

Zlatno doba astronomije

Savremenici smo neslućenog razvoja tehnologije, tehničkih nauka, fizike čestica i visokih energija, i nekih drugih naučnih oblasti. U tom opštem naučno-tehnološkom napretku čini se da astronomija ima posebno vidljivo mesto. Ova drevna nauka, jedna od najstarijih, ako ne i najstarija (sačuvani su odlomci istoimene pesme iz VIII/VII veka pne; izučavana je još u Pitagorinoj školi), zaista doživljava zvezdane trenutke. Poslednje tri decenije njenog uzleta najtačnije se mogu opisati Hesiodovim izrazom zlatno doba, koji je od svog izvornog mitološkog značenja postao metafora za izuzetno razdoblje u istoriji nekog grada, države, civilizacije, neke nacionalne književnosti, umetnosti, filozofske škole. Kao početak nove ere u njenoj milenijumskoj istoriji.

Tekst

TEMA BROJA

M. Rajković

Astronomija i teorijska fizika

Zašto svemirski detektor LISA, teleskop Veb?

Оtkrićem gravitacionih talasa rođena je posebna grana astronomije – gravitaciona astronomija. Ona “osluškuje” gravitacione talase na detektoru i gleda kojim procesima to odogovara u svemiru. To je u poptunoj analogiji sa onim što astronomi rade u optičkim opservatorijama. Sa početkom gravitacione astornomije rođena je njena mlađa sestra multi-messenger astronomija, astronomija sa više različitih signala. Objekti i fenomeni koji mogu da budu detektovani gravitacionim metodama, mogu se otkriti dovoljno rano da se ta informacija pravovremeno prenese posmatračima na elektromagnetnim teleskopima, kako bi ih oni usmerili i označenom pravcu.

Tekst

TEMA BROJA

Dragan Lazarević

Astronomija / Teleskopi u kosmosu

Sateliti u aktivnoj upotrebi

Astronomija je svoj nagli razvoj započela od Galilejeve izgradnje prvog teleskopa. Tokom narednih vekova, nova otkrića su nastajala sa daljim razvojem optike, većim i tehnički usavršenijim teleskopima i primenom novih pronalazaka poput fotografije. Ograničavajući faktor je bila Zemljina atmosfera u kojoj vodena para i prašina onemogućavaju dobijanje toliko oštre slike koliko to može da se postigne optičkom tehnikom pa su astronomske opservatorije građene na visokim planinama.

Tekst

TEMA BROJA

Borka Marinković

Astronomija / Početak velikog osmatranja

Zakoni zvezdanog neba

Astronomija (prevod sa grčkog jezika: zakon zvezda) se smatra najstarijom prirodnom naukom. Ta misao ima logično uporište u večitoj potrebi ljudi svih civilizacija za proučavanjem objekata i pojava izvan Zemlje i njene atmosfere. U antičkoj Grčkoj, naučnici, posebno matematičari, bavili su se i astronomijom koja je bila posmatračka. Oni su izumitelji i prvih astronomskih instrumenata.

Tekst

TEMA BROJA

Zoran Šević

Astronomija danas / Prva osmatranja svemira

Hiljade proučavanih zvezda

Od svog prvog pogleda u nebo, čovek je pokušavao da shvati pravila kretanja nebeskih tela, da ih mapira i shvati njihov uticaj na zemaljski život. Svoje početne fantazije, ljudi su vremenom pretvorili u nauku, a sa njenim razvojem tekao je i razvoj instrumenata i alata koji su omogućili bolje i tačnije izučavanje. U početku je vreme bilo najvažniji faktor, te je tako nastao I prvi sunčani sat.

Tekst

TEMA BROJA

Jelena Marjanović

Astronomija / Bljesak umiruće zvezde

Zračenje iz dubine Svemira

Naša čula nisu napravljena da registruju stalno vibriranje Svemira, koji nas neprestano zasipa talasima visokoenergetskih čestica nastalim u srcu zvezda. Niti da čuju udaljene eksplozije neobičnih nebeskih tela, koje će nas ošinuti bljeskovima zračenja sa udaljenosti od mnogo milijardi svetlosnih godina. Ali zato imamo čitav arsenal teleskopa, sondi, senzora, opservatorija, zemaljskih i svemirskih, da nam stvore makar bledu predstavu o kataklizmičnim događajima i nezamislivo moćnim eksplozijama, sakrivenim od naših očiju plaštom spokojne zvezdane noći.

Tekst

TEMA BROJA

Zoran Šević

Astronomija / Malo poznati svemir

Zvezde odmetnice

Kao i sve u prirodi, tako i kosmos obiluje izuzecima od pravila, neobičnim pojavama koje odstupaju od ustaljenih saznanja. Tako je i sa zvezdama, iako su one najduze i najviše proučavane od svih nebeskih tela, a i najviše utiču na ostale objekte u Univerzumu.

Tekst

TEMA BROJA

Astronomija / Balkan u svemiru

Kako planete dobijaju imena

Morava i Vlasina su i tamo negde, u svemiru.U sazvežđu Pegaz, na oko 1.304 svetlosnih godina od Zemlje, nalazi se mala žuta zvezda - nalik Suncu. Oko nje se okreće egzoplaneta koja liči na Jupiter, ali je dvostruko manja od njega. Upravo ste upoznali zvezdu Moravu i planetu Vlasinu.

Tekst

TEMA BROJA

Oliver Klajn

Astronomija / Daleki istok

Osmatranja i čudesna moć teleskopa

LAMOST je spektroskopski teleskop u severnoj kineskoj provinciji Hebei. Pored ovog, naučnici iz Nacionalne astronomske opservatorije Kineske akademije nauka imali su pristup i jednom evropskom satelitu da bi istražili male i hladne zvezde koje mogu da traju bilionima godinama a nazivaju se crveni patuljci. Posmatrali su preko devedeset tri hiljade ovih zvezda i došli do saznanja o izuzetnoj rasprostranjenosti novoformiranih vasionskih tela, uglavnom nastalih u ranoj fazi nastanka svemira.

Tekst

TEMA BROJA

D. M.

Astronomija danas / Bolji dani za osmatranje

Pogled iz Srbije

Astronomska opservatorija u Beogradu je jedna od najstarijih naučnih institucija u Srbiji (osnovana je 1887. zajedno sa Meteorološkom opservatorijom). Ova naučna institucija sa vrednom tradicijom uspešno se prilagođava novim vremenima i uslovima rada.

Tekst

TEMA BROJA

Vesna Bosanac

Astronomija danas / Godina 2022.

Niz neočekivanih otkrića

Više pionirskih poduhvata i otkrića naučnika koji decenijama proučavaju zvezde glavna su obeležja protekle „astronomske“ godine. Vanredna saznanja na polju svemirskih istraživanja tokom 2022. dala su pečat toj godini, ocena je brojnih stručnjaka iz celog sveta.

Tekst

VESTI IZ MEDICINE

ANTI-EJDŽING

Dobra hidracija za zdravo starenje

Dobro hidrirane osobe su zdravije, razvijaju manje hroničnih oboljenja kao što su bolesti srca i pluća, i žive duže od onih koji možda ne unose dovoljno tečnosti, sugeriše studija američkog Nacionalnog instituta za zdravlje (NIH), objavljena u časopisu eBioMedicina.

Tekst

VESTI IZ MEDICINE

BIOMEDICINA

Kako kancer metastazira?

Fluidi koji okružuju tumorske ćelije značajno deluju na njihovo kretanje i metastaziranje, tvrdi Jiceng Li (Yizeng Lee), prof. biomedicinskog inženjerstva na Državnom univerzitetu u Njujorku, u tekstu koji objavljuje akademski žurnal The Conversation. Poznavanje načina na koji viskoznost tih tečnosti utiče na kretanje ćelija tumora moglo bi da pomogne istraživačima da dođu do boljih dijagnostičkih i terapijskih rešenja pre nego što rak metastazira.

Tekst

VESTI IZ MEDICINE

ISHRANA

Najbolja hrana za mozak

Poznato je da je azot oksid (NO) važna regenerativna supstanca koju naše telo proizvodi u krvotoku, pri čemu NO širi i opušta krvne sudove, povećavajući priliv krvi u sve telesne organe. Ovo jedinjenje takođe učestvuje u prevenciji formiranja masnih naslaga na zidovima krvnih sudova, čime održava zdravlje i elastičnost tkiva kardiovaskularnog sistema. Proizvodnja azot oksida prirodnim putem može da se podstakne konzumiranjem povrća bogatog nitratima - cvekle, rukole, kelja, blitve, spanaća, kao i kakao.

Tekst

VESTI IZ MEDICINE

ONKOFERTILITET

Moguće generacijske posledice hemoterapije

Jedan uobičajeni lek za hemoterapiju mogao bi da nosi toksično nasleđe za decu i unuke adolescenata koji su preboleli rak, pokazalo je istraživanje koje je predvodio Vašingtonski državni univerzitet. Studija objavljena u iScience otkrila je da su mužjaci pacova koji su primali lek ifosfamid tokom adolescencije, imali potomstvo i unuke sa povećanom incidencom bolesti.

Tekst

VESTI IZ MEDICINE

NEUROLOGIJA

Atlas ćelija kičmene moždine i ALS

Novo istraživanje američkog Nacionalnog instituta za neurološke poremećaje i moždani udar (National Institute of Neurological Disorders and Stroke - NINDS) pruža saznanja o biologiji ćelija kičmene moždine koje odumiru kod ALS, amiotrofične lateralne skleroze (ALS) i drugih neurodegenerativnih bolesti. Tim istraživača, uz podršku Nacionalnog instituta za zdravlje, pronašao je dokaze koji povezuju veličinu ćelija motornih neurona i njihovu potpornu strukturu, sa genima koji su u osnovi njihove ranjivosti na degeneraciju kod ALS.

Tekst

KOSMONAUTIKA

Z.B.

Mars

Kako se prostire zvuk

Koristeći složenu opremu rovera "perseverance“ kojom se proučava atmosfera na Marsu, naučnici su ustanovili da se brzina prostiranja zvuka na toj planeti veoma razlikuje od one na Zemlji. Ovo otkriće moglo bi da dovede do neobičnih posledica u komunikaciji ljudi koji budu boravili na Marsu. Nalazi do kojih su stručnjaci došli upućuju na mišljenje da bi pokušaji razgovora na Marsu mogli da proizvedu neobične efekte zato što, izgleda, viši tonovi putuju brže od basova? Pošto ljudi ne mogu da dišu na Marsu, neće moći da provere ovu pretpostavku.

Tekst

PROIZVODNJA U SVEMIRU

Ivan Kremer

Made in space

Virtuelno jedro, neprobojno za solarni vetar

Pod svemirskom proizvodnjom se podrazumeva proizvodnja dobara u svemiru, u uslovima bestežinskog stanja, često, ali ne nužno, u vakuumu svemira. Takođe se koristi i termin orbitalna proizvodnja, s obzirom da je niska Zemljina orbita jedina trenutna realna meta za uspostavljanje održivih proizvodnih pogona u svemiru.

Tekst

ISTRAŽIVANJE SVEMIRA

Egzoplanete

Sami ili ne?

Teleskopskim osmatranjima nedavno je uočena planeta nazvana Toi 700 E. Velika je gotovo kao Zemlja. Ovo otkriće zabeleženo je kao deo NASA-ine Tess mission. Planeta kruži oko male hladne zvezde patuljka, koja nosi naziv Toi 700. Ranije uočena planeta Toi 700 D takođe je veličine Zemlje.

Tekst

ISTRAŽIVANJE SVEMIRA

U “zoni Zlatokose”

Još jedna nastanjiva planeta?

Još jedna možda nastanjiva planeta nedavno je otkrivena u orbiti u kojoj nije ni prehladno ni pretoplo za postojanje života. Studija je objavljena u časopisu “Royal Astronomical Society”. Profesor Džej Farihi (Jay Farihi) s londonskog University College-a, glavni autor studije, ističe da je tako nešto viđeno u nastanjivoj zoni belog patuljka, što znači da postoji mogućnost da na toj planeti postoji život.

Tekst

ISTRAŽIVANJE SVEMIRA

Mars

Oreoli svetlosti kao trag vode

Nedavno je NASA-in rover “kjuriositi”, koji se kreće površinom Marsa, zabeležio pojavu oreola svetlosti, što je zbunilo naučnike koji najčešće traže vodu zato što je ona znak mogućeg nekadašnjeg života. Ovoga puta, izvedene analize su pokazale da oreoli svetlosti potiču od jednog poludragog kamena. Voda odavno ne teče po površini “crvene planete” - ali ima tragova koji upućuju na njeno nekadašnje prisustvo.

Tekst

ISTRAŽIVANJE SVEMIRA

Svetlost

Zagađenje ubrzano raste

Svetlosno zagađenje sve brže raste tako da je na nekim mestima broj zvezda koje su noću vide golim okom više nego prepolovljen u poslednje dve decenije, navodi se u tekstu objavljenom u časopisu “Science”. Da bi se došlo do ovih rezultata, stručnjaci su koristili podatke dobijene osmatranjem zvezda koje vođeno od 2011. do 2022. godine širom sveta uz pomoć više od 51.000 saradnika - običnih ljudi.

Tekst

ISTRAŽIVANJE SVEMIRA

Radio-signal

Na devet milijardi svetlosnih godina od Zemlje

Neslućeni radio-signal, udaljen devet milijardi svetlosnih godina od Zemlje, otkriven je talasnom dužinom poznatom kao "linija od 21 santimetar" ili "vodonička linija". Nju, smatra se, emituju neutralni atomi vodonika. Ovaj signal uhvaćen je pomoću Giant Metrewave radio-teleskopa, u Indiji i označio je da se može početi sa istraživanjem kako su formirane nekih od najranijih zvezda i galaksija.

Tekst

ISTRAŽIVANJE SVEMIRA

Otkrića

Planeta van naše galaksije?

Do sada je teleskopskim posmatrajima pronađeno gotovo 5.000 egzoplaneta. Sve one kruže oko Sunca, u galaksiji Mlečni put. Odnedavno, potvrđeno je postojanje signala planete za koju se nije znalo a koja se nalazi u galaksiji Mesije 51. Otkrivena je teleskopom “NASA-Čandra” i nalazi se na 28 svetlosnih godina od galaksije Mlečni put. Do otkrića su došli stručnjaci Astrofizičkog centra u Kemdridžu, SAD.

Tekst

HIGH TECH

ROBOTIKA, TELEFONIJA, MOBILNE MREŽE, SAOBRAĆAJ,
DRONOVI I TEHNOLOGIJA

Tehnologiija prepoznavanja lica je kao opcija bezbednosne zaštite već duže vreme dostupna korisnicima “pametnih” uređaja. Nedavno je poznati nemački snabdevač u autoindustriji Continental, u saradnji sa kompanijom za biometrijska rešenja TrinamiX predstavio važnu inovaciju: ekran za identifikaciju vozača sa integrisanom kamerom za biometrijsko skeniranje lica. Tehnologija pouzdano štiti od krađe automobila pošto vozilo može da se pokrene samo posle uspešnog prepoznavanja osobe na vozačevom sedištu.

Tekst

TESLA

Div Smiljana 6. - NASTAVAK

Pariz. „Nikada neću zaboraviti snažan utisak koji je taj čarobni grad ostavio na mene. Nekoliko dana po dolasku, tumarao sam po ulicama, potpuno zbunjen novim prizorima”, pričao je kasnije Tesla. Pariz se spremao za Svetsku izložbu. Slavio se francuski uspon uma i preduzetništva. Arhitekta Daviju, na Trokaderou, gradi palatu - vodotoranj, pozorišnu i koncertnu dvoranu. Na Marsovim poljima podiže se Palata industrije a, po ugledu na statuu Republike pored bulevara Kursel, vajar Bertoldi, uz pomoć gvozdene armature Gustava Ajfela, gradi 46 metara visoku i 80 tona tešku Statuu Slobode, obloženu bakarnim pločama koju će pokloniti SAD. (Statua Slobode je postavljena 1884. na ulazu u Njujoršku luku).

Tekst

MATEMATIKA

Borka Marinković

75 godina Društva matematičara Srbije

Počelo je sa Alasom

Ove godine, Društvu matematičara Srbije (DMS), u godini proslave 75 godina postojanja, jedna za drugom, dodeljene su dve prestižne nagrade: Svetosavska nagrada i odlikovanje za Sretenje - Zlatna medalja za zasluge. Kako predsednik Društva, prof. dr Miroslav Marić s ponosom ističe da je svaka pokazatelj rada, upornosti, profesionalizma i timskog duha svih članova Društva. Svetosavsku nagradu dodeljuje Ministarstvo prosvete za doprinose unapređenju nastavne prakse i napretku u domenu stručnog usavršavanja i profesionalnog razvoja stručnog kadra u obrazovanju. Time je, na svojevrstan način, Svetosavska nagrada posvećena i učenicima koji postižu izuzuzetne rezultate na takmičenjima nacionalnog i međunarodnog nivoa. .

Tekst

EGZOTIČNI NARODI

O.K.

Vodabe pleme

Našminkani kradljivci devojaka

Fulani je naziv za veliku grupaciju naroda koja naseljava prostore zapadne i centralne Afrike. Jedno od najznačajnijih plemena iz ugla antropoligije je Vodabe. Oni su naročito zastupljeni u regionu Sahel, između Sahare i Sudanske savane. Nomadski način života učinio je da žive u većem broju država.

Tekst

RETKE VRSTE

O.K.

Kornjača sa reke Ficroj

Ronilac sa oklopom

U središnjem delu australijske države Kvinslend je reka Ficroj. Nazvana je po britanskom guverneru Čarlsu Ficroju i predstavlja najveći sliv na istoku ove države, odnosno kontinenta. U njenim pritokama živi kornjača poznata po neobičnom načinu disanja. Taksonomski, kornjača sa reke Ficroj spada u rod Rheodytes koji je deo familije Chelidae. Vrsta Rheodytes leukops je jedina u okviru svog roda koja je opstala do današnjeg vremena.

Tekst

BIOLOGIJA

Dr Ana Paunović

Prolećni naraštaji

Naglo bujanje žvota

Postoji izreka koja upuđuje na stav da muzika ima moć da otopi i najledenije srce. Donekle bismo mogli da se složimo, ali postoji i ono na šta ne možemo da ostanemo ravnodušni i ne osetimo nalet nežnosti - a to su mladunci životinja. Bilo da su u pitanju opasne čak i otrovne vrste ili potpuno bezazlene životinje, njihovi mladi su jednostavno neodoljivi.

Tekst

EVOLUCIJA

Nosorozi

Priča od više desetina miliona godina

Kao i mnogi drugi fosili, nosorozi su zanimljiva tema za istraživanja. Brojni nalazi pokazuju da je u prošlosti živeo veliki broj vrsta ovih sisara, od kojih neki po obliku i veličini tela nimalo ne liče na savremene. Veliki broj taksona se navodi u literaturi, najčešće u vidu spiskova vrsta ili rodova ili sa drugim nepotpunim podacima, što nije dovoljno za sagledavanje njihove starosti, evolucije i rasprostranjenja. Tokom 2020. započet je projekat o prikupljanju informacija o izumrlim nosorozima Starog sveta (Afrika, južna Azija i severna Evroazija). Ova svojevrsna baza podataka ima za cilj da obezbedi spisak svih neogenih i kvartarnih lokaliteta Starog sveta na kojima su nađeni fosili.

Tekst

PALEONTOLOGIJA

Prof. dr Katarina Bogićević
Prof. dr Draženko Nenadić

Tomas Džeferson - otac američke nacije i američke paleontologije

Predsednik- naučnik

Tomas Džeferson je bio treći predsednik SAD (1801-1809), autor čuvene Deklaracije o nezavisnosti (1776) i osnivač američke paleontologije. Rođen je 1743. u Virdžiniji, kao treće od desetoro dece. Otac mu je bio plantažer i umro je kad je Tomasu bilo 14 godina. Najpre je učio sa privatnim učiteljima a zatim je, na Univerzitetu Vilijama i Meri u Vilijamsburgu, studirao matematiku, filozofiju i metafiziku.

Tekst

ARHEOLOGIJA

O.K.

Lokalitet Kveneng, Afrika

Laser otkriva zaboravljeni grad

Danas u Africi živi oko sedam miliona pripadnika naroda Cvana. Obično je prva asocijacija na ovu nacionalnu zajednicu država Bocvana, u kojoj su ne samo ubedljivo najbrojniji narod nego je i ta zemlja po njima dobila ime. Međutim, Bocvana ima relativno malo stanovnika u odnosu na površinu koju zahvata.

Tekst

GEOLOGIJA

IJP

Zemljin omotač

Sloj o kojem se malo zna

Jedno nedavno geološko istraživanje pokazalo je da je sloj Zemljinog omotača dubine 150 km, za razliku od njegovog ostatka - mekši. Poznato je da je veći deo Zemljinog omotača vreo i da je u čvrstom stanju; tada se stene deformišu sporije umesto da pucaju, kao što je slučaj sa hladnijim stenama u Zemljinoj kori. A prema pomenutom istraživanju, otprilike 150 km ispod Zemljine površine nalaze se slojevi otopljenih stena.

Tekst

BISERI

G.T.

130 godina gajenja bisera

Kako „napraviti“ morski dragulj?

Pre no što je krajem 19. veka, zahvaljujući ondašnjim naučnim saznanjima i novim tehnologijama, japanski preduzetnik Mikimoto pokrenuo „proizvodnju“ bisera po receptu prirode, ovi jedinstveni dragulji bili su veoma retki i donosili su basnoslovno veliko bogatstvo

Tekst

SEĆANJE

Aleksandar Petrović, profesor Teorije kulture i civilizacije
i Istorije nauke na Univerzitetu u Beogradu

Pola veka od izlaska prvog broja Galaksije

Naš kosmički brod

Časopis Galaksija bio je decenijama odlično medijsko mesto susreta s kosmičkim temama, reklo bi se i predmet svojevrsnog kulta naraštaja koji je guran ka imaginarnim istorijskim ciljevima, a on se opirao dižući pogled ka nebu. Galaksija je bila tiha, ali i prava medijska alternativa Hegelovim, Marksovim, Titovim... pričama o istoriji i različitim rekla-kazala ideološkim projekcijama koje su tada okupirale javni prostor obećavajući sve a ispunjavajući ništa. Okupljanje 18. oktobra u Maloj galeriji SANU bilo je trenutak u kome smo shvatili, jer potrebno je vreme za to, da smo učestvovali, iako tako nije izgledalo, u galaktičkoj misiji od bitnog kulturnog i nacionalnog značaja. Skupu se obratio i Milan Knežević, član prve redakcije, ili možda bolje rečeno ekspedicije Galaksije, koji kao da je in illo tempore izronio iz mitskog vremena početka. Koliko je snažna bila ideja Galaksije, vidi se i po tome što on ni danas nije odstupio od nje kao izdavač sličnog časopisa Planeta koji u podnaslovu nosi slavni logo Galaksija.

Tekst

OKO PLANETE

Studije

Beogradski dani inženjera

Šesnaestu godinu za redom, Udruženje studenata tehnike Evrope – Beograd organizuje projekat “Beogradski dani inženjera”, koji će se održati od 6. do 9. aprila. Projekat se sastoji iz dva dela, takmičarskog i edukativnog. Takmičenje, namenjeno studentima prirodno-matematičkih i tehničko-tehnoloških fakulteta Univerziteta u Beogradu, timskog je karaktera i obuhvata dve kategorije: studiju slučaja i inovativni dizajn.

Tekst

OKO PLANETE

Biologija

Neočekivani organizmi

Ostrvo Hunga Tonga-Hunga Ha’apai (Hunga Tonga), u južnom delu Tihog okeana, pojavilo se 2015. posle vulkanske erupcije. Posle istog takvog događaja, početkom 2022, ostrvo je nestalo! Tih sedam godina postojanja ostrva bile su idealne za proučavanje pojave novih ekosistema, a ostvaren je i uvid u pojavu širenja mirkoorganizama.

Tekst

OKO PLANETE

Kloniranje

Superkrave i supervukovi

Početkom ove godine, stručnjaci sa Severozapadnog univerziteta (Kina) za poljoprivrednu i šumarsku nauku i tehnologiju klonirali su holštajn-frizijsko govedo iz Holandije. Osim naučnih razloga, u vestima je navedeni i to da ove krave mogu da proizvedu 18 t mleka godišnje, što je otprilike 100 t mleka tokom života jedinke! Klonirano je 120 embriona iz ćelija visokoproduktivnih krava, koji su stavljeni u surogat kravu.

Tekst

OKO PLANETE

Elektronika

Laserom preusmeren udar munje

U časopisu “Nature Photonics” objavljen je rad grupe naučnika koji su uspeli da, korišćenjem lasera, skrenu udare munje i time delimično otklone pražnjenja atmosferskog električnog napona. Naučnici su pre toga, na vrh švajcarske planine Santis, na visini od 2.500 m nadmorske visine, postavili snažan laserski uređaj tik uz telekomunikacioni toranj. Pomenuti toranj je često meta udara munje, pa je samim tim dobro mesto za proučavanje delovanja lasera.

Tekst

OKO PLANETE

Veštačka inteligencija (AI)

A naučnici?

Nedavno je u časopisu “Nature News”, povodom objavljivanja četiri naučna rada u kojima je AI navedena kao koautor studije, postavljeno pitanje: kakva je budućnost pisanja naučnih radova ako AI toliko mnogo učestvuje u obradi naučnih tema? Može li se AI navoditi kao koautor studije? Tj. da li je AI samo alat ili bi te sisteme zaista trebalo navoditi kao koautore studija?

Tekst

OKO PLANETE

Energija

Fuzija - "sveti gral" energije

Naučnici laboratorije “Lorens Livermor” (LLNL), SAD, nedavno su ostvarili veliki napredak u rekonstruisanju procesa nuklearne fuzije. Njihovo istraživanje ima za cilj da se obezbedi gotovo neograničeni izvor čiste energije. Nuklearnu fuziju smatraju "svetim gralom" u proizvodnji energije, a odvija se uzimanjem parova svetlosnih atoma koji se potom pripajaju, što je process koji prati veliko oslobađanje energije.

Tekst

OKO PLANETE

Meduze

Tajna besmrtnosti

Da li je moguć večni život? Odgovor na to pitanje mogao bi se potražiti na primeru jedne vrste meduze. Naime naučnici su istraživali genom jedne sićušne morske meduze da bi otkrili tajnu obnavljanja života! U stvari, pronašli su gene koji besmrtnu meduzu čine besmrtnom. Mada niko ne veruje u usporavanja starenja, ima naučnika koji smatraju da, teoretski, nema prepreke za beskonačno produženje ljudskog života. Zaustavljanje starenja, kako oni smatraju, omogućilo bi ljudima biološku besmrtnost, ali ne i imunitet na smrt od bolesti ili fizičkih povreda.

Tekst

OKO PLANETE

Meteoriti

Otkud voda na našoj planeti?

Istraživači iz londonskog Prirodnjačkog muzeja i Univerziteta u Glazgovu proučavali su meteorit pronađen u gradu Vinčkombu, u Glosterširu, tražeći sličnosti vode iz svemira i vode na Zemlji. Rezultati proučavanja objavljeni u časopisu "Science Advances" upućuju na zaključak da su, možda, vanzemaljske stene te koje su donele vodu i druge osnovne komponente na našu planetu pre više milijardi godina, posle čega je uspostavljen život na Zemlji.

Tekst

OKO PLANETE

Tehnologija

Skladištenje podataka u svemiru

Francuski proizvođač satelita „Thales Alenia” najavio je izradu projekta uspostavljanje centra za skladištenje podataka u orbiti Zemlje. U zvaničnom saopštenju navodi se da je Evropska komisija odabrala kompaniju koja treba da izradi studiju izvodljivosti za uspostavljanje centara za skladištenje podataka u orbiti naše planete.

Tekst

OKO PLANETE

Reevolucija

Oživeti davno izumrlo stvorenje

Naučnici u Australiji i SAD upustili su se u projekat da na površinu naše planete vrate izumrlu životinju - tasmanijskog tigra. Poslednji poznati tasmanijski tigar uginuo je tridesetih godina prošlog veka. Tim stručnjaka veruje da ga mogu vratiti u život korišćenjem matičnih ćelija i tehnologije ugrađivanja gena. Štaviše, oni navode da bi se prvi tasmanijski tigar mogao naći u divljini za deset godina?

Tekst

OKO PLANETE

Eksperimenti

Prvo kloniranje vukova

Kineski naučnici nedavno su klonirali arktičkog vuka, izjavili su u službi za kloniranje kućnih ljubimaca “Sinogene”.nače, kompanija “Sinogene” je 2016. godine klonirala prvog kloniranog psa metodom uređivanja gena. Ovaj vuk se zove Maja i dobrog je zdravstvenog stanja.

Tekst

OKO PLANETE

Biljke

Malo poznate osobine šuma

Drveće samo sebe leči - Da bi živele što duže i bile zdrave, neke vrste drveća same odbacuju svoje obolele delove. Ovom metodom drvo zaustavlja širenje bolesti i time svoju energiju i hranljive materije koristi za izdanke.

Tekst


SADRZAJ PLANETA Br 110

 

ČASOPIS PLANETA Br 110

 SARADNICI NA BROJU

Jozef Baruhović, Vesna Bosanac, Vladica Božić, Milan Gnjatović, Ibrahim Hadžić, Ilijana Jakšić, Vladimir Jelenković, Gordana Jovanović, Oliver Klajn, Sana Knežević, Rastko Kostić, Ivan Kremer, Dragan Lazarević, Dubravka Marić, Borka Marinković, Jelena Marjanović, Vladimir Milojević, Maja Miljević-Đajić, Ivana Mladenović, Vladimir Nikolić, Ana Paunović, Miloš Rastović, Zorana Stanić, Sanja Stanković, Miomir Tomić, Gordana Tomljenović, Ljubiša Topisirović, Zoran Šević


Dostupno na digitalnom formatu www.novinarnica.net

Direktor: Milan Knežević
Glavni i odgovorni urednik: Aleksandar Gaon
Pomoćnik glavnog urednika: Miloslav Rajković
Likovno-grafički urednik: Studio Platinum, Beograd
Fotografije: Mileta Mirčetić
Naslovna strana: Marija Miljković
Internet, Instagram i Facebook page: Marija Miljković

IZDAVAČ I OSNIVAČ : " Belmedia" d. o. o. © All rights reserved
DISTRIBUCIJA: Global Press d.o.o, Beograd, Žorža Klemansoa 24, 011/276-4538 i 276-9301
ŠTAMPA: "Kosmos", Svetog Save 16, Beograd, 011/ 2430 510

 

Sledeći broj izlazi 1. maja 2023.


  back   top
» Pretraži SAJT  

powered by FreeFind

»  Korisno 
Bookmark This Page
E-mail This Page
Printer Versie
Print This Page
Site map

» Pratite nas  
Pratite nas na Facebook-u Pratite nas na Twitter - u Pratite nas na Instagram-u
»  Prijatelji Planete

» UZ 100 BR. „PLANETE”

» 20 GODINA PLANETE

free counters

Flag Counter

6 digitalnih izdanja:
4,58 EUR/540,00 RSD
Uštedite čitajući digitalna izdanja 50%

Samo ovo izdanje:
1,22 EUR/144,00 RSD
Uštedite čitajući digitalno izdanje 20%

www.novinarnica.netfree counters

Čitajte na kompjuteru, tabletu ili mobilnom telefonu

» PRELISTAJTE

NOVINARNICA predlaže
Prelistajte besplatno
primerke

Planeta Br 48


Planeta Br 63


» BROJ 115
Planeta Br 115
Godina XXI
Januar - Februar 2024.

 

 

Magazin za nauku, kulturu, istraživanja i otkrića
Copyright © 2003-2024 PLANETA