MAGAZIN ZA NAUKU, ISTRAŽIVANJA I OTKRIĆA
Planeta Br. 109 | RADIJACIJA, KORISNA I OPASNA
»  MENI 
 Home
 Redakcija
 Linkovi
 Kontakt
 
» BROJ 109
Planeta Br 109
Godina XX
Januar - Februar 2023.
»  IZBOR IZ BROJEVA
Br. 115
Jan. 2024g
Br. 113
Sept. 2023g
Br. 114
Nov. 2023g
Br. 111
Maj 2023g
Br. 112
Jul 2023g
Br. 109
Jan. 2023g
Br. 110
Mart 2023g
Br. 107
Sept. 2022g
Br. 108
Nov. 2022g
Br. 105
Maj 2022g
Br. 106
Jul 2022g
Br. 103
Jan. 2022g
Br. 104
Mart 2022g
Br. 101
Jul 2021g
Br. 102
Okt. 2021g
Br. 99
Jan. 2021g
Br. 100
April 2021g
Br. 97
Avgust 2020g
Br. 98
Nov. 2020g
Br. 95
Mart 2020g
Br. 96
Maj 2020g
Br. 93
Nov. 2019g
Br. 94
Jan. 2020g
Br. 91
Jul 2019g
Br. 92
Sep. 2019g
Br. 89
Mart 2019g
Br. 90
Maj 2019g
Br. 87
Nov. 2018g
Br. 88
Jan. 2019g
Br. 85
Jul 2018g
Br. 86
Sep. 2018g
Br. 83
Mart 2018g
Br. 84
Maj 2018g
Br. 81
Nov. 2017g
Br. 82
Jan. 2018g
Br. 79
Jul. 2017g
Br. 80
Sep. 2017g
Br. 77
Mart. 2017g
Br. 78
Maj. 2017g
Br. 75
Septembar. 2016g
Br. 76
Januar. 2017g
Br. 73
April. 2016g
Br. 74
Jul. 2016g
Br. 71
Nov. 2015g
Br. 72
Feb. 2016g
Br. 69
Jul 2015g
Br. 70
Sept. 2015g
Br. 67
Januar 2015g
Br. 68
April. 2015g
Br. 65
Sept. 2014g
Br. 66
Nov. 2014g
Br. 63
Maj. 2014g
Br. 64
Jul. 2014g
Br. 61
Jan. 2014g
Br. 62
Mart. 2014g
Br. 59
Sept. 2013g
Br. 60
Nov. 2013g
Br. 57
Maj. 2013g
Br. 58
Juli. 2013g
Br. 55
Jan. 2013g
Br. 56
Mart. 2013g
Br. 53
Sept. 2012g
Br. 54
Nov. 2012g
Br. 51
Maj 2012g
Br. 52
Juli 2012g
Br. 49
Jan 2012g
Br. 50
Mart 2012g
Br. 47
Juli 2011g
Br. 48
Oktobar 2011g
Br. 45
Mart 2011g
Br. 46
Maj 2011g
Br. 43
Nov. 2010g
Br. 44
Jan 2011g
Br. 41
Jul 2010g
Br. 42
Sept. 2010g
Br. 39
Mart 2010g
Br. 40
Maj 2010g.
Br. 37
Nov. 2009g.
Br.38
Januar 2010g
Br. 35
Jul.2009g
Br. 36
Sept.2009g
Br. 33
Mart. 2009g.
Br. 34
Maj 2009g.
Br. 31
Nov. 2008g.
Br. 32
Jan 2009g.
Br. 29
Jun 2008g.
Br. 30
Avgust 2008g.
Br. 27
Januar 2008g
Br. 28
Mart 2008g.
Br. 25
Avgust 2007
Br. 26
Nov. 2007
Br. 23
Mart 2007.
Br. 24
Jun 2007
Br. 21
Nov. 2006.
Br. 22
Januar 2007.
Br. 19
Jul 2006.
Br. 20
Sept. 2006.
Br. 17
Mart 2006.
Br. 18
Maj 2006.
Br 15.
Oktobar 2005.
Br. 16
Januar 2006.
Br 13
April 2005g
Br. 14
Jun 2005g
Br. 11
Okt. 2004.
Br. 12
Dec. 2004.
Br 10
Br. 9
Avg 2004.
Br. 10
Sept. 2004.
Br. 7
April 2004.
Br. 8
Jun 2004.
Br. 5
Dec. 2003.
Br. 6
Feb. 2004.
Br. 3
Okt. 2003.
Br. 4
Nov. 2003.
Br. 1
Jun 2003.
Br. 2
Sept. 2003.
» Br. 109 Glavni naslovi

 

PLANETA MAGAZIN NA INSTAGRAMU

MEDICINA

Gordana Tomljenović

Rak grlića materice

Napreduje godinama - zaustavite ga odmah

U Evropskoj nedelji prevencije raka grlića materice, od 16. do 22. januara, koja i ovom prilikom upozorava javnost na podmuklu bolest, dr Monika Delon, ginekolog u Acibadem Bel Medic-u, govori o najefikasnijim merama za preveniranje i desetostruko smanjenje rizika za oboljevanje od invazivnog cervikalnog karcinoma

Tekst

GODIŠNJICE

Vladimir Jelenković

80 godina od smrti Nikole Tesle i 70 godina
od osnivanja njegovog muzeja u Beogradu

Teslini poslednji dani i iskre budućnosti

U samo mesec dana stekle su se dve značajne godišnjice; 5. decembra 2022. godine Muzej Nikole Tesle obeležio je 70 godina od svog osnivanja, a 7. januara 2023. navršilo se 80 godina od smrti genijalnog naučnika i pronalazača. Iako su priče o Teslinoj smrti i sahrani, kao i o nastanku njegovog muzeja u Beogradu uglavnom poznate široj javnosti, posebno je zanimljivo zaviriti u određene dokumente i sećanja nekih od ključnih aktera koji pružaju dragoceni uvid u niz manje poznatih detalja o Teslinim poslednjim danima, o opelu, o Teslinoj sahrani i kasnijoj kremaciji, kao i o temeljnom formiranju Tesline celokupne zaostavštine i njenom putu do budućeg muzeja u Beogradu koji će postati jedinstveno mesto u svetu i izuzetno svedočanstvo o Teslinom životnom putu i nemerljvom značaju njegovog celokupnog dela.

Tekst

SUMMARY

Planeta No 109
ENGLISH Summary

  Tekst

PRIČA SA NASLOVNE STRANE

RADIJACIJA, KORISNA I OPASNA

Ima je svuda oko nas: u stenama, u vodama, u vazduhu, u tlu kojim hodamo. Isijava iz svemira. Zahvaljujući ukroćenoj snazi radijacije, dobija se energija, kuće su nam svetle i tople, fabrike rade, svetluca nadaleko naša planeta. Počeli smo i da se lečimo radiokativnim supstancama… I sve je to od skorog vremena, od onda kada je čovek otkrio energiju radioaktivnih elemenata i procese kojima ta energija može da se usmeri na korist čovečanstvu. Međutim, radijacija je i opasna, čak veoma opasna ako se pogreši u radu sa njom. Od kraja Drugog svetskog rata, svet se nejednom uverio u zlo koje nosi neodgovarajuće korišćenje radioaktivnih elemenata: od ratnih zbivanja do poremećaja u prirodi, od Hirošime i Nagasakija do kvarova na nuklearnim elektranama posle kojih su nastala pogubna zračenja. A budućnost je samo tu - u usmeravanju radijacije u korist ljudi.

TEMA BROJA

M. Rajković

Radijacija, korisna i opasna / Zračenje

Zraci i talasi svuda oko nas

Ako se XVIII vek mogao zvati vekom mehanike a XIX vekom elektromagnetizma, XX vek je sa pravom poneo naziv nuklearnog doba. Nuklearna fizika, tehnika i tehnologija imaće verovatno i u budućnosti presudan uticaj ne samo na ljudsko društvo već i na njegovo vaskoliko okruženje, pisao je Ivan V. Aničin, profesor nuklearne fizike na Univerzitetu u Beogradu, u svom stručnom i intelektualnom zaveštanju Umeće manipulisanja jezgrima atoma: blagoslov ili prokletstvo. Povod njegovom nastanku bila je nečuveno orkestrirana kampanja protiv nuklearne energije i s njom povezanog “problema zračenja” i “hipertrofirane radiofobije”.

Tekst

TEMA BROJA

Dr Vladica Božić

Radijacija, korisna i opasna / Zračenje u kosmosu

Kosmos utiče na zdravlje

Zračenje ili radijacija je širenje energije iz njenog izvora u obliku zraka (snopa) elektromagnetskih talasa i/ili čestica. Pri tome, energetske čestice ili talasi se mogu kretati kroz vakuum ili kroz neku materiju koja nije neophodna za njihovo prostiranje. Kosmos je pun različitih vrsta zračenja koje je prirodnog porekla i stvaraju ga Sunce, zvezde i drugi astrofizički objekti poput kvazara ili galaktičkih centara. Osim Sunčevog, tek neznatan deo ostalog kosmičkog zračenja se probije kroz zaštitni omotač Zemljine atmosfere i njenog magnetskog polja i dospeva do površine Zemlje. Kao rezultat toga, unos energije kosmičkog zračenja u atmosferu je zanemarljiv, veličine oko 10–9 Sunčevog zračenja, što otprilike odgovara svetlosti zvezda pa je Sunce najveći izvor zračenja na Zemlji.

Tekst

TEMA BROJA

Dr Ana Paunović

Radijacija, korisna i opasna / Radijacija, korisna i opasna

Od jednog do drugog zračenja

Pojam zračenja ili radijacija (lat. radius: zrak) podrazumeva emisiju zračenja ili čestica iz nekog izvora. Zračenja vrlo visoke energije, koja su u stanju da direktno ili indirektno stvaraju jone, nazivaju se jonizujuća zračenja. Jonizujuća zračenja predstavljaju glavni uzrok „povreda“ protoplazme koje nastaju u materiji koja ih apsorbuje. Ove radijacije nastaju u nuklearnim reakcijama i procesima, kao i u posebnim laboratorijskim i industrijskim uređajima, a prisutne su i u kosmičkom zračenju. Radioaktivnost je osobina nekih hemijskih elemenata, odnosno materija da emituju nevidljive čestice ili zrake velike energije. Izvori jonizujućeg zračenja su: alfa-čestice, krupne pozitivno naelektrisane čestice, beta-čestice, sitnije negativno naelektrisane čestice (elektroni) i gama-zraci, neutralni elektromagnetni talasi vrlo malih talasnih dužina.

Tekst

TEMA BROJA

Dr Gordana Jovanović

Radijacija, korisna i opasna / Neobične zone u zbirkama

Skrivena dejstva fosila

Univerzum je pun radioaktivnih elemenata koji se javljaju u prirodi i od njih se ne možemo zaštititi. To znači da je prirodno zračenje normalan deo životne sredine koje potiče iz dva glavna izvora: kosmičkog zračenja (pozadinsko) koje nastaje u svemiru i raspadanja radionuklida (radioaktivnih izotopa ili radioizotopa) u zemljištu i stenama. U suštini, sve stene pokazuju nizak nivo prirodne radioaktivnosti, pretežno u malim količinama. Radionuklidi se spontano raspadaju u ćerke nuklide uz pridruženu emisiju jonizujućeg zračenja u obliku alfa, beta i gama čestica. Mnoge ljude pominjanje radijacije podseća na rat, bolest ili pronalaženje alternativne energije, a nuklearne nesreće iz nedavne prošlosti izazivaju strepnju i navode nas da razmišljamo o potencijalnim opasnostima koje se mogu dogoditi.

Tekst

TEMA BROJA

Priredila: D. Marić

Radijacija, korisna i opasna / Rizik na tanjiru

Rizik na tanjiru

Prisustvo prirodnog pozadinskog zračenja se ne može izbeći. Tako je u vazduhu prisutan prirodni radionuklid radon, koji se u organizam unosi disanjem. Radon takođe dospeva u zemljište na kome raste hrana, a tu su i zgrade u kojima se boravi, dok sve za to vreme pogađaju kosmički zraci

Tekst

TEMA BROJA

Priredila: D. M.

Radijacija, korisna i opasna / Lečenje zračenjem

Ili spas ili nevolja

Napredak u tehnikama za dobijanje slika unutrašnjosti tela je značajno poboljšao medicinsku dijagnostiku. Nove metode snimanja obuhvataju različite rendgenske sisteme, pozitronsku emisionu tomografiju i nuklearnu magnetnu rezonancu.

Tekst

TEMA BROJA

Priredila: Dubravka Marić

Radijacija, korisna i opasna / Igre sa silama prirode

Nikada dosta obazrivosti

Rat u Ukrajini je suočio Evropu sa mogućom katastrofom u nuklearki Zaporožje. Sa svojih šest reaktora, ona predstavlja jedno od četiri aktivna nuklearna postrojenja u toj istočnoevropskoj zemlji. Istorija mirnodopskog i vojnog korišćenja nuklearne energije uči ljude da je put do nesreće kratak.

Tekst

TEMA BROJA

Oliver Klajn

Radijacija, korisna i opasna / Posledice katastrofa

Večna lekcija Hirošime i Nagasakija

U japanskom jeziku postoji reč hibakuša, koja se odnosi na žrtve koje su bile izložene radijaciji nakon što su Amerikanci, avgusta 1945, bacili atomske bombe na Hirošimu, na najvećem japanskom ostrvu Honšu, i na manje naseljeni Nagasaki, smešten na trećem po veličini ostvu japanskog arhipelaga, Kjušu. Termin hibakuša je vremenom dobio specifično značenje: njime su označeni svi neposredni stradalnici od katastrofa ovog tipa, uključujući i one iz nuklearne elektrane u Fukušimi. Reč hibakuša je ušla i u zakonodavstvo Zemlje izlazećeg sunca. Čak 650.000 stanovnika te države dobilo je taj status.

Tekst

TEMA BROJA

Zoran Šević

Radijacija, korisna i opasna / Zona isključenja

Zbunjujući povratak živih vrsta

Kada je 26. aprila 1986. godine eksplodirao Reaktor 4 nuklearne elektrane „Vladimir Ilič Lenjin“ u Černobilju, odmah je bilo jasno da će to ostaviti katastrofalne posledice na živi svet u neposrednoj blizini incidenta. Nezadrživ lanac događaja doveo je u veliku opasnost ogromne teritorije Ukrajine i okolnih zemalja, ali i same Evrope. Danas, 36 godina kasnije, svedoci smo pravog malog prirodnog čuda. Naime, i pored kontaminacije, došlo je do bujanja života u takozvanoj Zoni isključenja, odnosno teritoriji prečnika 30 km u unutrašnjem krugu oko same elektrane, gde je zabranjen pristup, i spoljnom od 2.800 km2 u kome je dozvoljen ulazak sa posebnim dozvolama. Ovu zonu je ustanovila sovjetska Crvena armija, a obuhvata i evakuisane gradove Černobilj i Pripjat, i naselja Poliske i Viljča.

Tekst

VESTI IZ MEDICINE

ISHRANA

Kikiriki, bilje, začini i - mikrobiom

Mikrobiom ljudskih creva je skup triliona mikroorganizama koji žive u crevnom traktu. Tamošnje bakterije mogu da utiču na gotovo sve organske sisteme, uključujući i metabolizam i izgradnju i održavanje imunog sistema. Prema dvema studijama koje su sproveli nutricionisti američkog Pen Stejt univerziteta, dodavanje samo 30 grama kikirikija, ili jedne kašičice bilja i začina našoj dnevnoj ishrani, može vrlo povoljno da utiče na sastav crevnih bakterija, što je pokazatelj dobrog ukupnog zdravlja.

Tekst

VESTI IZ MEDICINE

ONKOLOGIJA

Za bolje lečenje raka jajnika

Mutacije gena BRCA1 i BRCA2, koje nasleđuje jedna od 400 i jedna od 800 osoba, značajno povećavaju rizik za oboljevanje od određenih karcinoma kao što su rak jajnika, dojke, pankreasa i prostate. U 2016. je otkriveno da je nova klasa lekova, PARP inhibitori, veoma efikasna protiv tumora povezanih sa BRCA mutacijom, ali i da gotovo polovina žena sa rakom jajnika doživi recidiv bolesti u roku od pet godina.

Tekst

VESTI IZ MEDICINE

GENETIKA

“Odmetnute” imune ćelije pokreću autoimune bolesti

Prema studiji australijskog Instituta za medicinska istraživanja Garvan, neke genske varijante povezane sa leukemijom mogu da proizvedu „odmetničke“ imune ćelije koje pokreću autoimune bolesti. Naučnici su, naime, još ranije primetili da pacijenti sa leukemijom mogu da razviju i autoimunu bolest, reumatoidni artritis ili aplastičnu anemiju.

Tekst

VESTI IZ MEDICINE

GENETIKA

Vitamin D i upalni procesi

Upala je suštinski deo prirodnog procesa lečenja tela. Ali, kad traje, može da doprinese širokom spektru složenih bolesti, uključujući dijabetes tipa 2, bolesti srca i autoimune bolesti. Prema prvom svetskom genetskom istraživanju obavljenom na Univerzitetu Južne Australije, postoji direktna veza između niskog nivoa vitamina D i visokog nivoa upale, što može da bude važan biomarker za identifikaciju osoba sa povećanim rizikom ili većom težinom hroničnih bolesti koje imaju inflamatornu komponentu.

Tekst

KOSMONAUTIKA

Z.B.

Međuzvezdana putovanja

Kroz svemir bez letelice!

U radu objavljenom u časopisu International Journal of Astrobiology, Irina K. Romanovskaja, profesor fizike i astronomije na Hjuston Komjuniti Koledžu (Houston Community College), navodi da za putivanja svemirom ljudima nisu neophodne superbrze letelice - za ta duga putovanja mogu da posluže planete koje lutaju svemirom i nisu vezane za zvezde. Ova ideja može imati važnu ulogu u potrazi za vanzemaljskom inteligencijom jer napredne vanzemaljske civilizacije, tokom migracija, mogu ostaviti vidljive tehnološke tragove na lutajućim planetama. Potraga za tehnopotpisima vanzemaljskih civilizacija može se opisati kao “potraga za migrirajućom vanzemaljskom inteligencijom (SMETI)”, ističe Romanovskaja.

Tekst

KOSMONAUTIKA

Dragan Lazarević

Lunarna misija „Artemis 1“

Povratak ka Mesecu

Pre tačno pet decenija, decembra 1972, poslednji od 12 astronauta koji su tokom programa „Apolo“ boravili na mesečevoj površini, komandant broda „Apolo 17“ Judžin Sernan oprostio se od mesečevog pejsaža i uspenjao uz lestve do kabine lunarnog modula, ušao u nju i zatvorio vrata. Nešto kasnije, raketni motor uzletnog odseka lunarnog modula aktivirao je pilot Harison Šmit i poveo modul ka mesečevoj orbiti, gde ih je čekao komanadno-servisni modul sa kojim su se spojili. Prešli su u njega sa oko 110 kg uzoraka mesečevih stena i prašine i vratili se na Zemlju po istoj proceduri kao i prethodne misije. Program „Apolo“ letova na Mesec sa ljudskom posadom je time završen.

Tekst

ISTRAŽIVANJE SVEMIRA

Asteroidi

Još jedan potencijalno opasan

Međunarodni tim astronoma sa Instituta za nauku Karnegi obelodanio je otkriće asteroida čija orbita seče orbitu Zemlje i koji zbog toga predstavlja opasnost za sudar u dalekoj budućnosti, Asteroid je širok 1,5 km. Nazvan je 2022 AP7, a otkriven je u području u kojem je teško uočiti objekte zbog svetlosti Sunca. Uhvaćen je zajedno sa druga dva asteroida, pomoću visokotehnološkog instrumenta na teleskopu "Victor M. Blanco" u Čileu, inače namenjenog proučavanju tamne materije.

Tekst

ISTRAŽIVANJE SVEMIRA

Teleskop “Džejms Veb”

Pronađena galaksija stara 13,5 milijardi godina

Nedavno lansirani svemirski teleskop “Džejms Veb” poslao je podatke o galaksiji koja je postojala pre 13,5 milijardi godina! Galaksija nazvana “GLASS-z13” nastala je oko trista miliona godina posle Velikog praska, odnosno starija je oko sto miliona godina od bilo čega što je ikada utvrđeno, navodi se u saopštenju Harvardskog centra za astrofiziku. To bi moglo da znači da sada, verovatno, gledamo u najudaljeniju svetlost zvezda koju je iko ikada video! Drugim rečima, pomenutu galaksiju vidimo onako kako je izgledala pre 13,5 milijardi godina!

Tekst

ISTRAŽIVANJE SVEMIRA

Širenje svemira

Da li će se uskoro zaustaviti?

U jednom naučnom radu nedavno objavljenom u Proceedings of the National Academy of Sciences, SAD, pomenuta je mogućnost da će se, posle 13,8 milijardi godina, svemir možda zaustaviti i potom početi da se sužava! Takođe, naučnici su pokušali da modeluju prirodu tamne energije za koju se smatra da je uzrok sve ubrzanijeg širenja svemira.

Tekst

ISTRAŽIVANJE SVEMIRA

Neptun

Neočekivane promene temperature

Gotovo dve decenije Neptun je postajao sve hladniji, a u period 2018-2020. godine temperatura na toj planeti porasla je za 11 stepeni Celzijusa. Naučnici su očekivali da, na najudaljenijoj planeti od Sunca koja prolazi kroz svoje rano južno leto, temperature počnu da rastu - a one su padale? Promene temperature su bile toliko iznenadne da istraživači nisu znali kako da ih objasne.

Tekst

ISTRAŽIVANJE SVEMIRA

Crne rupe

„Progutana“ zvezda koja se previše približila

Američki astronomi nedavno su otkrili događaj velike snage na udaljenosti većoj od polovine poznatog svemira, kada je crna rupa “progutala” lutajuću zvezdu koja joj se previše prebližila. To je samo jedan od četiri primera, prvi od 2011. godine, crne rupe u trenutku kada ”hvata” zvezdu u prolazu posle čega nastaju svetleći mlazevi visokoenergetskih čestica koje se prostiru širom svemira. Ovaj događaj opisan je u studijama objavljenim u časopisima “Nature” i “Nature Astronomy”.

Tekst

ODBRANA ZEMLJE

Ilijana Jakšić

Koliko smo bezbedni od opasnosti iz svemira

Preteća svetla u vasioni

Zemlja se redovno sudara s materijom iz svemira, ali su ti objekti obično suviše mali da bi prouzrokovali štetu. Prethodni sudari su oblikovali istoriju Zemlje, od formiranja njenog satelita do istrebljenja vrsta. Verovatnoća udara asteroida je vrlo mala, mada se ti događaji odigravaju s vremena na vreme, a šteta koju uzrokuju je velika. Postoji veći broj mogućnosti koje se istražuju zbog prevencije sudara, ali još uvek nema sveobuhvatnog sistema odbrane.

Tekst

MATEMATIKA

Borka Marinković

Udžbenici i učenje pre jednog veka

Da se čuva u ispravnom stanju

Veliki broj matematičkih ideja i rešenja traju više hiljada godina. Mnoge matematičke oblasti nastale su u Indiji, Egiptu, antičkoj Grčkoj i Persiji, a tokom vekova su samo nadograđivane. Međutim, učenje matematike menjalo se tokom istorije - od Pitagorejaca koji su morali da pamte bez zapisivanja do korišćenja savremenih tehnologija koje na mnogo različitih načina olakšavaju učenje veoma složene materije. I udžbenici matematike su prilagođavani vremenu i datim okolnostima.

Tekst

TESLA

Div Smiljana 5. - NASTAVAK

Nakon završenih praznika, roditelji su poslali Nikolu u Politehničku školu „Joaneum”, u Gracu, u Štajerskoj. Hteo je da opravda svoje studiranje pa je vredno učio. U prvoj godini učenje je započinjao u tri sata ujutro i nastavljao do 11 uveče, nedeljom i praznikom. Godinu je završio sa položenih devet ispita.

Tekst

EGZOTIČNI NARODI

Oliver Klajn

Teuelče, odnosno Aonikenk pleme

Hrabri “džinovi” Patagonije

Patagonija je oblast na krajnjem jugu Južne Amerike. Pripada Argentini i Čileu. Na tom području živi malobrojni starosedelački narod Teuelče ili, kako se još naziva, Aonikenk. Pored njih, na istom prostoru postoji i etnos Mapuče. Najverovatnije iz njihovog jezika potiče naziv ovog naroda, koji se odnosi na snažne, hrabre i otporne ljude koji obrađuju nerodnu zemlju. Sami sebe nazivaju Aonikenk.

Tekst

IŠČEZLE VRSTE

O.K.

Afričko govedo Pelorovis

Džinovska stoka sa neobičnim rogovima

Pleistocen je geološka epoha koja je obuhvatala vreme od pre 2.580.000 do pre 11.700 godina. Tokom skoro čitave epohe postojala je životinja koja podeća na afričkog bivola, ali znatno krupnija od svog savremenog naslednika. U okviru roda Pelorovis postojale su četiri vrste.

Tekst

ISHRANA

Priredila: Ilijana Jakšić Pavlović

Dopuna evoluciji

Kada je čovek počeo da jede meso?

Prva velika evoluciona promena u ljudskoj ishrani bilo je ubacivanje mesa i koštane srži velikih životinja. Odigrala se pre najmanje 2,6 miliona godina, prema proceni naučnika koji se bave ovim pitanjem. Kada i gde je čovek prvi put pojeo meso? Najjači dokaz u vezi s ovim pitanjem su tragovi pronađeni na ostacima kostiju. Sečenje mesa alatkom oštrih ivica može da ostavi tragove u vidu posekotina. Takođe, udaranje u kost velikim kamenom da bi se iz unutrašnjosti izvukla koštana srž može da ostavi tragove pritiska. Posekotine i tragovi udaraca, koje jednim imenom možemo nazvati „mesarskim ožiljcima“, mogu biti posledica dranja i lomljenja kostiju a razlozi mogu biti povezani ili nepovezani sa ishranom.

Tekst

EVOLUCIJA

Prof dr. Katarina Bogićević
Prof. dr. Draženko Nenadić

Dokazi o promenama i razvoju živih vrsta

Nasleđivanje kao osnovna putanja

Značaj Darvinovog „Postanka vrsta“ je, između ostalog, i u tome što je izneo toliku količinu dokaza za evoluciju da je ona posle toga postala opšteprihvaćena činjenica kod većine obrazovane publike. On je te dokaze sakupljao decenijama i u tome su mu pomagali naučnici širom sveta sa kojima je bio u svakodnevnoj prepisci. Njegovi dokazi se najviše zasnivaju na posmatranju današnjih životinja i biljaka, njihove anatomske građe, načina života i rasprostranjenja, dok su paleontološki dokazi usledili uglavnom tek nakon objavljivanja njegove knjige. Ali Darvin je uvideo i nedostatke svoje teorije i posvetio je čitava dva poglavlja u knjizi pokušavajući da odgovori na moguće zamerke čitalaca.

Tekst

ŽIVI SVET

Dr Barbara Radulović, viši naučni saradnik

Krakeni između verovanja i istine

Krakeni između verovanja i istine

Za prve moreplovce, mora su predstavljala nepredvidivu, nepoznatu i pre svega opasnu sredinu, ali i jedini način da dosegnu pojedine oblasti. Verovalo se da u nepreglednim dubinama morta vrebaju skrivena čudovišta. Prema moru su čak i najhrabriji moreplovci pokazivali strahopoštovanje, a njihove priče o susretima sa nepoznatim bićima na otvorenom moru predstavljale su odličan materijal za narodna verovanja i vremenom su postajale legende. Da bi neko stvorenje postalo predmet priče koja će se kasnije prenositi s generacije na generaciju, nije bilo dovoljno da bude samo izuzetne veličine već je za njega trebalo da se vezuju i napadi na brodove i stradanje posade. Tokom vekova, mnoge legende o morskim nemanima koje su se pripovedale na različitim krajevima sveta su zaboravljene, a samo mali broj njih se zadržao do današnjih dana.

Tekst

GEOLOGIJA

Z.B.

U kristalima soli

Drevni mirkoorganizmi i danas živi?

Tim australijskih geologa nedavno je potvrdio otkriće ostataka života prokariota i algi u kristalima halita starim 830 miliona godina. Halit je natrijumov hlorid, poznat i kao kamena so, koji bi mogao biti razlog za proučavanje drevnih okolina slane vode. Što je još zagonetnije, organizmi zarobljeni u njemu mogli bi biti još uvek živi?

Tekst

PISMA

Oliver Klajn

Mongolski bičig

Slova zarobljenog pisara

Džingis-kanova stela predstavlja najstariji sačuvani spomenik ispisan mongolskim pismom. Nađena je početkom 19. veka, u blizini Bajkalskog jezera. Natpis na njoj govori o nećaku Džingis-kana, Jisingeu koji se pokazao kao veoma uspešan streličar među mongolskim plemstvom. Potiče iz 13. veka a danas se nalazi u muzeju Ermitaž, u Sankt Petersbugu.

Tekst

OKO PLANETE

Aviopromet

Motor na hidrogen

Stručnjaci “Rols Rojsa” i njihovi partneri u testiranju “Ezi džet” (EasyJet) uspešno su testirali avionski motor na hidrogen, prvi takav u svetu avijacije. To je, kako se ističe, važan korak ka dekarbonizaciji aviosaobraćaja. Tokom testova izvedenih na zemlji, na delimično izmenjenom motoru AE 2100-A, korišćen je “zeleni hidrogen”, gorivo koje je proizvedeno pomoću energije vetra i energije talasa. Cilj testa je da se dokaže da hidrogen može da bude sigurno i efikasno gorivo za civilne avione. U “Rols Rojsu” planiraju nove testove, a dugoročno nameravaju da izvedu testove u vazduhu.

Tekst

OKO PLANETE

Kosmonautika

Prvi srpski satelit?

Srbija bi u bliskoj budućnosti mogla da se pridruži svetskoj svemirskoj zajednici i državama koje rade na razvoju svemirskih tehnologija. Multidisciplinarni istraživački tim stručnjaka Mašinskog i Matematičkog fakulteta Univerziteta u Beogradu, Instituta za fiziku i Astronomske opservatorije Beograd, uveliko radi na razvoju projekta MOSAIC, koji će u Zemljinu orbitu poslati prvi srpski kjub-satelit, kojim će moći da se upravlja sa Zemlje.

Tekst

OKO PLANETE

Šume u Srbiji

Zaštićene zone zelenila i seče

Srbija se smatra srednje šumovitom zemljom. Šumsko zemljište, kome po međunarodnoj definiciji pripadaju i šikare i šibljaci, obuhvata blizu 5% teritorije. Nacionalni parkovi u Srbiji, idući od severa ka jugu su: Fruška gora (25.390 ha), Đerdap duž Dunava (63.600 ha), planina Tara pored Drine (19.710 ha) i planina Kopaonik (11.810 ha). Pored ova četiri nacionalna parka, postoji nekoliko većih zaštićenih zona prirodnog dobra: Golija, Stara planina i gornji tok reke Ibar.

Tekst

OKO PLANETE

Evolucija

Veštački embrion

Izraelski molekularni genetičari (Institut “Vajcman”, u Rehovotu), na čelu sa Jozefom Hanom (Joseph Hanna) stvorili su veštački embion miša, bez prethodno oplođene jajne ćelije. Svoje otkriće objavili su u naučnom časopisu “Cell” gde su naveli da ovaj embrion ima sve osobine ranog razvoja živog bića: formiranje ćelija iz kojih se razvijaju telesni organi i ćelija koje se mogu pronaći u tkivima koja su nužna za održavanje trudnoće.

Tekst

OKO PLANETE

Minerali

Meteorit doneo nove minerale

Kanadski istraživača otkrili su dva nova minerala, a možda će i treći, posle analize dela meteorita teškog 15 t, koji je pao na tlo Somalije, u istočnoj Africi. Meteorit je širok preko 2 m, i deveti je po veličini među obrađenim meteoritima. Iskopan je u Somaliji 2020. godine..

Tekst


SADRZAJ PLANETA Br 109

 

ČASOPIS PLANETA Br 109

 SARADNICI NA BROJU

Jozef Baruhović, Vesna Bosanac, Vladica Božić, Milan Gnjatović, Ibrahim Hadžić, Ilijana Jakšić, Vladimir Jelenković, Gordana Jovanović, Oliver Klajn, Sana Knežević, Rastko Kostić, Ivan Kremer, Dragan Lazarević, Dubravka Marić, Borka Marinković, Jelena Marjanović, Vladimir Milojević, Maja Miljević-Đajić, Ivana Mladenović, Vladimir Nikolić, Ana Paunović, Miloš Rastović, Zorana Stanić, Sanja Stanković, Miomir Tomić, Gordana Tomljenović, Ljubiša Topisirović, Zoran Šević


Dostupno na digitalnom formatu www.novinarnica.net

Direktor: Milan Knežević
Glavni i odgovorni urednik: Aleksandar Gaon
Pomoćnik glavnog urednika: Miloslav Rajković
Likovno-grafički urednik: Studio Platinum, Beograd
Fotografije: Mileta Mirčetić
Naslovna strana: Marija Miljković
Internet, Instagram i Facebook page: Marija Miljković

IZDAVAČ I OSNIVAČ : " Belmedia" d. o. o. © All rights reserved
DISTRIBUCIJA: Global Press d.o.o, Beograd, Žorža Klemansoa 24, 011/276-4538 i 276-9301
ŠTAMPA: "Kosmos", Svetog Save 16, Beograd, 011/ 2430 510

 

Sledeći broj izlazi 1. marta 2023.


  back   top
» Pretraži SAJT  

powered by FreeFind

»  Korisno 
Bookmark This Page
E-mail This Page
Printer Versie
Print This Page
Site map

» Pratite nas  
Pratite nas na Facebook-u Pratite nas na Twitter - u Pratite nas na Instagram-u
»  Prijatelji Planete

» UZ 100 BR. „PLANETE”

» 20 GODINA PLANETE

free counters

Flag Counter

6 digitalnih izdanja:
4,58 EUR/540,00 RSD
Uštedite čitajući digitalna izdanja 50%

Samo ovo izdanje:
1,22 EUR/144,00 RSD
Uštedite čitajući digitalno izdanje 20%

www.novinarnica.netfree counters

Čitajte na kompjuteru, tabletu ili mobilnom telefonu

» PRELISTAJTE

NOVINARNICA predlaže
Prelistajte besplatno
primerke

Planeta Br 48


Planeta Br 63


» BROJ 115
Planeta Br 115
Godina XXI
Januar - Februar 2024.

 

 

Magazin za nauku, kulturu, istraživanja i otkrića
Copyright © 2003-2024 PLANETA