MAGAZIN ZA NAUKU, ISTRAŽIVANJA I OTKRIĆA
Planeta Br. 109 | RADIJACIJA, KORISNA I OPASNA
»  MENI 
 Home
 Redakcija
 Linkovi
 Kontakt
 
» BROJ 109
Planeta Br 109
Godina XX
Januar - Februar 2023.
»  IZBOR IZ BROJEVA
Br. 115
Jan. 2024g
Br. 116
Mart 2024g
Br. 113
Sept. 2023g
Br. 114
Nov. 2023g
Br. 111
Maj 2023g
Br. 112
Jul 2023g
Br. 109
Jan. 2023g
Br. 110
Mart 2023g
Br. 107
Sept. 2022g
Br. 108
Nov. 2022g
Br. 105
Maj 2022g
Br. 106
Jul 2022g
Br. 103
Jan. 2022g
Br. 104
Mart 2022g
Br. 101
Jul 2021g
Br. 102
Okt. 2021g
Br. 99
Jan. 2021g
Br. 100
April 2021g
Br. 97
Avgust 2020g
Br. 98
Nov. 2020g
Br. 95
Mart 2020g
Br. 96
Maj 2020g
Br. 93
Nov. 2019g
Br. 94
Jan. 2020g
Br. 91
Jul 2019g
Br. 92
Sep. 2019g
Br. 89
Mart 2019g
Br. 90
Maj 2019g
Br. 87
Nov. 2018g
Br. 88
Jan. 2019g
Br. 85
Jul 2018g
Br. 86
Sep. 2018g
Br. 83
Mart 2018g
Br. 84
Maj 2018g
Br. 81
Nov. 2017g
Br. 82
Jan. 2018g
Br. 79
Jul. 2017g
Br. 80
Sep. 2017g
Br. 77
Mart. 2017g
Br. 78
Maj. 2017g
Br. 75
Septembar. 2016g
Br. 76
Januar. 2017g
Br. 73
April. 2016g
Br. 74
Jul. 2016g
Br. 71
Nov. 2015g
Br. 72
Feb. 2016g
Br. 69
Jul 2015g
Br. 70
Sept. 2015g
Br. 67
Januar 2015g
Br. 68
April. 2015g
Br. 65
Sept. 2014g
Br. 66
Nov. 2014g
Br. 63
Maj. 2014g
Br. 64
Jul. 2014g
Br. 61
Jan. 2014g
Br. 62
Mart. 2014g
Br. 59
Sept. 2013g
Br. 60
Nov. 2013g
Br. 57
Maj. 2013g
Br. 58
Juli. 2013g
Br. 55
Jan. 2013g
Br. 56
Mart. 2013g
Br. 53
Sept. 2012g
Br. 54
Nov. 2012g
Br. 51
Maj 2012g
Br. 52
Juli 2012g
Br. 49
Jan 2012g
Br. 50
Mart 2012g
Br. 47
Juli 2011g
Br. 48
Oktobar 2011g
Br. 45
Mart 2011g
Br. 46
Maj 2011g
Br. 43
Nov. 2010g
Br. 44
Jan 2011g
Br. 41
Jul 2010g
Br. 42
Sept. 2010g
Br. 39
Mart 2010g
Br. 40
Maj 2010g.
Br. 37
Nov. 2009g.
Br.38
Januar 2010g
Br. 35
Jul.2009g
Br. 36
Sept.2009g
Br. 33
Mart. 2009g.
Br. 34
Maj 2009g.
Br. 31
Nov. 2008g.
Br. 32
Jan 2009g.
Br. 29
Jun 2008g.
Br. 30
Avgust 2008g.
Br. 27
Januar 2008g
Br. 28
Mart 2008g.
Br. 25
Avgust 2007
Br. 26
Nov. 2007
Br. 23
Mart 2007.
Br. 24
Jun 2007
Br. 21
Nov. 2006.
Br. 22
Januar 2007.
Br. 19
Jul 2006.
Br. 20
Sept. 2006.
Br. 17
Mart 2006.
Br. 18
Maj 2006.
Br 15.
Oktobar 2005.
Br. 16
Januar 2006.
Br 13
April 2005g
Br. 14
Jun 2005g
Br. 11
Okt. 2004.
Br. 12
Dec. 2004.
Br 10
Br. 9
Avg 2004.
Br. 10
Sept. 2004.
Br. 7
April 2004.
Br. 8
Jun 2004.
Br. 5
Dec. 2003.
Br. 6
Feb. 2004.
Br. 3
Okt. 2003.
Br. 4
Nov. 2003.
Br. 1
Jun 2003.
Br. 2
Sept. 2003.
» Glavni naslovi

TEMA BROJA

 

Oliver Klajn

Radijacija, korisna i opasna / Posledice katastrofa

Večna lekcija Hirošime i Nagasakija

 


U japanskom jeziku postoji reč hibakuša, koja se odnosi na žrtve koje su bile izložene radijaciji nakon što su Amerikanci, avgusta 1945, bacili atomske bombe na Hirošimu, na najvećem japanskom ostrvu Honšu, i na manje naseljeni Nagasaki, smešten na trećem po veličini ostvu japanskog arhipelaga, Kjušu. Termin hibakuša je vremenom dobio specifično značenje: njime su označeni svi neposredni stradalnici od katastrofa ovog tipa,  uključujući i one iz nuklearne elektrane u Fukušimi. Reč hibakuša je ušla i u zakonodavstvo Zemlje izlazećeg sunca. Čak 650.000 stanovnika te države dobilo je taj status.

Tema Broja

Savremena Hirošima

Žrtve su podeljene prema tome koliko su bile udaljene od žarišta eksplozije, a uzet je u obzir i faktor protoka vremena u odnosu na lokaciju žrtve. Izloženost nuklearnim padavinama i činjenica da je neko rođen od majke koja je bila tokom trudnoće bila izložena radijaciji takođe svrstava preživele u hibakuše. Do danas ih je u životu nešto manje od petine. Hibakuše primaju pomoć od vlasti u Tokiju.
Procene o broju poginulih u mesecima neposredno nakon po aktiviranju bombi „Mali dečak“ i „Debeli čovek“ variraju. Veruje sa da broj žrtava u Hirošimi prevazilazi sto hiljada dok ih je u Nagasakiju, srazmerno broju stanovnika, značajno manje. Iako je najviše žrtava bilo na dan bombardovanja, brzo je od strane izveštača sa lica mesta uočeno da se sa masovnim umiranjem nastavilo i narednih dana. U početku su američki mediji istupali sa tvrdnjama da nema trajnih posledica upotrebe atomskog oružja, ali se vrlo brzo došlo do saznanja da je reč o radioaktivnom trovanju. Akutni radijacijski sindrom, nazvan i „trovanje radijacijom“, obuhvata niz negativnih posledica koje nastaju usled izloženosti jonizujućem zračenju.

Tema Broja

Nagasaki danas

Slučaj poznate glumice

Istraživanje američkih naučnika tokom 1948. godine pokazalo je da je kod onih koji su se nalazili na manje od 2 km od žarišta, vodeći uzrok smrti bio akutni radijacijski sindrom. Smrt je nastupala za manje od mesec dana  zbog komplikacija kod nepovređenih i kod ljudi koji su imali povrede i opekotine.
U istoriju je ušla pozorišna glumica Midori Naka. Sa članovima svoje pozorišne trupe, doselila se u Hirošimu, juna 1945. godine. Preživela je sam napad u kojem je život izgubilo 13 njenih kolega. Desetak dana nakon  toga, slavna glumica je otišla u bolnicu u Tokiju. Uprkos svim merama koje su lekari preduzeli, počela je da joj opada kosa. Ubrzo se suočila sa veoma povišenom temperaturom i nekontrolisanom tahikardijom. Život je izgubila nepunih 20 dana nakon same katastrofe u Hirošimi. Midori Naka je prva ličnost koja je pružila detaljan iskaz o bombradovanju i njegovim posledicama i, istovremeno, prva osoba zvanično zavedena kao žrtva radijacijskog trovanja.
Naknadna naučna istraživanja su otkrila i neke pojave koje idu u prilog Japancima koji su ostali u životu nakon eksplozije - preko 90 procenata preživele dece bilo je u životu i pola veka nakon kraja rata! Ni statistike poremećaja prilikom rađanja nisu bile alarmantne. Međutim, uočeno je kod onih su bili vrlo blizu centra, na udaljenosti ne većoj od 1km, da znatnije oboljevanje od nedostatka dobrog dela kože na glavi i velikih delova mozga i lobanje, tokom embrionalne faze. Oboljenje mikrocefalija koje za posledicu ima smanjenu glavu i mentalnu zaostalost takođe  je bilo učestalije.

Tema Broja

3. Novčić koji pokazuje eksploziju u Japanu

Tema Broja

Preživele „hibakuše” predaju
potpise u Ujednjenim nacijama
da se eliminiše nuklearno oružje

Američki i japanski naučnici zajedno su ispitivali posledice radijacije u okviru zajedničke istraživačke fondacije koja postoji od 1975. godine a čiji su koreni u komisiji formiranoj godinu dana posle napada na Hirošimu i Nagasaki. Istraživanje je vršeno na devedeset četiri hiljade dobrovoljaca među preživelima koji su prihvatili da popune upitnike, podvrgnu se pregledima i odgovaraju na pitanja stručnjaka. Na drugojstrani, dvadeset šest hiljada Japanaca koji su živeli u drugim gradovima i nisu bili izloženi radijaciji, takođe su učestvovali u ovom ispitivanju - da bi se napravilo poređenje. Oni su predstavljali kontrolnu grupu. Donedavno, oko trećine jednih i drugih bili su među živima. Oni se i dalje podvrgavaju pregledima i analizama krvi. Naročita pažnja se posvećuje vezi radijacije sa pojavama kancera.
Najpre je došlo do pojave raka štitaste žlezde i leukemije. Da bi se to manifestovalo, trebalo je da prođu dve do pet godina ili više. Ostali oblici kancera javaljali su se deset do trideset godina kasnije. Uočeno je da  više oboljevaju mladi i žene.

Tema Broja

Eksplozija u Fukušimi

Talas je doneo zlo

Na području dva  mala grada, Okume i Futaba, nalazi se nuklearna elektrana „Fukušima daiči“. Elektrana obuhvata prostor od oko 3,5 km2. U martu mesecu 2011, najjači zemljotres svih vremena u Japanu pokrenuo je cunami  koji je pogodio severoistočni deo ostrva Honšu. Cunami je oštetio generatore elektrane u kojoj su reaktori prekinuli sa prozvodnjom struje koju su obavaljali postupkom nukelarne fisije. Poplavljeni su niži delovi reaktora a cirkulatorne pumpe nisu dobijale energiju. Usled nemogućnosti hlađenja reaktora, došlo je do radioaktivnog zagađenja atmosfere. Evakuisamo je preko sto pedeset hiljada ljudi, u prečniku od 30 km.
Radioaktivne čestice otkrivene su širom sveta. Otpuštanje vode za hlađenje reaktora dovelo je do toga da je i  okeanska voda postala vrlo radioaktivna. Vetar i vazduh su takođe bili bitni tokom širenja radijacije. Nakon havarije, mereni su nivoi izotopa. Nuklearne padavine su detektovane nedelju dana posle nesreće. Uočeno je da su vetrovi, u prvo vreme, usmeravali radiokativni materijal ka vodenim površinama, zaobilazeći naselja. Ali, bilo je i vetrova koji su naneli radijaciju iznad Tokija - mada je izbegnut onaj nivo radioaktivnosti koji ugrožava ljude. Već u prvim danima posle akcidenta, padavine su doprinele da štetan materijal dopre do tla i biljaka.

Tema Broja

Istraživačka fondacija za istraživanje efekata radijacije u Hirošimi

Posle dve nedelje, radijacija je popustila. U leto 2011, više japanskih univerziteta uključilo se u analiziranje tla. Otkriveno je da radijacije ima i izvan područja na kojem je elektrana. Obični građani u Japanu su masovno nabavljali instrumente za merenje radijacije. Tako su nastale mape mesta koja su posebno zagađena. Nuklearka u Fukušimi je postavila negativan rekord po tome što je, za kratko vreme, pušteno najviše radiokativnih supstanci u morsku vodu ikada. Uzrok tome su nuklearne  padavine i puštanje radioaktivne tečnosti. Mere koje su japanske vlasti preduzele znatno su smanjile mogućnost stradanja stanovništva. Ipak, biće potrebne decenije da se radiokativni elementi u blizini elektrane i u reaktorima dekontaminiraju.

Tema Broja

Oštečeni reaktori u Fukušimi

Još od Velikog praska

Radioaktivnost i radijacija postoje još od Velikog praska, koji se dogodio pre oko 20 milijardi godina i smatra se „praocem“ cele vasione. Radioaktivni materijali su ušli u sastav planete Zemlje prilikom njenog „rađanja“.
Svako živo tkivo, znači i čovek na Zemlji, poseduje određenu dozu radioaktivnosti, što je fenomen otkriven pre samo stotinak godina.
Prve rezultate u tom smislu dobio je Francuz Antoan Anri Bekerel 1896,  izučavajući luminiscenciju uranovih soli: ustanovio je da zračenje predstavlja svojstvo samog urana i da nije izazavano spoljašnjim uticajima.
U narednih par godina, Pjer i Marija Kiri dokazali su da slična svojstva poseduju i torijum, kao i dva nova elementa, polonijum i radijum, koje su izdvojili iz rude urana. 
Tokom narednih petnaestak godina došlo se do velikog broja dokaza o radioaktivnim elementima i utvrđene su opšte zakonitosti radioaktivnosti; oe. Osnovne činjenice o strukturi atoma, iskristalisane u prve tri decenije nakon otkrića radioaktivnosti, ostale su prihvaćene do danas, bez bitnijih izmena. Britanski naučnik Ernest Raderford je 1911. izneo svoju teoriju strukture atoma gde je, po prvi put, uveden pojam atomskog jezgra.

Merenja

Svi ljudi su svakodnevno izloženi zračenju. Banane su primer prirodnog izvora zračenja: sadrže visok nivo kalijuma, čiji je mali deo radioaktivan. Ali, nema razloga za brigu, taj nivo zračenja je izuzetno nizak, zapravo mnogo niži od zračenja prirodne sredine kojem smo svakodnevno izloženi.
Kada se govori o aktivnosti radioaktivnog uzorka, obično se misli na ukupnu radioaktivnost, koja se izražava brojem raspada atomskog jezgra vremena.
SI je merna jedinica, tj. 1 bekerel (Bq) jednak je jednom nuklearnom raspadu u sekundi. Apsorbovane doze zračenja meru se jedinicom grej, ili džul/kg.    

Agencija IAEA

Međunarodna agencija za atomsku energiju (engl.skraćenica IAEA -  International Atomic Energy Agency), jedna od specijalizovanih agencija Ujedinjenih nacija (osnovana 1957), uspostavila je sveobuhvatan sistem standarda za zaštitu ljudi i prirodne sredine od štetnog zračenja i nadležna je za kontrolu miroljubive primene jonizujućeg zračenja i njegovih izvora na međunarodnom planu. S druge strane, regulativa za korišćenje izvora zračenja i zaštitu od njih spada u nadležnost pojedinačnih zemalja, dok IAEA pruža podršku donosiocima zakonske regulative i „pruža ruku“ na druge načine (npr. pomaže istraživanja i praktičnu primenu zračenja i izvora zračenja, upućuje na primere najbolje prakse za zaštitu ljudi i prirodne sredine od štetnog jonizujućeg zračenja i drugo). 

 

 

 

Oliver Klajn

 

 



Kompletni tekstove sa slikama i prilozima potražite u magazinu
"PLANETA" - štampano izdanje ili u ON LINE prodaji Elektronskog izdanja
"Novinarnica"

 

 

 

  back   top
» Pretraži SAJT  

powered by FreeFind

»  Korisno 
Bookmark This Page
E-mail This Page
Printer Versie
Print This Page
Site map

» Pratite nas  
Pratite nas na Facebook-u Pratite nas na Twitter - u Pratite nas na Instagram-u
»  Prijatelji Planete

» UZ 100 BR. „PLANETE”

» 20 GODINA PLANETE

free counters

Flag Counter

6 digitalnih izdanja:
4,58 EUR/540,00 RSD
Uštedite čitajući digitalna izdanja 50%

Samo ovo izdanje:
1,22 EUR/144,00 RSD
Uštedite čitajući digitalno izdanje 20%

www.novinarnica.netfree counters

Čitajte na kompjuteru, tabletu ili mobilnom telefonu

» PRELISTAJTE

NOVINARNICA predlaže
Prelistajte besplatno
primerke

Planeta Br 48


Planeta Br 63


» BROJ 116
Planeta Br 116
Godina XXI
Mart - April 2024.

 

 

Magazin za nauku, kulturu, istraživanja i otkrića
Copyright © 2003-2024 PLANETA