MAGAZIN ZA NAUKU, ISTRAŽIVANJA I OTKRIĆA
»  MENI 
 Home
 Redakcija
 Linkovi
 Kontakt
 
» BROJ 84
Planeta Br 84
Godina XV
Maj - Jun 2018.
»  IZBOR IZ BROJEVA
Br. 115
Jan. 2024g
Br. 113
Sept. 2023g
Br. 114
Nov. 2023g
Br. 111
Maj 2023g
Br. 112
Jul 2023g
Br. 109
Jan. 2023g
Br. 110
Mart 2023g
Br. 107
Sept. 2022g
Br. 108
Nov. 2022g
Br. 105
Maj 2022g
Br. 106
Jul 2022g
Br. 103
Jan. 2022g
Br. 104
Mart 2022g
Br. 101
Jul 2021g
Br. 102
Okt. 2021g
Br. 99
Jan. 2021g
Br. 100
April 2021g
Br. 97
Avgust 2020g
Br. 98
Nov. 2020g
Br. 95
Mart 2020g
Br. 96
Maj 2020g
Br. 93
Nov. 2019g
Br. 94
Jan. 2020g
Br. 91
Jul 2019g
Br. 92
Sep. 2019g
Br. 89
Mart 2019g
Br. 90
Maj 2019g
Br. 87
Nov. 2018g
Br. 88
Jan. 2019g
Br. 85
Jul 2018g
Br. 86
Sep. 2018g
Br. 83
Mart 2018g
Br. 84
Maj 2018g
Br. 81
Nov. 2017g
Br. 82
Jan. 2018g
Br. 79
Jul. 2017g
Br. 80
Sep. 2017g
Br. 77
Mart. 2017g
Br. 78
Maj. 2017g
Br. 75
Septembar. 2016g
Br. 76
Januar. 2017g
Br. 73
April. 2016g
Br. 74
Jul. 2016g
Br. 71
Nov. 2015g
Br. 72
Feb. 2016g
Br. 69
Jul 2015g
Br. 70
Sept. 2015g
Br. 67
Januar 2015g
Br. 68
April. 2015g
Br. 65
Sept. 2014g
Br. 66
Nov. 2014g
Br. 63
Maj. 2014g
Br. 64
Jul. 2014g
Br. 61
Jan. 2014g
Br. 62
Mart. 2014g
Br. 59
Sept. 2013g
Br. 60
Nov. 2013g
Br. 57
Maj. 2013g
Br. 58
Juli. 2013g
Br. 55
Jan. 2013g
Br. 56
Mart. 2013g
Br. 53
Sept. 2012g
Br. 54
Nov. 2012g
Br. 51
Maj 2012g
Br. 52
Juli 2012g
Br. 49
Jan 2012g
Br. 50
Mart 2012g
Br. 47
Juli 2011g
Br. 48
Oktobar 2011g
Br. 45
Mart 2011g
Br. 46
Maj 2011g
Br. 43
Nov. 2010g
Br. 44
Jan 2011g
Br. 41
Jul 2010g
Br. 42
Sept. 2010g
Br. 39
Mart 2010g
Br. 40
Maj 2010g.
Br. 37
Nov. 2009g.
Br.38
Januar 2010g
Br. 35
Jul.2009g
Br. 36
Sept.2009g
Br. 33
Mart. 2009g.
Br. 34
Maj 2009g.
Br. 31
Nov. 2008g.
Br. 32
Jan 2009g.
Br. 29
Jun 2008g.
Br. 30
Avgust 2008g.
Br. 27
Januar 2008g
Br. 28
Mart 2008g.
Br. 25
Avgust 2007
Br. 26
Nov. 2007
Br. 23
Mart 2007.
Br. 24
Jun 2007
Br. 21
Nov. 2006.
Br. 22
Januar 2007.
Br. 19
Jul 2006.
Br. 20
Sept. 2006.
Br. 17
Mart 2006.
Br. 18
Maj 2006.
Br 15.
Oktobar 2005.
Br. 16
Januar 2006.
Br 13
April 2005g
Br. 14
Jun 2005g
Br. 11
Okt. 2004.
Br. 12
Dec. 2004.
Br 10
Br. 9
Avg 2004.
Br. 10
Sept. 2004.
Br. 7
April 2004.
Br. 8
Jun 2004.
Br. 5
Dec. 2003.
Br. 6
Feb. 2004.
Br. 3
Okt. 2003.
Br. 4
Nov. 2003.
Br. 1
Jun 2003.
Br. 2
Sept. 2003.
» Br. 84 Glavni naslovi

 


SUMMARY

Planeta No 84
ENGLISH Summary

  Tekst

PRIČA SA NASLOVNE STRANE

ŽIVOT U BUDUĆNOSTI

Budućnost je satkana od nade, od nagađanja, od pretpostavki, od ljudskih želja...  Mada je manje ili više udaljena od danas, ona jednako i uvek pleni našu maštu, podgreva pretpostavke, čini da se prema njoj odnosimo kao da ćemo sigurno dospeti dokle želimo. I u vremenu i u prostoru. Da li ćemo se naseliti negde u dubini vasione? Možemo li se genetski promeniti i gde vodi transhumanizam? Šta ćemo jesti za pola veka? Kako se može ostvariti život širom Sunčevog sistema? U kakvom ćemo okruženja živeti u 22. veku?

TEMA BROJA

Dragan Lazarević

Mogućnosti naseljavanja Sunčevog sistema

Život na Mesecu, asteroidima i Marsu

Prve ideje putovanja na Mesec i druge planete pojavile su se kod filozofa, sanjara ili pesnika kao što je bio Sirano de Beržerak – ali je prvi vizionar koji je, na naučnoj osnovi prema tadašnjem nivou nauke, razmatrao letove u kosmos i naseljavanje drugih nebeskih tela bio ruski naučnik, začetnik teorije raketne mehanike, Konstantin Eduardovič Ciolkovski.

Tekst

TEMA BROJA

Dr Milan Gnjatović,
docent na Fakultetu tehničkih nauka u Novom Sadu

Simbioza ljudi i mašina

Život u budućnosti / Zablude transhumanizma

Kad bi se razvoj nauke mogao dugoročno predvideti, onda to ne bi bila nauka. A ko brzopleto prihvati da napiše članak o budućnosti veštačke inteligencije, rizikuje da se izgubi u domenu naučne fantastike. Uostalom, o tome svedoče i brojna predviđanja naučnog razvoja koja su se na kraju ispostavila kao sasvim pogrešna.

Tekst

TEMA BROJA

Dragan Lazarević

Život u budućnosti / Naseljavanje Merkura,
Venere i prirodnih satelita gasovitih planeta

Kosmička civilizacija zvezdanog tipa

Razvoj civilizacije tekao je kroz neprekidno povećanje potrošnje energije, pri čemu su nauka i tehnologija prilagođavale izvore energije na Zemlji za ljudsku upotrebu. Od početka industrijske civilizacije,potrošnja energije naglo je rasla i opisuje se eksponencijalnom funkcijom u zavisnosti od vremena.Sadašnja potrošnja energije dobijene iz svih raspoloživih izvora na Zemlji - sagorevanjem fosilnih goriva, korišćenjem hidroenergije i energije vetra, geotermalne i nukleane energije - tek je desetohiljaditi deo energije koju Zemlja prima od Sunca a već dovodi do poremećaja klime, globalnog zagrevanja i ugrožavanja biodiverziteta. Šta bi tek bilo da se potrošnja energije poveća npr.deset puta? Da li bi došlo do nepopravljive ekološke katastrofe?

Tekst

TEMA BROJA

V.Bosanac

Život u budućnosti / Život u 22. veku - Hrana budućnosti

Porcija algi ili 3D krompirića

Da li će se kroz nekoliko decenija na ljudskoj trpezi naći nešto od namirnica koje danas koristimo? Da li će hrana izgledati i mirisati kao sada, i kakvih će biti novina? Naučnici nastoje da predvide kako obezbediti dovoljne količine kvalitetne hrane budućim generacijama.

Tekst

TEMA BROJA

Z.Šević

Život u budućnosti / Video-igre

Realna prošlost sutra

Industrija video igara, počev od 80-ih godina prošlog veka, beleži stalni rast i razvoj, sa tendencijom još većeg rasta zarade i proizvodnje u budućnosti. Još od pojave "Pekmena" i "Tetrisa", ova industrija jača i razvija se takvom brzinom da je nemoguće pratiti sve trendove, a u znatnoj meri počinje da utiče i na ostale industrije, naročito filmsku i marketinšku.

Tekst

TEMA BROJA

V.Bosanac

Život u budućnosti / Gradovi sutrašnjice

Zajednički dani ljudi i mašina

Oni koji se bave predviđanjima gotovo su jednoglasni u tome da će ljudi i mašine u budućnosti biti neraskidivno povezani, što će doneti velike koristi. Oko 2100. godine, čak 84% stanovništva na Zemlji (od ukupno 10,8 milijardi ljudi) živeće u gradovima, pokazuju procene UN. Verovatno će sadašnja brojka od 28 mega-gradova (koji imaju po najmanje 10 miliona stanovnika) biti znatno veća, s tim što će 89% ukupnog rasta “pripasti” zemljama u razvoju.

Tekst

TEMA BROJA

O.Klajn

Život u budućnosti / 22. vek u Aziji

Pamet na okovratniku

U Indiji radi ustanova koja nosi naziv "Niti ajog". Označava Nacionalnu instituciju za transformisanje Indije. Iza ovog trusta mozgova stoje vlasti u Nju Delhiju. Deluje tri godine i posvećena je budućem razvoju te države u velikom broju oblasti. Njihova vizija seže do 22. veka.

Tekst

TEMA BROJA

Dr Vladica Božić

Život u budućnosti / Aeronautika

Avioni "lakši od vazduha

Vazdušni saobraćaj je počeo da se razvija po završetku Prvog svetskog rata. Posle skromnog početka u prvoj polovini prošlog veka, u periodu posle Drugog svetskog rata zabeležio je značajan porast. Razvoj vazduhoplovstva je omogućio da let avionom, na prelazu između dva milenijuma, bude jednostavan, pristupačan i bezbedan, tako da je postao osnova prevoza putnika na dugim rastojanjima i značajan deo globalizovane ekonomije 21. veka.

Tekst

MATEMATIKA

Akademik Stevan Pilipović, matematičar,
redovni profesor Univerziteta i predsednik Ogranka SANU u Novom Sadu

Nauka kao život

U svetu uopštenih funkcija

Među svetski afirmisanim srpskim matematičarima, koji se u priznatim međunarodnim časopisima javljaju pretposlednje decenije minulog veka, proročki najavljenim kao "naraštaj budućnosti" (Srpska akademija nauka i umetnosti i nauka i umetnost u Srba, 1,1987:33), akademik Stevan Pilipović (1950) se izdvaja retkom matematičkom erudicijom i fundamentalnim rezultatima čiji publicitet u naučnim krugovima ukazuje na naučnika koji usmerava istraživanja u nekoliko oblasti savremene matematike.

Tekst

GODIŠNJICE

Sedamdeset godina Vizantološkog instituta SANU

ZRVI - amblem struke

Pre sedamdeset godina, marta 1948, u okviru tadašnje Srpske akademije nauka (SAN, ono i umetnosti biće dodato 1960), po uzoru na organizaciju naučnog rada u SSSR, prvoj zemlji socijalizma, formiran je, među ostalim naučnim institutima, i Vizantološki institut jer je to diktirao snažan razvoj vizantologije kao posebne grane istoriografije srednjeg veka. Bio je to prvi institut takve vrste u svetu. Osnovao ga je Georgije Aleksandrovič Ostrogorski (Sankt Peterburg 1902 - Beograd 1976), profesor istorije Vizantije Filozofskog fakulteta u Beogradu

Tekst

MEDICINA

dr Zora Stanković

Fakna intraokularna sočiva

Najbolje rešenje za veliku kratkovidost

I osobe sa vrlo visokom miopijom danas imaju mogućnost da se oslobode nošenja naočara i kontaktnih sočiva. Zahvaljujući ugradnji faknih intraokularnih sočiva, i velika kratkovidost, koja je ostala van dometa laserskog "skidanja" dioptrije, sada se uspešno koriguje. O tome govori mr sc. med. dr Zora Stanković, oftalmolog, konsultant Bel Medic-a

Tekst

MEDICINA

Dr Slavica Kalezić Milošević

Ultrazvučna dijagnostika u pedijatriji

Bezbedan, brz i pouzdan pregled deteta

Bez ikakavih štetnih posledica, ultrazvuk se koristi i za pregled fetusa i praćenje najranijeg razvoja deteta. Dr Slavica Kalezić Milošević, jedan od najboljih poznavalaca pedijatrijskog ultrazvuka kod nas, ističe da je ta moćna, veoma informativna dijagnostička metoda izuzetno značajna za medicinu uopšte, ali da je za pedijatriju posebno dragocena zato što je bezbolna, brza i pouzdana

Tekst

MEDICINA

Prim. dr Nataša Radosavljević

Fibromijalgija

Kako živeti sa stalnim bolom, umorom i malodušnošću?

U poređenju sa muškarcima, žene su devet puta ćešće pogođene fibromijalgijom, neurološkom bolešću sa mahom reumatološkim simptomima. Upravo zbog toga se ova bolest teško dijagnostikuje i dugo i uporno leči. Prim. dr Nataša Radosavljević, fizijatar i reumatolog, direktor Bolničke službe u Bel Medic-u, ukazuje na biohemijske poremećaje u centralnom nervnom sistemu kojima je uslovljena, i govori o načinima da se bolest drži pod kontrolom.

Tekst


SADRZAJ PLANETA Br 83

 

ČASOPIS PLANETA Br 84

SARADNICI NA BROJU

Saradnici: Jozef Baruhović, Katarina Bogićević, Vesna Bosanac, Svetlana Đurić, Milan Gnjatović, Ibrahim Hadžić, Ilijana Jakšić, Gordana Jovanović, Oliver Klajn, Dragan Lazarević, Mirjana Lukić, Borka Marinković, Vladimir Milojević, Žaneta Miljanić, Marija Miljković, Darko Mladenović, Draženko Nenadić, Ana Paunović, Barbara Radulović, Miloš Rastović, Dušan Stanić, Sanja Stanković, Miomir Tomić, Gordana Tomljenović, Ljubiša Topisirov ić, Zoran Šević, Zdenko Štromar, Slavomir Vojinović


Dostupno na digitalnom formatu www.novinarnica.net

Direktor: Milan Knežević
Glavni i odgovorni urednik: Aleksandar Gaon
Pomoćnik glavnog urednika: Miloslav Rajković
Likovno-grafički urednik: Studio Platinum, Beograd
Fotografije: Zdenko Štromar
Naslovna strana: Marija Miljković
Internet: Marija Miljković

IZDAVAČ I OSNIVAČ : " Belmedia" d. o. o.
DISTRIBUCIJA: Global Press d.o.o, Beograd, Žorža Klemansoa 24, 011/276-4538 i 276-9301
ŠTAMPA: "Kosmos", Svetog Save 16, Beograd, 011/ 2430 510

 

Sledeći broj izlazi 1. jula 2018g.


  back   top
» Pretraži SAJT  

powered by FreeFind

»  Korisno 
Bookmark This Page
E-mail This Page
Printer Versie
Print This Page
Site map

» Pratite nas  
Pratite nas na Facebook-u Pratite nas na Twitter - u Pratite nas na Instagram-u
»  Prijatelji Planete

» UZ 100 BR. „PLANETE”

» 20 GODINA PLANETE

free counters

Flag Counter

6 digitalnih izdanja:
4,58 EUR/540,00 RSD
Uštedite čitajući digitalna izdanja 50%

Samo ovo izdanje:
1,22 EUR/144,00 RSD
Uštedite čitajući digitalno izdanje 20%

www.novinarnica.netfree counters

Čitajte na kompjuteru, tabletu ili mobilnom telefonu

» PRELISTAJTE

NOVINARNICA predlaže
Prelistajte besplatno
primerke

Planeta Br 48


Planeta Br 63


» BROJ 115
Planeta Br 115
Godina XXI
Januar - Februar 2024.

 

 

Magazin za nauku, kulturu, istraživanja i otkrića
Copyright © 2003-2024 PLANETA