MAGAZIN ZA NAUKU, ISTRAŽIVANJA I OTKRIĆA
Planeta Br. 108 | EVOLUCIJA, drvo sa mnogo grana
»  MENI 
 Home
 Redakcija
 Linkovi
 Kontakt
 
» BROJ 108
Planeta Br 108
Godina XIX
Novembar - Decembar 2022.
»  IZBOR IZ BROJEVA
Br. 115
Jan. 2024g
Br. 116
Mart 2024g
Br. 113
Sept. 2023g
Br. 114
Nov. 2023g
Br. 111
Maj 2023g
Br. 112
Jul 2023g
Br. 109
Jan. 2023g
Br. 110
Mart 2023g
Br. 107
Sept. 2022g
Br. 108
Nov. 2022g
Br. 105
Maj 2022g
Br. 106
Jul 2022g
Br. 103
Jan. 2022g
Br. 104
Mart 2022g
Br. 101
Jul 2021g
Br. 102
Okt. 2021g
Br. 99
Jan. 2021g
Br. 100
April 2021g
Br. 97
Avgust 2020g
Br. 98
Nov. 2020g
Br. 95
Mart 2020g
Br. 96
Maj 2020g
Br. 93
Nov. 2019g
Br. 94
Jan. 2020g
Br. 91
Jul 2019g
Br. 92
Sep. 2019g
Br. 89
Mart 2019g
Br. 90
Maj 2019g
Br. 87
Nov. 2018g
Br. 88
Jan. 2019g
Br. 85
Jul 2018g
Br. 86
Sep. 2018g
Br. 83
Mart 2018g
Br. 84
Maj 2018g
Br. 81
Nov. 2017g
Br. 82
Jan. 2018g
Br. 79
Jul. 2017g
Br. 80
Sep. 2017g
Br. 77
Mart. 2017g
Br. 78
Maj. 2017g
Br. 75
Septembar. 2016g
Br. 76
Januar. 2017g
Br. 73
April. 2016g
Br. 74
Jul. 2016g
Br. 71
Nov. 2015g
Br. 72
Feb. 2016g
Br. 69
Jul 2015g
Br. 70
Sept. 2015g
Br. 67
Januar 2015g
Br. 68
April. 2015g
Br. 65
Sept. 2014g
Br. 66
Nov. 2014g
Br. 63
Maj. 2014g
Br. 64
Jul. 2014g
Br. 61
Jan. 2014g
Br. 62
Mart. 2014g
Br. 59
Sept. 2013g
Br. 60
Nov. 2013g
Br. 57
Maj. 2013g
Br. 58
Juli. 2013g
Br. 55
Jan. 2013g
Br. 56
Mart. 2013g
Br. 53
Sept. 2012g
Br. 54
Nov. 2012g
Br. 51
Maj 2012g
Br. 52
Juli 2012g
Br. 49
Jan 2012g
Br. 50
Mart 2012g
Br. 47
Juli 2011g
Br. 48
Oktobar 2011g
Br. 45
Mart 2011g
Br. 46
Maj 2011g
Br. 43
Nov. 2010g
Br. 44
Jan 2011g
Br. 41
Jul 2010g
Br. 42
Sept. 2010g
Br. 39
Mart 2010g
Br. 40
Maj 2010g.
Br. 37
Nov. 2009g.
Br.38
Januar 2010g
Br. 35
Jul.2009g
Br. 36
Sept.2009g
Br. 33
Mart. 2009g.
Br. 34
Maj 2009g.
Br. 31
Nov. 2008g.
Br. 32
Jan 2009g.
Br. 29
Jun 2008g.
Br. 30
Avgust 2008g.
Br. 27
Januar 2008g
Br. 28
Mart 2008g.
Br. 25
Avgust 2007
Br. 26
Nov. 2007
Br. 23
Mart 2007.
Br. 24
Jun 2007
Br. 21
Nov. 2006.
Br. 22
Januar 2007.
Br. 19
Jul 2006.
Br. 20
Sept. 2006.
Br. 17
Mart 2006.
Br. 18
Maj 2006.
Br 15.
Oktobar 2005.
Br. 16
Januar 2006.
Br 13
April 2005g
Br. 14
Jun 2005g
Br. 11
Okt. 2004.
Br. 12
Dec. 2004.
Br 10
Br. 9
Avg 2004.
Br. 10
Sept. 2004.
Br. 7
April 2004.
Br. 8
Jun 2004.
Br. 5
Dec. 2003.
Br. 6
Feb. 2004.
Br. 3
Okt. 2003.
Br. 4
Nov. 2003.
Br. 1
Jun 2003.
Br. 2
Sept. 2003.
» Glavni naslovi

TEMA BROJA

 

Oliver Klajn

Evolucija - drvo sa mnogo grana / Alfred Volas, zanemarani teoretičar evolucije

Otac biogeografije

 

Tema broja

Alfred Rasel Volas


Na jugoistoku Velsa, u okrugu Monmaufšir, nalazi se
selo Lanbadok u kome se 1823. godine rodio istaknuti prirodnjak Alfred Rasel Volas. Potiče iz mešovitog englesko-škotskog braka. Iako ga svojata više naroda, smatra se da je bio Englez iz Velsa. Mladost je proveo seleći se po Engleskoj i Velsu, spremajući se da bude geometar. Menjajući različite poslove rano je ispoljio zanimanje za prirodu.

 

 

 

 

Alfred Volas je intenzivno pratio dostupnu naučnu literaturu, i tako se sreo sa delima o evoluciji Čarlsa Darvina ali i ranim teorijama škotskog intelektualca Roberta Čejmbersa. Mnogo godina je proveo na naučnim ekspedicijama, obilazeći Brazil, Indoneziju, Maleziju i Singapur. Pošlo mu je za rukom da, zajedno sa lokalnim pomagačima, prikupi više od sto dvadeset pet hiljada uzoraka živih vrsta, prevashodno insekata i ptica.
Volas je otkrio veliki broj dotad nepoznatih vrsta. Ta otkrića su ga podstakla da uobliči svoje viđenje prirodne selekcije, odnosno teoriju evolucije. Kada je napunio 35 godina, počeo je saradnju sa Čarlsom Darvinom. Tako je od dva odvojena naučna rada nastala teorija koja nosi naziv Darvin-Volasova teorija. To dostignuće je ubrzo predstavljano u Lineovom društvu Londona, nazvano po Šveđaninu Karlu Lineu, tvorcu savremene  taksonomije. 

Veličina ovog britanskog naučnika je u tome što je sticao zavidna  znanja o raznim naučnim disciplinama iako je bio samouk. Od formalnog obrazovanja imao je samo osnovnu školu - zbog finasijskih teškoća njegove porodice. A održao je brojna predavanja o evoluciji, objavio 22 knjige i više od 500 tekstova koje je pisao za naučne časopise. Više od četvrtine posvećeno je teoriji evolucije. Ideja o prirodnoj selekciji pala mu je na pamet kada je imao 35 godina, tokom boravka na arhipelagu Molučka ostrva, u današnjoj Indoneziji. Tu je utvrdio da slične vrste vremenom postaju različite usled promene uslova u prirodnoj sredini.
Volas nikada nije uživao ugled kakav je imao Darvin pa je njegov doprinos teoriji evoluciji bio u senci dostignuća poznatijeg kolege. Iako ima mišljenja da je Darvin preoteo čitav koncept od Volasa, većina biologa odbacuje tu verziju događaja. Volas je, u svojim radovima, zastupao Darvinove stavove i oštro se suprotstavljao njegovim kritičarima. Kod njega je akcenat bio na neophodnosti da se jedinke određene vrste zaštite od problema i nepogoda koja im nameće prirodna sredina pošto to dovodi do prilagođavanja i razvrstavanja živih bića.

Tema broja

Volasov crteż iz knjige o palmama

Tokom četvorogodišnjeg boravka u Brazilu, uočio je preklapanje geografskih i granica određenih životinjskih vrsta. Delo koje je uobličilo svoje viđenje ove teme je “Doprinosi teoriji prirodne selekcije“, izdato 1870. godine. Dugotrajna odsustva iz Velike Britanije i boravak na egzotičnim istraživačkim poduhvatima uticali su da njegov doprinos na polju evolucije ne bude toliko primetan i u prvom planu. Budući da Volasa neki nazivaju “ocem biogeografije”, on je, proučavajući fosile da bi objasnio geografsku rasprostranjenost vrsta, nastojao da objasni evolutivnu komponentu čitave problematike. Smatrajući da postoje tri tipa ostrva, uočio je uticaj izolovanog položaja nekih ostrva na evoluciju živog sveta.Ovo se ogleda u tome što su pojedine vrste tu opstale a na kontinentima su istrebljene.
U svom radu, Volas je dosta pažnje posvetio aposematizmu, pojavi kada životinja ukazuje drugim vrstama da ne treba da je napadnu zbog određenih odlika tog bića. Ovu pojavu objasnio je na primeru gusenica neobične  i šljašteće boje. Time se omogućava pticama da razlikuju jedinke koje imaju neprijatan ukus i koje smrde od jestivih gusenica manje upadljivih boja, što je dokazano i kroz eksperimente. Ovom naučniku se pripisuje Volasov efekat, koncepcija koju je izložio 1889. godine. Nakon što se niz vrsta adaptiraju na određene uslove, hibridi su manje prilagodljivi i nestaju prirodnom selekcijom.
Volas je nastojao da primeni svoje teorije i na ljude. Evoluciju ljudske vrste je podelio na dve faze. Najpre kretanje uz pomoć dva uda, odnosno nogu i potom usavršanje mozga koje će podstaći dalje promene na telu. Verovao je da se svest i um ne mogu objasniti evolucijom.

 

Oliver Klajn



 

 

Kompletni tekstove sa slikama i prilozima potražite u magazinu
"PLANETA" - štampano izdanje ili u ON LINE prodaji Elektronskog izdanja
"Novinarnica"

 

 

 

  back   top
» Pretraži SAJT  

powered by FreeFind

»  Korisno 
Bookmark This Page
E-mail This Page
Printer Versie
Print This Page
Site map

» Pratite nas  
Pratite nas na Facebook-u Pratite nas na Twitter - u Pratite nas na Instagram-u
»  Prijatelji Planete

» UZ 100 BR. „PLANETE”

» 20 GODINA PLANETE

free counters

Flag Counter

6 digitalnih izdanja:
4,58 EUR/540,00 RSD
Uštedite čitajući digitalna izdanja 50%

Samo ovo izdanje:
1,22 EUR/144,00 RSD
Uštedite čitajući digitalno izdanje 20%

www.novinarnica.netfree counters

Čitajte na kompjuteru, tabletu ili mobilnom telefonu

» PRELISTAJTE

NOVINARNICA predlaže
Prelistajte besplatno
primerke

Planeta Br 48


Planeta Br 63


» BROJ 116
Planeta Br 116
Godina XXI
Mart - April 2024.

 

 

Magazin za nauku, kulturu, istraživanja i otkrića
Copyright © 2003-2024 PLANETA