MAGAZIN ZA NAUKU, ISTRAŽIVANJA I OTKRIĆA
Planeta Br. 97 | GRAVITACIONI TALASI
»  MENI 
 Home
 Redakcija
 Linkovi
 Kontakt
 
» BROJ 97
Planeta Br 97
Godina XVII
Avgust-Septembar-Oktobar 2020.
»  IZBOR IZ BROJEVA
Br. 115
Jan. 2024g
Br. 116
Mart 2024g
Br. 113
Sept. 2023g
Br. 114
Nov. 2023g
Br. 111
Maj 2023g
Br. 112
Jul 2023g
Br. 109
Jan. 2023g
Br. 110
Mart 2023g
Br. 107
Sept. 2022g
Br. 108
Nov. 2022g
Br. 105
Maj 2022g
Br. 106
Jul 2022g
Br. 103
Jan. 2022g
Br. 104
Mart 2022g
Br. 101
Jul 2021g
Br. 102
Okt. 2021g
Br. 99
Jan. 2021g
Br. 100
April 2021g
Br. 97
Avgust 2020g
Br. 98
Nov. 2020g
Br. 95
Mart 2020g
Br. 96
Maj 2020g
Br. 93
Nov. 2019g
Br. 94
Jan. 2020g
Br. 91
Jul 2019g
Br. 92
Sep. 2019g
Br. 89
Mart 2019g
Br. 90
Maj 2019g
Br. 87
Nov. 2018g
Br. 88
Jan. 2019g
Br. 85
Jul 2018g
Br. 86
Sep. 2018g
Br. 83
Mart 2018g
Br. 84
Maj 2018g
Br. 81
Nov. 2017g
Br. 82
Jan. 2018g
Br. 79
Jul. 2017g
Br. 80
Sep. 2017g
Br. 77
Mart. 2017g
Br. 78
Maj. 2017g
Br. 75
Septembar. 2016g
Br. 76
Januar. 2017g
Br. 73
April. 2016g
Br. 74
Jul. 2016g
Br. 71
Nov. 2015g
Br. 72
Feb. 2016g
Br. 69
Jul 2015g
Br. 70
Sept. 2015g
Br. 67
Januar 2015g
Br. 68
April. 2015g
Br. 65
Sept. 2014g
Br. 66
Nov. 2014g
Br. 63
Maj. 2014g
Br. 64
Jul. 2014g
Br. 61
Jan. 2014g
Br. 62
Mart. 2014g
Br. 59
Sept. 2013g
Br. 60
Nov. 2013g
Br. 57
Maj. 2013g
Br. 58
Juli. 2013g
Br. 55
Jan. 2013g
Br. 56
Mart. 2013g
Br. 53
Sept. 2012g
Br. 54
Nov. 2012g
Br. 51
Maj 2012g
Br. 52
Juli 2012g
Br. 49
Jan 2012g
Br. 50
Mart 2012g
Br. 47
Juli 2011g
Br. 48
Oktobar 2011g
Br. 45
Mart 2011g
Br. 46
Maj 2011g
Br. 43
Nov. 2010g
Br. 44
Jan 2011g
Br. 41
Jul 2010g
Br. 42
Sept. 2010g
Br. 39
Mart 2010g
Br. 40
Maj 2010g.
Br. 37
Nov. 2009g.
Br.38
Januar 2010g
Br. 35
Jul.2009g
Br. 36
Sept.2009g
Br. 33
Mart. 2009g.
Br. 34
Maj 2009g.
Br. 31
Nov. 2008g.
Br. 32
Jan 2009g.
Br. 29
Jun 2008g.
Br. 30
Avgust 2008g.
Br. 27
Januar 2008g
Br. 28
Mart 2008g.
Br. 25
Avgust 2007
Br. 26
Nov. 2007
Br. 23
Mart 2007.
Br. 24
Jun 2007
Br. 21
Nov. 2006.
Br. 22
Januar 2007.
Br. 19
Jul 2006.
Br. 20
Sept. 2006.
Br. 17
Mart 2006.
Br. 18
Maj 2006.
Br 15.
Oktobar 2005.
Br. 16
Januar 2006.
Br 13
April 2005g
Br. 14
Jun 2005g
Br. 11
Okt. 2004.
Br. 12
Dec. 2004.
Br 10
Br. 9
Avg 2004.
Br. 10
Sept. 2004.
Br. 7
April 2004.
Br. 8
Jun 2004.
Br. 5
Dec. 2003.
Br. 6
Feb. 2004.
Br. 3
Okt. 2003.
Br. 4
Nov. 2003.
Br. 1
Jun 2003.
Br. 2
Sept. 2003.
» Glavni naslovi

INTERFEJS

 

Priredila: I.Jakšić

“Čula” robota

Koža čoveka i “koža” mašine

 

Pojavio se jedinstveni sistem robotskih senzora koji reaguje hiljadu puta brže od ljudskog čula dodira, što je bez presedana u istoriji razvoja robotike. 

INTERFEJS


Roboti i protetski uređaji uskoro bi mogli da imaju osetljivije čulo dodira nego kada je reč o ljudskoj koži. Pomoću novog veštačkog nervnog sistema, koji su razvili naučnici sa Nacionalnog univerziteta Singapura (NUS), ova zamisao postaje stvarnost. Novi sistem kože robota poseduje izuzetnu mogućnost brze reakcije kao i otpornost na oštećenja, pa se može upariti sa svakom vrstom senzornog kožnog sloja u efikasnoj funkciji elektronski osetljive kože.
Ova inovacija, za koju su zaslužni docent Bendžamin Ti i njegova ekipa sa Odeljenja Nauke o materijalima i inženjeringu na NUS Fakultetu za inženjering, prvi put je objavljena u prestižnom naučnom magazinu Science Robotics jula 2019. godine.

Zasad roboti nemaju osećaj za...

INTERFEJS

Bendžamin Ti


“Ljudi koriste svoje čulo dodira da bi obavili svakodnevne zadatke, kao što su podizanje šoljice s kafom ili rukovanje. Bez toga, izgubili bismo i osećaj za ravnotežu prilikom hodanja. Slično tome, roboti treba da imaju osećaj za dodir da bi ostvarili bolju interakciju s ljudima. Ipak, današnji roboti zasad nemaju dobar osećaj za objekte”, objasnio je docent Bendžamin Ti, koji radi na tehnologiji elektronski osetljive kože duže od deset godina u nadi da će poboljšati robote i protetske uređaje.
Crpeći inspiraciju od čovekovog senzornog nervnog sistema, ekipa s NUS-a provela je godinu i po dana razvijajući senzorni sistem koji bi davao potencijalno bolje preformanse. ACES elektronski nervni sistem detektuje signale kao čovekov senzorni nervni sistem, njegov sastav čini mreža senzora povezana jedinstvenim elektronskim provodnikom - za razliku od nervnih završetaka u koži čoveka. Elektronski osetljiva koža ima međusobno povezane provodne sisteme koji ih mogu učiniti osetljivim na oštećenja.
Govoreći o inspiraciji, docent Ti, koji sarađuje sa Odeljenjem za elektronski i kompjuterski inženjering na Nacionalnom univerzitetu Singapura, kao i sa Institutom za zdravstvene inovacije i tehnologiju, potom N.1 Institutom za zdravlje i program Hibridnih integrisanih fleksibilnih elektronskih sistema (HiFES), izjavio je da je ljudski senzorni nervni sistem ekstremno efikasan, i da funkcioniše sve vreme do mere koju često uzimamo zdravo za gotovo. Takođe je veoma otporan na oštećenja. Naš osećaj za dodir, na primer, ne biva pogođen kada se, na primer, posečemo. Kada bismo mogli da podražavamo funkcije našeg biološkog sistema i poboljšamo ga, došlo bi do ozbiljnog napretka platforme kod robota i protetskih uređaja.

Svemogući ACES

ACES može da detektuje dodire hiljadu puta brže od ljudskog senzornog nervnog sistema. Na primer, može da razlikuje fizičke kontakte među različitim senzorima za manje od 60 nanosekundi, što je apsolutni rekord, čak i s većim brojem senzora. Kod kožnog sloja, ACES-om je moguće precizno identifikovati oblik, teksturu i čvrstoću predmeta za deset milisekundi, što je deset puta brže od treptaja oka! To je omogućeno visokom pouzdanošću i brzinom hvatanja sistema ACES.
Platforma ACES se može dizajnirati za postizanje visokog stepena otpornosti na fizička oštećenja, što je važno svojstvo elektronski osetljive kože zbog čestog fizičkog kontakta sa okolinom. Za razliku od tekućeg sistema koji povezuje senzore u postojećim elektronski osetljivim “skinovima”, svi senzori u ACES-u mogu se povezati sa zajedničkim električnim provodnikom, gde svaki senzor radi nezavisno od drugog. To omogućava elektronski osetljivoj koži da funkcioniše dokle god postoji konekcija između senzora i provodnika, što je čini otpornijom na fizička oštećenja. Jednostavni sistem ozvučenja i neverovatna brzina reakcije su ključne karakteristike koje će olakšati ekspanziju inteligentnih elektronski osetljivih skinova za robote, protetičke uređaje i, uopšte, interfejs čoveka i mašina.

INTERFEJS

Docent Ti je objasnio da je od ključne važnosti razmotriti skalabilnost pošto se od većih komada elektronski osetljive kože visokih performansi zahteva da pokriju relativno velike površine robota i protetičkih uređaja. ACES se s lakoćom može upariti s bilo kojom vrstom senzornih kožnih slojeva; na primer, onih dizajniranih za detekciju spoljašnje temperature i vlažnosti, kako bi se došlo do elektronski osetljve kože sa izuzetnim osećajem za dodir, koja se može koristiti u različite svrhe i čiji je spektar zaista širok. 
Druge potencijalne primene obuhvataju razvoj inteligentnijih robota, koji mogu da obavljaju zadatke popravki posle katastrofa ili da preuzmu svakodnevne radove kao što je pakovanje predmeta u skladištima. NUS-tim stoga pokušava da dalje primeni platformu ACES na naprednoj verziji robota i protetičkih uređaja u sledećoj fazi svog istraživanja.

 

 

Priredila: I.Jakšić

 



Kompletni tekstove sa slikama i prilozima potražite u magazinu
"PLANETA" - štampano izdanje ili u ON LINE prodaji Elektronskog izdanja
"Novinarnica"

 

 

 

  back   top
» Pretraži SAJT  

powered by FreeFind

»  Korisno 
Bookmark This Page
E-mail This Page
Printer Versie
Print This Page
Site map

» Pratite nas  
Pratite nas na Facebook-u Pratite nas na Twitter - u Pratite nas na Instagram-u
»  Prijatelji Planete

» UZ 100 BR. „PLANETE”

» 20 GODINA PLANETE

free counters

Flag Counter

6 digitalnih izdanja:
4,58 EUR/540,00 RSD
Uštedite čitajući digitalna izdanja 50%

Samo ovo izdanje:
1,22 EUR/144,00 RSD
Uštedite čitajući digitalno izdanje 20%

www.novinarnica.netfree counters

Čitajte na kompjuteru, tabletu ili mobilnom telefonu

» PRELISTAJTE

NOVINARNICA predlaže
Prelistajte besplatno
primerke

Planeta Br 48


Planeta Br 63


» BROJ 116
Planeta Br 116
Godina XXI
Mart - April 2024.

 

 

Magazin za nauku, kulturu, istraživanja i otkrića
Copyright © 2003-2024 PLANETA