MAGAZIN ZA NAUKU, ISTRAŽIVANJA I OTKRIĆA
Planeta Br. 107 | PIRAMIDE - TAJNE I OTKRIĆA
»  MENI 
 Home
 Redakcija
 Linkovi
 Kontakt
 
» BROJ 107
Planeta Br 107
Godina XIX
Septembar - Oktobar 2022.
»  IZBOR IZ BROJEVA
Br. 115
Jan. 2024g
Br. 116
Mart 2024g
Br. 113
Sept. 2023g
Br. 114
Nov. 2023g
Br. 111
Maj 2023g
Br. 112
Jul 2023g
Br. 109
Jan. 2023g
Br. 110
Mart 2023g
Br. 107
Sept. 2022g
Br. 108
Nov. 2022g
Br. 105
Maj 2022g
Br. 106
Jul 2022g
Br. 103
Jan. 2022g
Br. 104
Mart 2022g
Br. 101
Jul 2021g
Br. 102
Okt. 2021g
Br. 99
Jan. 2021g
Br. 100
April 2021g
Br. 97
Avgust 2020g
Br. 98
Nov. 2020g
Br. 95
Mart 2020g
Br. 96
Maj 2020g
Br. 93
Nov. 2019g
Br. 94
Jan. 2020g
Br. 91
Jul 2019g
Br. 92
Sep. 2019g
Br. 89
Mart 2019g
Br. 90
Maj 2019g
Br. 87
Nov. 2018g
Br. 88
Jan. 2019g
Br. 85
Jul 2018g
Br. 86
Sep. 2018g
Br. 83
Mart 2018g
Br. 84
Maj 2018g
Br. 81
Nov. 2017g
Br. 82
Jan. 2018g
Br. 79
Jul. 2017g
Br. 80
Sep. 2017g
Br. 77
Mart. 2017g
Br. 78
Maj. 2017g
Br. 75
Septembar. 2016g
Br. 76
Januar. 2017g
Br. 73
April. 2016g
Br. 74
Jul. 2016g
Br. 71
Nov. 2015g
Br. 72
Feb. 2016g
Br. 69
Jul 2015g
Br. 70
Sept. 2015g
Br. 67
Januar 2015g
Br. 68
April. 2015g
Br. 65
Sept. 2014g
Br. 66
Nov. 2014g
Br. 63
Maj. 2014g
Br. 64
Jul. 2014g
Br. 61
Jan. 2014g
Br. 62
Mart. 2014g
Br. 59
Sept. 2013g
Br. 60
Nov. 2013g
Br. 57
Maj. 2013g
Br. 58
Juli. 2013g
Br. 55
Jan. 2013g
Br. 56
Mart. 2013g
Br. 53
Sept. 2012g
Br. 54
Nov. 2012g
Br. 51
Maj 2012g
Br. 52
Juli 2012g
Br. 49
Jan 2012g
Br. 50
Mart 2012g
Br. 47
Juli 2011g
Br. 48
Oktobar 2011g
Br. 45
Mart 2011g
Br. 46
Maj 2011g
Br. 43
Nov. 2010g
Br. 44
Jan 2011g
Br. 41
Jul 2010g
Br. 42
Sept. 2010g
Br. 39
Mart 2010g
Br. 40
Maj 2010g.
Br. 37
Nov. 2009g.
Br.38
Januar 2010g
Br. 35
Jul.2009g
Br. 36
Sept.2009g
Br. 33
Mart. 2009g.
Br. 34
Maj 2009g.
Br. 31
Nov. 2008g.
Br. 32
Jan 2009g.
Br. 29
Jun 2008g.
Br. 30
Avgust 2008g.
Br. 27
Januar 2008g
Br. 28
Mart 2008g.
Br. 25
Avgust 2007
Br. 26
Nov. 2007
Br. 23
Mart 2007.
Br. 24
Jun 2007
Br. 21
Nov. 2006.
Br. 22
Januar 2007.
Br. 19
Jul 2006.
Br. 20
Sept. 2006.
Br. 17
Mart 2006.
Br. 18
Maj 2006.
Br 15.
Oktobar 2005.
Br. 16
Januar 2006.
Br 13
April 2005g
Br. 14
Jun 2005g
Br. 11
Okt. 2004.
Br. 12
Dec. 2004.
Br 10
Br. 9
Avg 2004.
Br. 10
Sept. 2004.
Br. 7
April 2004.
Br. 8
Jun 2004.
Br. 5
Dec. 2003.
Br. 6
Feb. 2004.
Br. 3
Okt. 2003.
Br. 4
Nov. 2003.
Br. 1
Jun 2003.
Br. 2
Sept. 2003.
» Glavni naslovi

TEMA BROJA

 

Piramide - tajne i otkrića / Kako su građene...

Ni papir da prođe

 

Mada ima puno teorija, nema pouzdanih dokaza o tome kako su Egipćani gradili piramide. Građene su u staroj eri, bez savremenih tehnologija, slažući blokove teške po 70 t, jedan na drugi, postavljene na velike visine. Stručnjaci danas ističu da je strukturalna nosivost piramide gotovo  savršena.

Tema Broja

Piramide u Gizi

Najpoznatije tri piramide u Egiptu nalaze se 8 km jugozapadno od Gize i 15 km od Kaira. Od drevnih svetskih čuda, danas postoje još samo piramide. Najveća među njima je Keopsova (138 m), nazvana po vladaru koji je bio na čelu države dva i po milenijuma pre Hrista. Druge dve su Kefrenova (136 m) i Mikerenova (61 m). Istraživači su u Egiptu otkrili sklop rampi, star oko 4.500 godina, koji je korišćen za izvlačenje kamenih blokova iz kamenoloma. Može se pretpostaviti način njihove upotrebe, ali... na koji su način ti blokovi prenošeni do mesta današnjih piramida kada se zna da se nekadašnji kamenolom nalazi na obali Crvenog mora?
Rampe su korišćene još u vreme vladavine faraona Khufua, koji je izgradio Veliku piramidu u Gizi. Sklop se sastoji od središnje rampe koja s obe strane ima podupirače. Uz njih su postavljeni veliki snažni nosači. Sanke koje su prenosile kamene blokove bile su pričvršćene užadima za podupirače. To delimično objašnjava kako su stari Egipćani izvlačili kamene blokove na vrlo strmim padinama, sa nagibom i više od 20 posto! Najviša piramida je visoka 138 m, što znači da je rampa pod tim uglom bila veoma visoka i duga. Stručnjaci smatraju da su Egipćani koristili ravne rampe koje su išle uz spoljašnje zidove piramide, rampe koje su zakrivljene oko tih zidova i sklopove rampi unutar same piramide. Piramida koju je u Gizi izgradio faraonKhufu, oko 2551. godine pne), antički pisci smatrali su za svetsko čudo. Na drugoj strani je saznanje da su tehnike korišćene za izgradnju piramida u Gizi razvijane u potonjim vekovima, uz brojne probleme i prepreke.

Učenje na iskustvu prethodnika

Piramide su nastale iz pravougaonih grobnica koje su građene u Egiptu pre više od 5.000 godina (prema nalazima do kojih je došao arheolog Sir Flinders Petri). Do velikog napretka došlo je u vreme vladavine faraona Zosera (gradnja je započeta oko 2630. godine pne). Njegova grobnica u Sakari u početku je bila jednostavna pravougavona građevina koja se kasnije razvila u šestoslojnu stepenastu piramidu s podzemnim tunelima i prostorijama.
Naredni napredak načina izgradnje piramida vezuje se vreme vladavine faraona Snefrua (vladavina je započela oko 2575. godine pne), koji je sagradio bar tri piramide. Umesto građenja stepenastih piramida, njegovi arhitekti razvili su način projektovanje ravnih, pravih piramida. Međutim, naišli su na probleme. Primer je piramida na mestu Dashur, danas poznata kao ‘savijena piramida’ jer se ugao piramide delimično menja prema gore, što građevini daje savijen izgled. Snefruovi arhitekti učili su na svojim greškama tako da druga piramida u Dashuru, danas poznata kao ‘crvena piramida’ ima stalan i nepromenljiv ugao. Snefruov sin, Khufu učio je na greškama svog oca i ranijih prethodnika da bi izgradio Veliku piramidu, najveću na svetu.
Piramidu je nemoguće izgraditi na pesku zbog rasute strukture tla. Da bi bilo šta sazidali, stari Egipćani su kopali pesak sve do kamenog tla. Kameno tlo bilo je zaravnjeno do savršenstva. Najpopularnije teorija govori da su u temelje piramide nalivali vodu i, zavisno od ugla površine, viši deo su ravnali. Oko piramida i danas postoje ostaci izrezanih kamenih blokova za izgradnju.

Tema Broja

„Savijena” piramida iz Dashura

Savršeno sklopljena grobnica

Na spoljašnjem zidu piramide postoji glavni ulaz, najčešće sakriven. Današnji posetioci za ulaz koriste rupu koju su napravili pljačkaši u 9. veku nove ere. Oni su pri dnu probili blokove u nameri da opljačkaju grobnice. Glavna grobnica faraona Keopsa nalazi se u središti piramide. Do nje se dolazi kroz uski prolaz nazvan ‘Velika galerija’. Strop je na visini od 9 m, a sam prolaz je širok 3,3 m.
U Velikoj piramidi se nalazi Keopsov sarkofag, u jednom komadu kamena, bez poruka i obeležja. Ostatak grobnice je prazan. Ne zna se da li ta grobnica oduvek prazna ili je bilo drugačije dok je nisu opljačkali? Druga nedoumica je u činjenici da je sarkofag za 5 cm širi od jedinog ulaza u grobnicu! A sarkofag je napravljen od jednog komada kamena, i teško je objasniti kako je unešen unutra.
Strop u grobnici je idealno ravan pa se postavlja pitanje: kako ravan strop može da drži celu težinu piramide na sebi? Iznad grobnice nalazi se mala prostorija. Iznad te male prostorije je još jedna, pa još jedna, i tako do vrha. Time težina piramide nije na stropu grobnice, nego je raspoređena po bočnim stranama.
Kameni blokovi su do te mere tačno izrezani i naslagani jedan na drugi da je nemoguće ugurati komad papira između njih. A reč je o građevinarstvu od pre četiri i po hiljada godina...

Sve prema Severnjači

Danas se smatra da su piramide građene i pomoću velike rampe, tj. putanjom koja je išla spiralno oko spoljašnjih zidova piramide. Ako je to tačno, pomenuta rampa je bila duga bar 400 m da bi se postepeno penjala ka vrhu na 138 m visine. Ova teorija nije potvrđena pošto nema dokaza o tome na spoljnim zidovima piramide; takođe, da bi ta spirala mogla podneti ogromne težine, morala je biti napravljena od čvrstog materijala.
Istraživači su davno primetili da su Egipćani imali sposobnost da precizno poravnaju građevinske strukture pravom linijom prema severu, što im je pomoglo prilikom planiranja piramida. Jedan nalaz ukazuje da je Keopsova piramida usmerena pravom linijom prema severu sa odstupanjem manjim od jedne desetine stepena! Zašto? U brojnim studijama o tome pominje se sklonost Egipćana da se orijentišu prema zvezde Severnjači.

 

 

 

 



Kompletni tekstove sa slikama i prilozima potražite u magazinu
"PLANETA" - štampano izdanje ili u ON LINE prodaji Elektronskog izdanja
"Novinarnica"

 

 

 

  back   top
» Pretraži SAJT  

powered by FreeFind

»  Korisno 
Bookmark This Page
E-mail This Page
Printer Versie
Print This Page
Site map

» Pratite nas  
Pratite nas na Facebook-u Pratite nas na Twitter - u Pratite nas na Instagram-u
»  Prijatelji Planete

» UZ 100 BR. „PLANETE”

» 20 GODINA PLANETE

free counters

Flag Counter

6 digitalnih izdanja:
4,58 EUR/540,00 RSD
Uštedite čitajući digitalna izdanja 50%

Samo ovo izdanje:
1,22 EUR/144,00 RSD
Uštedite čitajući digitalno izdanje 20%

www.novinarnica.netfree counters

Čitajte na kompjuteru, tabletu ili mobilnom telefonu

» PRELISTAJTE

NOVINARNICA predlaže
Prelistajte besplatno
primerke

Planeta Br 48


Planeta Br 63


» BROJ 116
Planeta Br 116
Godina XXI
Mart - April 2024.

 

 

Magazin za nauku, kulturu, istraživanja i otkrića
Copyright © 2003-2024 PLANETA