MAGAZIN ZA NAUKU, ISTRAŽIVANJA I OTKRIĆA
Planeta Br. 104 | ŠUME
»  MENI 
 Home
 Redakcija
 Linkovi
 Kontakt
 
» BROJ 104
Planeta Br 103
Godina XIX
Mart-April 2022.
»  IZBOR IZ BROJEVA
Br. 105
Maj. 2022g
Br. 103
Jan. 2022g
Br. 104
Mart 2022g
Br. 101
Jul 2021g
Br. 102
Okt. 2021g
Br. 99
Jan. 2021g
Br. 100
April 2021g
Br. 97
Avgust 2020g
Br. 98
Nov. 2020g
Br. 95
Mart 2020g
Br. 96
Maj 2020g
Br. 93
Nov. 2019g
Br. 94
Jan. 2020g
Br. 91
Jul 2019g
Br. 92
Sep. 2019g
Br. 89
Mart 2019g
Br. 90
Maj 2019g
Br. 87
Nov. 2018g
Br. 88
Jan. 2019g
Br. 85
Jul 2018g
Br. 86
Sep. 2018g
Br. 83
Mart 2018g
Br. 84
Maj 2018g
Br. 81
Nov. 2017g
Br. 82
Jan. 2018g
Br. 79
Jul. 2017g
Br. 80
Sep. 2017g
Br. 77
Mart. 2017g
Br. 78
Maj. 2017g
Br. 75
Septembar. 2016g
Br. 76
Januar. 2017g
Br. 73
April. 2016g
Br. 74
Jul. 2016g
Br. 71
Nov. 2015g
Br. 72
Feb. 2016g
Br. 69
Jul 2015g
Br. 70
Sept. 2015g
Br. 67
Januar 2015g
Br. 68
April. 2015g
Br. 65
Sept. 2014g
Br. 66
Nov. 2014g
Br. 63
Maj. 2014g
Br. 64
Jul. 2014g
Br. 61
Jan. 2014g
Br. 62
Mart. 2014g
Br. 59
Sept. 2013g
Br. 60
Nov. 2013g
Br. 57
Maj. 2013g
Br. 58
Juli. 2013g
Br. 55
Jan. 2013g
Br. 56
Mart. 2013g
Br. 53
Sept. 2012g
Br. 54
Nov. 2012g
Br. 51
Maj 2012g
Br. 52
Juli 2012g
Br. 49
Jan 2012g
Br. 50
Mart 2012g
Br. 47
Juli 2011g
Br. 48
Oktobar 2011g
Br. 45
Mart 2011g
Br. 46
Maj 2011g
Br. 43
Nov. 2010g
Br. 44
Jan 2011g
Br. 41
Jul 2010g
Br. 42
Sept. 2010g
Br. 39
Mart 2010g
Br. 40
Maj 2010g.
Br. 37
Nov. 2009g.
Br.38
Januar 2010g
Br. 35
Jul.2009g
Br. 36
Sept.2009g
Br. 33
Mart. 2009g.
Br. 34
Maj 2009g.
Br. 31
Nov. 2008g.
Br. 32
Jan 2009g.
Br. 29
Jun 2008g.
Br. 30
Avgust 2008g.
Br. 27
Januar 2008g
Br. 28
Mart 2008g.
Br. 25
Avgust 2007
Br. 26
Nov. 2007
Br. 23
Mart 2007.
Br. 24
Jun 2007
Br. 21
Nov. 2006.
Br. 22
Januar 2007.
Br. 19
Jul 2006.
Br. 20
Sept. 2006.
Br. 17
Mart 2006.
Br. 18
Maj 2006.
Br 15.
Oktobar 2005.
Br. 16
Januar 2006.
Br 13
April 2005g
Br. 14
Jun 2005g
Br. 11
Okt. 2004.
Br. 12
Dec. 2004.
Br 10
Br. 9
Avg 2004.
Br. 10
Sept. 2004.
Br. 7
April 2004.
Br. 8
Jun 2004.
Br. 5
Dec. 2003.
Br. 6
Feb. 2004.
Br. 3
Okt. 2003.
Br. 4
Nov. 2003.
Br. 1
Jun 2003.
Br. 2
Sept. 2003.
» Glavni naslovi

OKO PLANETE

 

Šta je iza crne rupe?

Nepoznata snaga iz tame

 

Crna rupa, kažu stručnjaci, guta sve što joj se približi, čak i fotone! To znači da se ne može videti ništa što je iza nje! Njena gravitacija je tolika jaka da savija prostor i vreme. Ipak, kako predviđa Ajnštajnova teorija relativnosti, može da se vidi  zadnji deo njenog diska.  
Nedavno su, prvi put u istoriji, astronomi direktno uočili ovu reflektovanu svetlost, i to kao odjek rendgenskih zraka iz supermasivne crne rupe udaljene 800 miliona svetlosnih godina, u galaksiji zvanoj I Zwicky 1 (I Zw 1).
"Svako svetlo koje uđe u tu crnu rupu - ne izlazi, pa tako ne možemo da vidimo ništa što se nalazi iza crne rupe", naveo je astrofizičar Dan Vilkins, sa Univerziteta Stanford. "Razlog zbog kojeg možemo da vidimo rendgenski odjek je u tome što ta crna rupa iskrivljuje prostor, savija svetlost i uvija magnetska polja oko sebe."
Prostor koji okružuje crnu rupu ima nekoliko komponenti. Tu je horizont događaja - poznata "tačka bez povratka", na kojoj ni brzina svetlosti nije dovoljna za postizanje brzine bekstva. Aktivna crna rupa poput I Zw 1 ima svoj akrecijski disk. To je ogroman spljošteni disk od prašine i gasova koji se kovitla i dobija oblik objekta, kao voda koja kruži prilikom odvoda.
Ovaj disk postaje izuzetno vruć zbog uticaja trenja i magnetskog polja - čak toliko vruć da se elektroni oduzimaju od atoma, stvarajući magnetizovanu plazmu. Ovo područje je užareno od vrućih elektrona za koje se smatra da ih pokreće magnetsko polje crne rupe.

OKO PLANETE

Magnetsko polje se toliko uvrće da puca i ponovo se povezuje, što je proces koji na Suncu pokreće snažne erupcije. U crnoj rupi korona ubrzava elektrone do toliko visokih energija da oni sjaje u talasnim dužinama X-zraka. “To magnetsko polje, koje se veže a zatim pukne blizu crne rupe, zagrejava sve oko sebe i proizvodi visokoenergetske elektrone koji potom proizvode X-zrake", objasnio je Vilkins.
Neki od fotona zrače kao disk i ponovo se obrađuju procesima poput fotoelektrične apsorpcije i fluorescencije, a zatim se ponovo emituju onim što se naziva reverberacijski odjek, odnosno rendgenski odraz. Ova emisija refleksije može da se koristi za mapiranje regije najbliže horizontu događaja crne rupe. Zato, kada su naučnici proučavali akrecijski disk, u podacima su videli očekivane rendgenske zrake, ali su tada pronašli i nešto što nisu očekivali - naknadne bljeskove rendgenskog svetla u drugom delu spektra.
To je bilo u skladu s refleksijama koje su dolazile iza crne rupe, a staze su im bile savijene oko masivnog objekta zbog njegovog neverovatno jakog gravitacionog polja i povećane svetlosti.
"Nekoliko sam godina gradio teoretska predviđanja kako nam se ti odjeci pojavljuju", objasnio je Vilkins. "Već sam ih video u teoriji koju sam razvijao, ali sam mogao otkriti vezu tek kada sam ih video u opažanjima teleskopa."

 

 




 

 

Kompletni tekstove sa slikama i prilozima potražite u magazinu
"PLANETA" - štampano izdanje ili u ON LINE prodaji Elektronskog izdanja
"Novinarnica"

 

 

 

  back   top
» Pretraži SAJT  

powered by FreeFind

»  Korisno 
Bookmark This Page
E-mail This Page
Printer Versie
Print This Page
Site map

» Pratite nas  
Pratite nas na Facebook-u Pratite nas na Twitter - u Pratite nas na Instagram-u
»  Prijatelji Planete

» UZ 100 BR. „PLANETE”

» 10 GODINA PLANETE

free counters

Flag Counter

6 digitalnih izdanja:
4,58 EUR/540,00 RSD
Uštedite čitajući digitalna izdanja 50%

Samo ovo izdanje:
1,22 EUR/144,00 RSD
Uštedite čitajući digitalno izdanje 20%

www.novinarnica.netfree counters

Čitajte na kompjuteru, tabletu ili mobilnom telefonu

» PRELISTAJTE

NOVINARNICA predlaže
Prelistajte besplatno
primerke

Planeta Br 48


Planeta Br 63


» BROJ 105
Planeta Br 105
Godina XIX
Maj-Jun 2022.

 

 

Magazin za nauku, kulturu, istraživanja i otkrića
Copyright © 2003-2022 PLANETA