MAGAZIN ZA NAUKU, ISTRAŽIVANJA I OTKRIĆA
Planeta Br. 96 | VELIKI UMOVI SVETA
»  MENI 
 Home
 Redakcija
 Linkovi
 Kontakt
 
» BROJ 96
Planeta Br 95
Godina XVII
Maj-Jun-Jul 2020.
»  IZBOR IZ BROJEVA
Br. 115
Jan. 2024g
Br. 116
Mart 2024g
Br. 113
Sept. 2023g
Br. 114
Nov. 2023g
Br. 111
Maj 2023g
Br. 112
Jul 2023g
Br. 109
Jan. 2023g
Br. 110
Mart 2023g
Br. 107
Sept. 2022g
Br. 108
Nov. 2022g
Br. 105
Maj 2022g
Br. 106
Jul 2022g
Br. 103
Jan. 2022g
Br. 104
Mart 2022g
Br. 101
Jul 2021g
Br. 102
Okt. 2021g
Br. 99
Jan. 2021g
Br. 100
April 2021g
Br. 97
Avgust 2020g
Br. 98
Nov. 2020g
Br. 95
Mart 2020g
Br. 96
Maj 2020g
Br. 93
Nov. 2019g
Br. 94
Jan. 2020g
Br. 91
Jul 2019g
Br. 92
Sep. 2019g
Br. 89
Mart 2019g
Br. 90
Maj 2019g
Br. 87
Nov. 2018g
Br. 88
Jan. 2019g
Br. 85
Jul 2018g
Br. 86
Sep. 2018g
Br. 83
Mart 2018g
Br. 84
Maj 2018g
Br. 81
Nov. 2017g
Br. 82
Jan. 2018g
Br. 79
Jul. 2017g
Br. 80
Sep. 2017g
Br. 77
Mart. 2017g
Br. 78
Maj. 2017g
Br. 75
Septembar. 2016g
Br. 76
Januar. 2017g
Br. 73
April. 2016g
Br. 74
Jul. 2016g
Br. 71
Nov. 2015g
Br. 72
Feb. 2016g
Br. 69
Jul 2015g
Br. 70
Sept. 2015g
Br. 67
Januar 2015g
Br. 68
April. 2015g
Br. 65
Sept. 2014g
Br. 66
Nov. 2014g
Br. 63
Maj. 2014g
Br. 64
Jul. 2014g
Br. 61
Jan. 2014g
Br. 62
Mart. 2014g
Br. 59
Sept. 2013g
Br. 60
Nov. 2013g
Br. 57
Maj. 2013g
Br. 58
Juli. 2013g
Br. 55
Jan. 2013g
Br. 56
Mart. 2013g
Br. 53
Sept. 2012g
Br. 54
Nov. 2012g
Br. 51
Maj 2012g
Br. 52
Juli 2012g
Br. 49
Jan 2012g
Br. 50
Mart 2012g
Br. 47
Juli 2011g
Br. 48
Oktobar 2011g
Br. 45
Mart 2011g
Br. 46
Maj 2011g
Br. 43
Nov. 2010g
Br. 44
Jan 2011g
Br. 41
Jul 2010g
Br. 42
Sept. 2010g
Br. 39
Mart 2010g
Br. 40
Maj 2010g.
Br. 37
Nov. 2009g.
Br.38
Januar 2010g
Br. 35
Jul.2009g
Br. 36
Sept.2009g
Br. 33
Mart. 2009g.
Br. 34
Maj 2009g.
Br. 31
Nov. 2008g.
Br. 32
Jan 2009g.
Br. 29
Jun 2008g.
Br. 30
Avgust 2008g.
Br. 27
Januar 2008g
Br. 28
Mart 2008g.
Br. 25
Avgust 2007
Br. 26
Nov. 2007
Br. 23
Mart 2007.
Br. 24
Jun 2007
Br. 21
Nov. 2006.
Br. 22
Januar 2007.
Br. 19
Jul 2006.
Br. 20
Sept. 2006.
Br. 17
Mart 2006.
Br. 18
Maj 2006.
Br 15.
Oktobar 2005.
Br. 16
Januar 2006.
Br 13
April 2005g
Br. 14
Jun 2005g
Br. 11
Okt. 2004.
Br. 12
Dec. 2004.
Br 10
Br. 9
Avg 2004.
Br. 10
Sept. 2004.
Br. 7
April 2004.
Br. 8
Jun 2004.
Br. 5
Dec. 2003.
Br. 6
Feb. 2004.
Br. 3
Okt. 2003.
Br. 4
Nov. 2003.
Br. 1
Jun 2003.
Br. 2
Sept. 2003.
» Glavni naslovi

MIKOLOGIJA

 

Tekst: I. Hadžić i dr J. Vukojević
Foto: I. Hadžić, B. Kus, J. Vukojević

Zvezdača

Đevđir gljiva

 

U prošlom 95. broju našeg časopisa u tekstu o Mikološkom društvu Srbije, naglasili smo da je gornji deo Ade ciganlije u Beogradu proglašen zaštićnom zonom III kategorije zbog prisustva neobične i retke gljive stubičaste zvezdače, koju ćemo u ovom broju podrobnije predstaviti.

Monotipski rod Myriostoma (rod od samo jedne vrste) je taksonomski blizak rodu Geastrum, i oba pripadaju familiji Geastraceae, ali za razliku od drugih zvezdača  M. coliforme se izdvaja jedinstvenim morfološkim karakteristikama - većim brojem stubića koje nose endoperidijalno telo, kao i perforiranom gornjom površinom bazidiokarpa, koji je zbog neobičnog izgleda bio inspiracija za brojna narodna imena kao što su stubičasta zvezdača, sitasta puhara, zvezdasta cediljka, đevđir gljiva, srebrna zvezdača i dr.
Rod Myriostoma je ustanoviljen od strane Desvaux 1809. godine, nazvane Myriostomacoliforme. Ovu vrstu prvi put pominje Doody još 1696. godine a kao novu za nauku opisuje Dickson 1776. godine pod imenom Lycoperdon coliforme. Tokom narednih godina sledile su mnoge promene imena i taksonomskog položaja vrste a konačno sadašnje ime Myriostomacoliforme uvodi Corda 1842. godine.

Myriostoma coliforme (Dicks.) Corda 1842. - stubičasta zvezda

MIKOLOGIJA

Redak primer susreta sa skupinom stubičastih zvezdača na tipičnom staništu

Sinonimi: Geastrum coliformis (Dicks.) Pers. 1801; Lycoperdon coliforme With. 1776; Lycoperdon coliforme Dicks. 1785; Myriostoma anglicum Desv. 1809; Myriostoma coliforme var. areolatum Calonge & M. Mata 2006; Myriostoma coliforme var. capillisporum V. J. Staněk 1958; Polystoma coliforme (Dicks.) Gray 1821.

MIKOLOGIJA

Epigeično plodonosno telo u fazi rasprskavanja egzoperidije na krakove

Plodonosno telo: mlado hipogeično, zrelo epigeično, 40-150 mm u prečniku.
Egzoperidija: nezrela crvenkastosmeđa, zrela bledosmeđa, cepa se na 7-15 krakova sa kojih se ljušti gornji sloj ispod koga se pojavljuje bleđi sloj.

MIKOLOGIJA

Egzoperidija raspukla na 7 krakova sa endoperidijalnim telom sa brojnim otvorima

Endoperidijalno telo: loptasto do eliptično, 15-45 mm u prečniku, počiva na stubićima (sa ciljem lakšeg izbacivanja spora), sivo-smeđe, ponekada srebrnasto sjajno, sitnobradavičasto (verrucose).

MIKOLOGIJA

Šmirglasta endoperidija sa stubićima i perforacijama na gornjem delu bazidiokarpa

MIKOLOGIJA

Ostiolum: na gornjoj površini endoperidije javljaju se brojni otvori (i do 40, prečnika 1-2 mm), kroz koje se rasejavaju spore, otvori se često nazivaju stomama.

MIKOLOGIJA

Poprečni presek endoperidije sa praškastom sporogenom glebom

Sporogena gleba: mlada žućkasta i kompaktna, zrela svetlosmeđa i puderasta. Izuzetno veliki broj spora, moguće i na milijarde.

MIKOLOGIJA

Očišćena endoperidija od spora sa granatim kolumelama

Kolumela: Svi predstavnici roda Geastrum u unutrašnjosti endoperidije imaju tzv. kolumelu, iliti stubić/kočić oko kojeg se formira sporogena gleba. Međutim kod vrste Myriostoma coliforme ne postoji klasična stubičasta kolumela već granata, slična rogovima severnih jelena (irvasa/losova). Ova i ovakva „kolumela“ prvi put se pominje u našem pisanom izvoru. Moguće je da se seciranjem endoperidije ove vrste nije pre niko bavio s obzirom da je vrsta vrlo retka pa je bilo delikatno žrtvovati jedan ili jedini primerak.

MIKOLOGIJA

Bazidiospora sa ornamentima u vidu retke mreže (SEM)

Bazidiospore: loptaste, svetložute, mrežasto ornamentisane, od 4,09 do 4,87 mm u prečniku; bez bodlji od 2,71 do 3,50 mm; dužina bodlji od 0,51 do 0,79 mm (dimenzije spora kod različitih autora variraju po nekoliko mm).

Stanište i ekologija: pojedinačna plodonosna tela se razvijaju u listopadnim i mešovitim šumama, između živih ograda, naročito na peščanom tlu: javljaju se u jesen. Ova vrsta  najčešće raste na peščanim dinama, često u oblastima sa visokom temperaturom. Zbog čvrste egzoperidije plodonosna tela mogu se naći na terenu tokom cele godine.

MIKOLOGIJA

Zrelo plodonosno telo sa 8 krakova egzoperidije i brojnim otvorima na endoperidijalnom telu

Rasprostranjenje: prilično rasprostranjena ali retka vrsta, registrovana na 170 staništa u Evropi. Javlja se na Mediteranu, ređe u Velikoj Britaniji, Holandiji, srednjoj Nemačkoj, srednjoj Švedskoj, Ukrajini, Mađarskoj, kao i u pojedinim delovima Rusije, Avganistana, Irana, Pakistana, Indije, Južne Afrike, Havaja, Brazila i Australije.

MIKOLOGIJA

Rasprostranjenost gljive zvezdače u svetu

Komentar: Engleski mikolog Roger Phillips navodi podatak da Britanci poseduju eksikat iz 1880. godine. U Srbiji je vrsta prvi put nađena 1943. godine (Igor Rudski, okolina Kragujevca) a zatim je potvrđivana novim nalazima. Treći nalaz (Ž. Žižak i I. Hadžić) je sa Ade ciganlije (Beograd) od 23.XII 1995. godine kada je nađena između topola (Populus spp.) i listopadnog žbunja na peščanoj podlozi sa tankom steljom na nadmorskoj visini od oko 70 m. Gljiva je retko prisutna na gljivarskim izložbama u Srbiji od 1993-2019. godine. Eksikat se nalazi u mikoteci Prirodnjačkog muzeja u Beogradu.
Gljiva se nalazi na Crvenoj listi u 12 evropskih zemalja.

MIKOLOGIJA

Stubići (pedicul) između egzo- i endoperidije, visine oko 4 mm

Napomena: identifikacija M. coliforme je jednostavna zbog karakterističnih stubića (pedicul) koje nose endoperidijalno telo, kao i zbog brojnih perforacija na gornjoj strani endoperidije.

Navodi u Srbiji: I. Rudski (1943); M. Jelić (1976); Ž. Žižak i I. Hadžić (1995); I. Hadžić (1996, 2014); B. Ivančević (1996, 2009); I. Hadžić i J. Vukojević (1999); M. Ignjatović (2005); A. Krapež (2005); M. Davidović (2007); N. Lazić (2007); M. Jeppson (2009); J. Dežai i B. Ivančević (2014); D. Savić (2014); B. Kus (2017, 2018, 2019).

Lokaliteti u Srbiji: Ada ciganlija (Beograd), Bojnik (Leskovac), Devojački bunar, Straža, Korna i Šumarak (Deliblatska peščara), Guča (Kragujevac), Daščan (Subotica).

 

 

Tekst: I. Hadžić i dr J. Vukojević
Foto: I. Hadžić, B. Kus, J. Vukojević



 

Kompletni tekstove sa slikama i prilozima potražite u magazinu
"PLANETA" - štampano izdanje ili u ON LINE prodaji Elektronskog izdanja
"Novinarnica"

 

 

 

  back   top
» Pretraži SAJT  

powered by FreeFind

»  Korisno 
Bookmark This Page
E-mail This Page
Printer Versie
Print This Page
Site map

» Pratite nas  
Pratite nas na Facebook-u Pratite nas na Twitter - u Pratite nas na Instagram-u
»  Prijatelji Planete

» UZ 100 BR. „PLANETE”

» 20 GODINA PLANETE

free counters

Flag Counter

6 digitalnih izdanja:
4,58 EUR/540,00 RSD
Uštedite čitajući digitalna izdanja 50%

Samo ovo izdanje:
1,22 EUR/144,00 RSD
Uštedite čitajući digitalno izdanje 20%

www.novinarnica.netfree counters

Čitajte na kompjuteru, tabletu ili mobilnom telefonu

» PRELISTAJTE

NOVINARNICA predlaže
Prelistajte besplatno
primerke

Planeta Br 48


Planeta Br 63


» BROJ 116
Planeta Br 116
Godina XXI
Mart - April 2024.

 

 

Magazin za nauku, kulturu, istraživanja i otkrića
Copyright © 2003-2024 PLANETA