MAGAZIN ZA NAUKU, ISTRAŽIVANJA I OTKRIĆA
»  MENI 
 Home
 Redakcija
 Linkovi
 Kontakt
 
» BROJ 94
Planeta Br 94
Godina XVII
Januar - Februar 2020.
»  IZBOR IZ BROJEVA
Br. 115
Jan. 2024g
Br. 116
Mart 2024g
Br. 113
Sept. 2023g
Br. 114
Nov. 2023g
Br. 111
Maj 2023g
Br. 112
Jul 2023g
Br. 109
Jan. 2023g
Br. 110
Mart 2023g
Br. 107
Sept. 2022g
Br. 108
Nov. 2022g
Br. 105
Maj 2022g
Br. 106
Jul 2022g
Br. 103
Jan. 2022g
Br. 104
Mart 2022g
Br. 101
Jul 2021g
Br. 102
Okt. 2021g
Br. 99
Jan. 2021g
Br. 100
April 2021g
Br. 97
Avgust 2020g
Br. 98
Nov. 2020g
Br. 95
Mart 2020g
Br. 96
Maj 2020g
Br. 93
Nov. 2019g
Br. 94
Jan. 2020g
Br. 91
Jul 2019g
Br. 92
Sep. 2019g
Br. 89
Mart 2019g
Br. 90
Maj 2019g
Br. 87
Nov. 2018g
Br. 88
Jan. 2019g
Br. 85
Jul 2018g
Br. 86
Sep. 2018g
Br. 83
Mart 2018g
Br. 84
Maj 2018g
Br. 81
Nov. 2017g
Br. 82
Jan. 2018g
Br. 79
Jul. 2017g
Br. 80
Sep. 2017g
Br. 77
Mart. 2017g
Br. 78
Maj. 2017g
Br. 75
Septembar. 2016g
Br. 76
Januar. 2017g
Br. 73
April. 2016g
Br. 74
Jul. 2016g
Br. 71
Nov. 2015g
Br. 72
Feb. 2016g
Br. 69
Jul 2015g
Br. 70
Sept. 2015g
Br. 67
Januar 2015g
Br. 68
April. 2015g
Br. 65
Sept. 2014g
Br. 66
Nov. 2014g
Br. 63
Maj. 2014g
Br. 64
Jul. 2014g
Br. 61
Jan. 2014g
Br. 62
Mart. 2014g
Br. 59
Sept. 2013g
Br. 60
Nov. 2013g
Br. 57
Maj. 2013g
Br. 58
Juli. 2013g
Br. 55
Jan. 2013g
Br. 56
Mart. 2013g
Br. 53
Sept. 2012g
Br. 54
Nov. 2012g
Br. 51
Maj 2012g
Br. 52
Juli 2012g
Br. 49
Jan 2012g
Br. 50
Mart 2012g
Br. 47
Juli 2011g
Br. 48
Oktobar 2011g
Br. 45
Mart 2011g
Br. 46
Maj 2011g
Br. 43
Nov. 2010g
Br. 44
Jan 2011g
Br. 41
Jul 2010g
Br. 42
Sept. 2010g
Br. 39
Mart 2010g
Br. 40
Maj 2010g.
Br. 37
Nov. 2009g.
Br.38
Januar 2010g
Br. 35
Jul.2009g
Br. 36
Sept.2009g
Br. 33
Mart. 2009g.
Br. 34
Maj 2009g.
Br. 31
Nov. 2008g.
Br. 32
Jan 2009g.
Br. 29
Jun 2008g.
Br. 30
Avgust 2008g.
Br. 27
Januar 2008g
Br. 28
Mart 2008g.
Br. 25
Avgust 2007
Br. 26
Nov. 2007
Br. 23
Mart 2007.
Br. 24
Jun 2007
Br. 21
Nov. 2006.
Br. 22
Januar 2007.
Br. 19
Jul 2006.
Br. 20
Sept. 2006.
Br. 17
Mart 2006.
Br. 18
Maj 2006.
Br 15.
Oktobar 2005.
Br. 16
Januar 2006.
Br 13
April 2005g
Br. 14
Jun 2005g
Br. 11
Okt. 2004.
Br. 12
Dec. 2004.
Br 10
Br. 9
Avg 2004.
Br. 10
Sept. 2004.
Br. 7
April 2004.
Br. 8
Jun 2004.
Br. 5
Dec. 2003.
Br. 6
Feb. 2004.
Br. 3
Okt. 2003.
Br. 4
Nov. 2003.
Br. 1
Jun 2003.
Br. 2
Sept. 2003.
» Glavni naslovi

HIGH TECH

 

 

AERONAUTIKA, ENERGIJA, REAKTORI, ASTRONOMIJA,
INSTRUMENTI, GRAĐEVINARSTVO I AUDIO

 

AERONAUTIKA
Hidroavion na baterijski pogon

Hidroavion na baterijski pogon kanadske kompanije “Harbour Air” ušao je u istoriju avijacije kao prvi električni avion kojim je obavljen neki komercijalni let. Vazduhoplov u čijoj se kabini nalazilo šest putnika, uzleteo je sa reke Frejzer, u blizini grada Ričmonda, napravivši uspešan trominutni let. Iako kratak, ovaj let je značajan jer je to prvi korak ka dobijanju neophodnih sertifikata za upotrebu aviona “De Havilland Canada DHC-2 Beaver” kao električnog u komercijalnom civilnom vazduhoplovstvu. Ovaj avion je prvi let obavio daleke 1947, a elektrifikaciju je doživeo sedamdesetak godina kasnije.
“Harbour Air” sa sedištem u Vankuveru je najveći proizvođač hidroaviona u Severnoj Americi. Letelicu su modifikovali u saradnji sa proizvođačem električnih pogonskih sistema “MagniX”-om iz Sijetla. Žuti avion pokreće električni motor snage 750 konjskih snaga (nešto više od 550 KW). Konstruktivno su primenjena najnovija tehnička rešenja pa je dobijena velika snaga uz visok stepen iskorišćenja energije iz baterijskih ćelija.

HIGH TECH

Kanadska kompanija “Harbour Air” i američko-australijska “MagniX” najavljuju i formiranje prve električne vazduhoplovne flote u svetu. Ona će biti formirana u saradnji sa “Airbus”-om. Planira se njeno testiranje u Nemačkoj. Ukoliko u međuvremenu budu dobijeni svi bezbednosni i regulatorni sertifikati, očekuje se da prva "baterijska" air-taxi flota u Evropi i u svetu bude formirana do 2022. godine. Inače, na razvoju električnih aviona intenzivno rade “Boeing” i još nekoliko proizvođača vazduhoplova širom sveta.

 

HIGH TECHREAKTORI
“Veštačko Sunce"

Kineski istraživači sa Instituta za fiziku Hefei su, novembra 2018. objavili da su u svom reaktoru "EAST" (Eksperimentalni napredni superprovodljivi Tokamak) uspeli da ostvare temperature veće od 100 miliona stepeni Celzijusa, što je šest puta više od one u unutrašnjosti Sunca! U martu 2019. najavili su da će, za godinu dana, dakle u prvom kvartalu 2020, završiti izgradnju drugog, većeg i snažnijeg nacionalnog fuzionog reaktora "HL-2M".
Za razliku od fisionih reaktora u postojećim nuklearnim elektranama (cepanje atoma, visoka radioaktivnost), fuzija (spajanje atoma) je već dugo primamljiva naučnicima zbog daleko manje (gotovo zanemarive) radioaktivnosti i ostvarivanja značajno veće energije od one dobijene fisijom. Proces dobijanja energije iz atoma je veoma zahtevan, pošto su neophodne izuzetno visoke temperature i pritisak. Evropska Unija, Indija, Japan, Južna Koreja, Kina, Rusija i Sjedinjene američke države razvijaju sledeću generaciju fuzionih reaktora u okviru zajedničkog projekta ITER, ali se izgradnja njihovog funkcionalnog reaktora očekuje tek oko 2025.
Kineski stručnjaci uporedo rade na dva megaprojekta izgradnje modernih fuzionih reaktora. Prvi je EAST Instituta za fiziku plazme pri Kineskoj akademiji nauka, a drugi je reaktor HL-2M, smešten kod grada Lešan u provinciji Sečuan, pod upravom kineskog Jugozapadnog instituta za fiziku i Nacionalne nuklearne korporacije.
U reaktoru HL-2M će moću da se ostvare temperature do čak 200 miliona stepeni Celzijusa (jezgro Sunca dostiže 15 miliona). Međutim, od maksimalne temperature mnogo je značajnije vreme stabilnosti plazme unutar reaktora. Ukoliko reaktor HL-2M postigne dugotrajno stabilnu plazmu, fuzioni reaktori će za kratko vreme zauzeti prvo mesto na listi izvora čiste energije pošto njihov "otpad", gas helijum nije štetan po čoveka, biljni i životinjski svet.


HIGH TECHINSTRUMENTI
“Pametni” sat čuva zdravlje

Kineski “Huawei” je, sredinom novembra, predstavio svoje nove uređaje. Među atraktivnim gedžetima ističe se druga generacija pametnih satova ove kompanije "Huawei Watch GT2" u dve verzije: sportskoj i elegantnoj. “Huawei Watch GT2” poseduje čak petnaest različitih režima rada koji su posebno prilagođeni rekreaciji i fitnes aktivnostima, od kojih osam za sportove na otvorenom a sedam za sportove u zatvorenom prostoru. Sat je obogaćen tehnologijom za inteligentno praćenje pulsa koja prepoznaje aktivnost, precizno prati i emituje izveštaje o dinamici srčanog ritma. On može da prati navike u spavanju i naknadno "podnese" izveštaj o svim nepravilnostima pulsa i ritma disanja tokom sna.
“Huawei Watch GT2” poseduje dodatne bezbednosne mere kojima brine o korisnicima koji imaju neku vrstu srčane mane; ukoliko je neki korisnik duže vreme neaktivan, sat će ga obavestiti da je vreme da se fizički pokrene. Aktiviranjem “TruRelaxTM” opcije, sat može da meri indeks stresa i predloži različite vežbe disanja koje umiruju puls, smanjuju nervozu, opuštaju, pozitivno deluju na cirkulaciju...
“Watch GT2” poseduje Amoled HD ekran veličine 1,39 inča, osetljiv je na dodir, sa rezolucijom displeja od 454x454 piksela, koji pokriva celu površinu kućišta. Osvetljenje ekrana je odlično pa nema problema da se sa njega pročita sadržaj čak i pri jakom dnevnom svetlu. Sat sada može da prima pozive, što nije bio slučaj kod prve verzije, pošto ima ugrađen zvučnik i mikrofon. Sa telefonom se povezuje pomoću Bluetooth 5.1 konekcije koja omogućava stabilnu vezu čak do 150 m. Baterija po deklaraciji traje 14 dana. Ako se aktivno koriste sve opcije, uključujući praćenje srca, vežbe koje su spakovane na satu, poziva se i slično, sat sa jednim punjenjem radi četiri dana.

 

ASTRONOMIJA
“Keops” otkriva udaljene zvezde

Evropski veštački satelit “keops” (CHEOPS), posebno dizajniran za istraživanje egzoplaneta koje kruže oko dalekih zvezda, uspešno je lansiran u orbitu polovinom decembra. "CHaracterising ExOPlanets Satellite" predstavlja kompaktnu opservatoriju, značajno manju od svemirskog teleskopa “hubble”, ali usko specijalizovanih funkcija. Pošto je već ranije otkriveno više od hiljadu egzoplaneta, “keops” je napravljen da bi one bile bolje istražene. Satelit-opservatorija  je opremljen teleskopom dužine 30 cm, dizajniranom za merenje gustine, strukture i veličine planeta van Sunčevog sistema. Ukoliko se znaju prečnik i masa planete, lako mogu da bude procenjeni njena gustina i struktura.
Evropska svemirska agencija (ESA) navodi da će “keopsova” pažnja biti usmerena ka zvezdama za koje se već zna da oko njih kruže planete. On će biti fokusiran na planete veličina između "super Zemlje" i Neptuna. Pomoću dobijenih podataka biće ostvaren uvid u gustinu tih planeta, što je prvi korak ka njihovoj karakterizaciji. “Keops” verovatno neće moći da pruži odgovor na pitanje: da li postoji život na drugim planetama, ali naučnici smatraju da će dobijeni podaci obezbediti uvid u to koje su od tih planeta pogodne za život kakav poznajemo.
“Keops” će biti u pozicioniran u orbiti, udaljen 700km od Zemljine površine. Proučavaće planete udaljene nekoliko svetlosnih godina. Prvi rezultati istraživanja će biti dostupni već u februaru.

HIGH TECH

 

GRAĐEVINARSTVO
Najveća zgrada pomoću 3D štampača

Građevinska firma “Apis Cor” izgradila je, korišćenjem tehnologije 3D štampanja, do sada najveći objekat na svetu: dvospratnicu sa kancelarijama u Dubaiju. Ova bogato dizajnirana zgrada je visoka 9,5 m, a ima korisnu površinu oko 640 m2. “Apis Cor” je razvio materijal na bazi gipsa koji pravi lokalna firma za proizvodnju i skladištenje građevinskog materijala, a za njegovu aplikaciju je korišćen specijalno dizajniran 3D printer.

HIGH TECH

Štampanje se obavljeno na otvorenom - da bi se proverilo da li nova tehnologija može da se koristi u prilično nepovoljnom okruženju, bez kontrole vlažnosti i temperature. Mašina za 3D štampanje “Apis Cor”-a premeštena je iz prostorija kompanije na mesto izgradnje da bi na licu mesta bili proizvedeni različiti delovi objekta. Zgrada je postavljena na konvencionalnim temeljima, a 3D isprintana oplata pojačana je betonom i armaturom. Za podove su korišćene prethodno odštampane ploče, a konvencionalne prozore i krovove dobavljač je dodao posle postavljanja zidova.
Tokom ove godine, “Apis Cor” planira da svoju mašinu za 3D štampanje upotrebi za izradu posebnih kućica u američkim saveznim državama Floridi, Lujzijani, i Kaliforniji. Takođe, planira da svoje proizvode plasira u svemiru - za potrebe NASA-inog takmičenja napravili su idejno rešenje budućeg staništa na Marsu.

 

HIGH TECHAUDIO
Slušalice neutrališu buku

“Samsung Galaxy Buds” slušalice važe za vrhunske bežične slušalice na tržištu, a uskoro će biti predstavljena njihova unapređena verzija "+". “Samsung” na ovaj način odgovara izazovu koji je postavio “Apple” svojim AirPods Pro slušalicama ili “Sony” svojim WF-1000XM. Oba modela su opremljena sistemom za aktivno neutralisanje spoljne buke. Takve slušalice poseduju minijaturne mikrofone koji "osluškuju" prisutne spoljne zvukove, a taj signal se potom, fazno pomeren i obrađen, pridružuje odabranom sadžaju koji korisnik sluša, stvarajući interferenciju i neutrališući neželjenu spoljnu buku.
Aktuelni model “Galaxy Buds” slušalica je predstavljen uz mobilne telefone “galaxy S10”, “S10 Plus” i “S10e”. Novi “galaxy S11” očekuje se u februaru, a tada će se verovatno pojaviti i “Samsung Galaxy Buds+”. Slušalice će biti smeštene u malu kutiju i imaće kontrole osetljive na dodir. Očekuje se da njihova cena u prodaji bude oko 150 dolara.




Kompletni tekstove sa slikama i prilozima potražite u magazinu
"PLANETA" - štampano izdanje ili u ON LINE prodaji Elektronskog izdanja
"Novinarnica"

 

 

 

  back   top
» Pretraži SAJT  

powered by FreeFind

»  Korisno 
Bookmark This Page
E-mail This Page
Printer Versie
Print This Page
Site map

» Pratite nas  
Pratite nas na Facebook-u Pratite nas na Twitter - u Pratite nas na Instagram-u
»  Prijatelji Planete

» UZ 100 BR. „PLANETE”

» 20 GODINA PLANETE

free counters

Flag Counter

6 digitalnih izdanja:
4,58 EUR/540,00 RSD
Uštedite čitajući digitalna izdanja 50%

Samo ovo izdanje:
1,22 EUR/144,00 RSD
Uštedite čitajući digitalno izdanje 20%

www.novinarnica.netfree counters

Čitajte na kompjuteru, tabletu ili mobilnom telefonu

» PRELISTAJTE

NOVINARNICA predlaže
Prelistajte besplatno
primerke

Planeta Br 48


Planeta Br 63


» BROJ 116
Planeta Br 116
Godina XXI
Mart - April 2024.

 

 

Magazin za nauku, kulturu, istraživanja i otkrića
Copyright © 2003-2024 PLANETA