PISMA
O.K.
Sistemi pisanja Gruzije
Tri alfabeta za milenijum i po
![Pisma](img/teme/pismo018.jpg)
Kavkaska Iberija gde je nastao asomtavruli
|
Kroz istoriju razvila su se čak tri gruzijska pisma. Najpre se pojavilo asomtavruli, za koje se zna da je postojalo još u 5. veku. U središnjem delu Gruzije je region Kartli, gde je postojala drevna država od ranog 4. do poznog 6. veka. U toj oblasti je sveta Nina propovedala hrišćanstvo pa brojni naučnici veruje da je to blisko povezano sa stvaranjem asomtavrulija.
Najstariji pronađeni gruzijski natpisi potiču iz 430. godine n.e. Otkriveni su u jednom gruzijskom manastiru, u Judejskoj pustinji. Reč je o natpisima iz Bir el Kuta, o pismu za koje se smatra da je nastalo u periodu oko prve polovine 4. stoleća. Najpre su na tom sistemu pisanja monasi prevodili Bibliju i druge hrišćanske tekstove. Pismo odlikuje zaobljenost.
Vremenom je opao značaj asomtavrulija, ali su sačuvani brojni spomenici jer se ova forma pisma koristila do 18. veka. Takođe, primenjivala se u naslovima rukopisa i za početna slova poglavlja koja se iluminiraju.
![Pisma](img/teme/pismo013.jpg)
Asomtavruli pismo
![Pisma](img/teme/pismo014.jpg)
Novčić Stefana I kneza Iberije iz poznog šestog veka sa asomtavruli pismom |
Sam naziv može da navede na pogrešan zaključak budući da sva tri gruzijska pisma nemaju ni velika ni mala slova - bar u prvo vreme sva su slova bila jednake visine.Većinu karakterišu prave linije koje se susreću pod desnim uglovima. Vremenom je došlo do promena. To se ogledalo u visini u gornjem i donjem produžetku slova.
Teško je utvrditi ko je tvorac asomtavrulija. Neki veruju da je to veliki jermenski naučnik Mesrop Maštoc, za koga se zna da je stvorio jermensko pismo.
![Pisma](img/teme/pismo016.jpg)
Jermenski velikan Mersop Maštoc kome neki stručnajci pripisuju i stvaranje gruziskog pisma
![Pisma](img/teme/pismo015.jpg)
levo: Poster na asomtavruliju
desno: Najstariji natpisi na gruzijskom odnosno na asomtavruliu iz Bir El Kuta |
Moguće je da je jermensko sveštenstvo, ako ne sam Maštoc, imalo bitnu ulogu u nastanku prvobitnog sistema pisanja kod Gruzina. Sa druge strane, vidljivi su grčki uticaji. Sva gruzijska pisma, uz retke izuzetke, imaju redosled koji je srodan grčkom pismu a sličnosti ima i kod brojne vrednosti slova.
![Pisma](img/teme/pismo012.jpg)
Novčić kraljice Tamat na
asomtavruli pismu |
Nakon asomtavrulija, od 9. veka razvila se nushuri, pisana varijanta svog prethodnika. Inače nushuri označava raspored, odnosno inventar. Slova su nagnuta udesno i različite su visine. U cilju bržeg pisanja, ima jednostavnije i ugaone oblike. Piše se u četiri reda i uglavnom je korišćeno za knjige.
U današnje vreme, asomtavruli i nushuri upotrebljava isključivo Gruzijska pravoslavna crkva. U 10. veku pojavio se mhedruli, koje je postalo pismo državne administracije, što je ostalo do danas. Na mhedruliju nastaju povelje gruzijskih kraljeva, ispisuju se dokumentacija i natpisi i mahom se koristi za sekularne poslove. Označava konjicu ili vojsku. Poput nushurija, piše se u četiri reda i karakterišu ga zaokruženi oblici.
Kod Gruzijaca je sve izraženiji kaligrafski oblik pisanja, gde se primenjuje uparivanja slova, a to omogućava slobodnije forme kaligrafije. Nekada su sva tri pisma imala 38 slova. Jedno udruženje gruzijskih intelektualaca je 1879. donelo odluku da ukine 5 slova pa su tako, u modernom gruzijskom jeziku, ostala 33 slova.
![Pisma](img/teme/pismo017.jpg)
Nushuri rukopis iz desetog veka |
O.K.
Kompletni tekstove sa slikama i prilozima potražite u magazinu
"PLANETA" - štampano izdanje ili u ON LINE prodaji Elektronskog izdanja
"Novinarnica"
|