MAGAZIN ZA NAUKU, ISTRAŽIVANJA I OTKRIĆA
»  MENI 
 Home
 Redakcija
 Linkovi
 Kontakt
 
» BROJ 91
Planeta Br 91
Godina XVII
Jul - Avgust 2019.
»  IZBOR IZ BROJEVA
Br. 115
Jan. 2024g
Br. 116
Mart 2024g
Br. 113
Sept. 2023g
Br. 114
Nov. 2023g
Br. 111
Maj 2023g
Br. 112
Jul 2023g
Br. 109
Jan. 2023g
Br. 110
Mart 2023g
Br. 107
Sept. 2022g
Br. 108
Nov. 2022g
Br. 105
Maj 2022g
Br. 106
Jul 2022g
Br. 103
Jan. 2022g
Br. 104
Mart 2022g
Br. 101
Jul 2021g
Br. 102
Okt. 2021g
Br. 99
Jan. 2021g
Br. 100
April 2021g
Br. 97
Avgust 2020g
Br. 98
Nov. 2020g
Br. 95
Mart 2020g
Br. 96
Maj 2020g
Br. 93
Nov. 2019g
Br. 94
Jan. 2020g
Br. 91
Jul 2019g
Br. 92
Sep. 2019g
Br. 89
Mart 2019g
Br. 90
Maj 2019g
Br. 87
Nov. 2018g
Br. 88
Jan. 2019g
Br. 85
Jul 2018g
Br. 86
Sep. 2018g
Br. 83
Mart 2018g
Br. 84
Maj 2018g
Br. 81
Nov. 2017g
Br. 82
Jan. 2018g
Br. 79
Jul. 2017g
Br. 80
Sep. 2017g
Br. 77
Mart. 2017g
Br. 78
Maj. 2017g
Br. 75
Septembar. 2016g
Br. 76
Januar. 2017g
Br. 73
April. 2016g
Br. 74
Jul. 2016g
Br. 71
Nov. 2015g
Br. 72
Feb. 2016g
Br. 69
Jul 2015g
Br. 70
Sept. 2015g
Br. 67
Januar 2015g
Br. 68
April. 2015g
Br. 65
Sept. 2014g
Br. 66
Nov. 2014g
Br. 63
Maj. 2014g
Br. 64
Jul. 2014g
Br. 61
Jan. 2014g
Br. 62
Mart. 2014g
Br. 59
Sept. 2013g
Br. 60
Nov. 2013g
Br. 57
Maj. 2013g
Br. 58
Juli. 2013g
Br. 55
Jan. 2013g
Br. 56
Mart. 2013g
Br. 53
Sept. 2012g
Br. 54
Nov. 2012g
Br. 51
Maj 2012g
Br. 52
Juli 2012g
Br. 49
Jan 2012g
Br. 50
Mart 2012g
Br. 47
Juli 2011g
Br. 48
Oktobar 2011g
Br. 45
Mart 2011g
Br. 46
Maj 2011g
Br. 43
Nov. 2010g
Br. 44
Jan 2011g
Br. 41
Jul 2010g
Br. 42
Sept. 2010g
Br. 39
Mart 2010g
Br. 40
Maj 2010g.
Br. 37
Nov. 2009g.
Br.38
Januar 2010g
Br. 35
Jul.2009g
Br. 36
Sept.2009g
Br. 33
Mart. 2009g.
Br. 34
Maj 2009g.
Br. 31
Nov. 2008g.
Br. 32
Jan 2009g.
Br. 29
Jun 2008g.
Br. 30
Avgust 2008g.
Br. 27
Januar 2008g
Br. 28
Mart 2008g.
Br. 25
Avgust 2007
Br. 26
Nov. 2007
Br. 23
Mart 2007.
Br. 24
Jun 2007
Br. 21
Nov. 2006.
Br. 22
Januar 2007.
Br. 19
Jul 2006.
Br. 20
Sept. 2006.
Br. 17
Mart 2006.
Br. 18
Maj 2006.
Br 15.
Oktobar 2005.
Br. 16
Januar 2006.
Br 13
April 2005g
Br. 14
Jun 2005g
Br. 11
Okt. 2004.
Br. 12
Dec. 2004.
Br 10
Br. 9
Avg 2004.
Br. 10
Sept. 2004.
Br. 7
April 2004.
Br. 8
Jun 2004.
Br. 5
Dec. 2003.
Br. 6
Feb. 2004.
Br. 3
Okt. 2003.
Br. 4
Nov. 2003.
Br. 1
Jun 2003.
Br. 2
Sept. 2003.
» Glavni naslovi

ENERGIJA

 

Jovan Vlašković

Simpozijum u SANU / Uticaj malih hidroelektrana na životnu sredinu

Reke u cevovodima

 

Mini hidroelektrane (MHE) su štetne jer stvaraju nesagledive posledice po živi svet; uz to, energija koju proizvedu je beznačajna - dva su ključna zaključka na simpozijumu "Uticaj malih hidroelektrana na životnu sredinu" održanom u Srpskoj akademiji nauka i umetnosti (SANU).

Energija

Akademija inženjerskih nauka uputila je apel nadležnima zahtevajući ozbiljno preispitivanje energetske politike koja se tiče gradnje malih hidroelektrana, odnosno, promenu propisa, ukidanje stimulacija i zabranu gradnje. Od  planiranih 850 malih hidroelektrana, do sada je izgrađeno 90 postrojenja. Analiza tih postrojenja i projekata koje bi trebalo realizovati pokazuje da se ovom poslu pristupilo suprotno elementima stručnosti, znanja, propisa i ciljeva energetske politike. Ta postrojenja doneće mogu izazvati teške ekološke posledice za vodotokove na kojima se grade, mogu proizvoditi zanemarljivo male količine energije, u suprotnosti su sa zaštitom životne sredine i neskladu sa vitalnim nacionalnim interesima. Većina malih hidroelektrana se gradi baš na vodotokovima koje bi trebalo štiti, a nove cevi, brane i drugi objekti uništavaju sve oko sebe, riblji fond, šume,puteve,a često i kuće lokalnih stanovnika.
Argumenti koji su se mogli čuti potkrepljeni su analizama rađenim u zemljama EU, pre svega u Austriji, Nemačkoj, Italiji i Francuskoj. U tim zemljama, sagrađeno je nekoliko desetina hiljada malih hidroelektrana - dok nisu uočene posledice po prirodu i okolinu. Nema zasad zvaničnih podataka o preduzetim merama ali se uskoro očekuju. 
Ideje su preuzete iz EU i na prvi pogled su izgledale razumno. Da bi se zaštitila životna sredina, trebalo je smanjiti zagađenja, a jedan od načina je proizvodnja energije iz obnovljivih izvora koji ne zagađuju, ili su zagađenja drastično manja. Za zemlje EU propisano je da, do 2020, 27 posto potrošene električne energije potiče iz obnovljivih izvora. Pošto je datum veoma blizu, sve je jasnije da cilj neće biti postignut - prema za sada dostupnim podacima samo dve evropske zemlje će postići  zacrtani cilj. Ostale su godinama pregovarale i smanjile svoje obaveze jer se ispostavilo da nije bilo moguće, u tako kratkom roku, temeljno izmeniti proizvodnju, odnosno potrošnju energije.

Srbija nema vode za MHE

Veljko Dimitrijević, izvršni direktor za uređenje, korišćenje i zaštitu voda u JVP "Srbijavode" kaže da u Srbiji nema dovoljno vode za planiranu izgradnju MHE, kao i da energija koju one proizvedu na godišnjem nivou iznosi čak i manje od jednog procenta ukupne energije.
- MHE se u Srbiji grade već 120 godina, imale su svoju svrhu ali nikada nisu izazivale ovakve probleme i dileme kao danas.
On je izneo podatak da je prva MHE u Srbiji sagrađena 1900. godine na Đetinji, kod Užica, da je do Prvog svetskog rata sagrađeno njih pet, te da je grad Niš prvi put osvetljen upravo pomoću energije iz male hidroelektrane.
Dimitrijević je dodao da je gradnja MHE, do devedesetih godina, bila očekivana, a da je pomama za njima nastala 2014,  kada je donet Zakon o energetici. Tada je Srbija prihvatila obavezu da, za dve godine, postigne da 27 odsto potrošene električne energije bude iz obnovljivih izvora i 10 odsto iz bio dizela u saobraćaju.

Samo van zaštićenih zona

Da su MHE sporne, naveo je i ministar zaštite životne sredine Goran Trivan. On je podvukao da je njegov stav, kao i stav ministarstva, da su MHE štetne, da mogu da se grade samo van zaštićenih oblasti i to na određen način, i da njihova gradnja mora da podležu oštroj kontroli.

Energija

Energija

- Nije dobro da se MHE nalaze u zaštićenim dobrima, ali nisam protiv da se grade na drugim mestima. Preduslov je da budu izgrađene po standardima koji važe u svetu, što znači da nije dozvoljeno da cevi budu posađene u korito reke - istakao je ministar.
U daljem izlaganju ministar zaštite životne sredine izjavio je i to da "nije fan bajke o održivom razvoju".

Budućnost zavisi od jednog pokoljenja

Akademik Marko Anđelković, predsednik Akademijinog odbora "Čovek i životna sredina", naveo je da nas savremena tehnologija dovodi u situaciju da veoma lako posežemo ka merama kojima možemo da uništimo sve što nam je dragoceno.
- Od odluka jednog jedinog pokoljenja zavisi budućnost homo sapiensa - smatra akademik Anđelković.
On je napomenuo i da su naše želje i potrebe, kao i načini na koji ih sprovodimo, u suprotnosti sa održivim razvojem, koji je društveno prihvatljiv, a koji ministar naziva bajkom. Održivi razvoj je ideja vodilja - istakao je Anđelković.

Oko stotinu MHE u gradnji

Prema podacima koje je Trivan izneo, u Srbiji se trenutno gradi, ili je u nekom procesu, oko 100 mini hidroelektrana, i da je već toliko izgrađeno.
- Pitanje onih investitora koji su već dobili dozvole za MHE trebalo bi rešiti tako što bi im trebalo dodeliti druge lokacije, koje nisu zaštićena dobra. Kod izvesnog broja vlasnika MHE postoji spremnost da se stvari promene - rekao je Trivan.
Dodao je da Ministarstvo već duže vreme radi na izmenama Zakona o gradnji mini hidroelektrana kojima će se zabraniti njihova izgradnja u zaštićenim područjima.
- Velike promene zahtevaju dramatičnu promenu stava u društvu. Bilo je potrebno vreme da se iznesu svi argumenti za ili protiv MHE i da sve bude utemeljeno na činjenicama. Mislim da ulazimo u period kada bismo mogli da predložimo izmenu zakona - naveo je Trivan.

Problem su i dugački cevovodi

Član Akademije inženjerskih nauka Srbije, Branislav Đorđević naveo je da MHE mogu da budu korisne i da se uklapaju u okruženje, ali da su problematične one sa dugačkim cevovodnim derivacijama.
- Njima se ukidaju čitavi kilometri vodenih tokova tako što se "strpaju" u cevovode, sa malim biološkim protokom - naveo je Đorđević.

Energija

Energija

Predložio je da se grade pribanske i kanalske MHE koje ne štete ekosistemu, ne umanjuje bilošku raznovrsnost i predstavljaju obnovljiv i ekološki čist izvor energije.
- Primer izvanrednog rešenja je MHE u kanjonu Rače, u blizini manastira Rača. Tamo su monasi, zajedno sa meštanina, kanalom doveli vodu iz Rače do male hidroelektrane koja prerađuje vodu i odvodnim kanalom stiže do ribnjaka - rekao je Đorđević novinarima.

Svaka intervencija dramatična za živi svet

Ministar Trivan je upozorio da se MHE uglavnom grade na manjim rečnim tokovima, zapravo potocima i rečicama, "koji su hipersenzitivni" i da je svaka intervencija dramatična za živi svet koji je nastanjen u tim područjima.
- Izgradnju minihidroelektrana (MHE) treba dozvoliti samo van zaštićenih područja i po svetskim standardima koja najstrože zabranjuju postavljanje cevi u rečna korita - smatra on, te je izrazio nadu da će do kraja godine biti usvojene izmene zakona o izgradnji MHE u Srbiji.
Trivan je novinarima, pre početka simpozijuma, ponovio da Ministarstvo već dve godine upozorava da MHE, zbog načina na koji su građene, nanose ogromnu štetu zaštićenim dobrima, menjaju uslove životne sredine i remete biološku ravnotežu.
Upitan: da li u vladi postoji saglasnost oko tog pitanja, Trivan je napomenuo da "imamo jednu prirodu" i ocenio da MHE ne doprinose našem energetskom sistemu, a da na razne načine čine štetu. Trivan dodao i da treba razmotriti gradnju derivacionih minihidroelektrana ili pribranskih koje bi, kako kaže, bile korisne u pojedinim delovima Srbije.
Na pitanje: da li je bilo pritisaka da se taj zakon ne menja, ministar je rekao da nije bilo direktnih pritisaka, osim pojedinih izjava i tekstova u medijima koje, kako kaže, "ne doživljava kao pritisak već ko borbu mišljenja i borbu za interese".

Na kraju rasprave organizatori skupa  su najavili da će rezultate i zaključke sa  simpozijuma pretočiti u knjigu i time dokumentovati stav struke o ovoj temi.

Energija

 

Jovan Vlašković

 



 

Kompletni tekstove sa slikama i prilozima potražite u magazinu
"PLANETA" - štampano izdanje ili u ON LINE prodaji Elektronskog izdanja
"Novinarnica"

 

 

 

  back   top
» Pretraži SAJT  

powered by FreeFind

»  Korisno 
Bookmark This Page
E-mail This Page
Printer Versie
Print This Page
Site map

» Pratite nas  
Pratite nas na Facebook-u Pratite nas na Twitter - u Pratite nas na Instagram-u
»  Prijatelji Planete

» UZ 100 BR. „PLANETE”

» 20 GODINA PLANETE

free counters

Flag Counter

6 digitalnih izdanja:
4,58 EUR/540,00 RSD
Uštedite čitajući digitalna izdanja 50%

Samo ovo izdanje:
1,22 EUR/144,00 RSD
Uštedite čitajući digitalno izdanje 20%

www.novinarnica.netfree counters

Čitajte na kompjuteru, tabletu ili mobilnom telefonu

» PRELISTAJTE

NOVINARNICA predlaže
Prelistajte besplatno
primerke

Planeta Br 48


Planeta Br 63


» BROJ 116
Planeta Br 116
Godina XXI
Mart - April 2024.

 

 

Magazin za nauku, kulturu, istraživanja i otkrića
Copyright © 2003-2024 PLANETA