MAGAZIN ZA NAUKU, ISTRAŽIVANJA I OTKRIĆA
»  MENI 
 Home
 Redakcija
 Linkovi
 Kontakt
 
» BROJ 90
Planeta Br 90
Godina XVII
Maj - Jun 2019.
»  IZBOR IZ BROJEVA
Br. 115
Jan. 2024g
Br. 116
Mart 2024g
Br. 113
Sept. 2023g
Br. 114
Nov. 2023g
Br. 111
Maj 2023g
Br. 112
Jul 2023g
Br. 109
Jan. 2023g
Br. 110
Mart 2023g
Br. 107
Sept. 2022g
Br. 108
Nov. 2022g
Br. 105
Maj 2022g
Br. 106
Jul 2022g
Br. 103
Jan. 2022g
Br. 104
Mart 2022g
Br. 101
Jul 2021g
Br. 102
Okt. 2021g
Br. 99
Jan. 2021g
Br. 100
April 2021g
Br. 97
Avgust 2020g
Br. 98
Nov. 2020g
Br. 95
Mart 2020g
Br. 96
Maj 2020g
Br. 93
Nov. 2019g
Br. 94
Jan. 2020g
Br. 91
Jul 2019g
Br. 92
Sep. 2019g
Br. 89
Mart 2019g
Br. 90
Maj 2019g
Br. 87
Nov. 2018g
Br. 88
Jan. 2019g
Br. 85
Jul 2018g
Br. 86
Sep. 2018g
Br. 83
Mart 2018g
Br. 84
Maj 2018g
Br. 81
Nov. 2017g
Br. 82
Jan. 2018g
Br. 79
Jul. 2017g
Br. 80
Sep. 2017g
Br. 77
Mart. 2017g
Br. 78
Maj. 2017g
Br. 75
Septembar. 2016g
Br. 76
Januar. 2017g
Br. 73
April. 2016g
Br. 74
Jul. 2016g
Br. 71
Nov. 2015g
Br. 72
Feb. 2016g
Br. 69
Jul 2015g
Br. 70
Sept. 2015g
Br. 67
Januar 2015g
Br. 68
April. 2015g
Br. 65
Sept. 2014g
Br. 66
Nov. 2014g
Br. 63
Maj. 2014g
Br. 64
Jul. 2014g
Br. 61
Jan. 2014g
Br. 62
Mart. 2014g
Br. 59
Sept. 2013g
Br. 60
Nov. 2013g
Br. 57
Maj. 2013g
Br. 58
Juli. 2013g
Br. 55
Jan. 2013g
Br. 56
Mart. 2013g
Br. 53
Sept. 2012g
Br. 54
Nov. 2012g
Br. 51
Maj 2012g
Br. 52
Juli 2012g
Br. 49
Jan 2012g
Br. 50
Mart 2012g
Br. 47
Juli 2011g
Br. 48
Oktobar 2011g
Br. 45
Mart 2011g
Br. 46
Maj 2011g
Br. 43
Nov. 2010g
Br. 44
Jan 2011g
Br. 41
Jul 2010g
Br. 42
Sept. 2010g
Br. 39
Mart 2010g
Br. 40
Maj 2010g.
Br. 37
Nov. 2009g.
Br.38
Januar 2010g
Br. 35
Jul.2009g
Br. 36
Sept.2009g
Br. 33
Mart. 2009g.
Br. 34
Maj 2009g.
Br. 31
Nov. 2008g.
Br. 32
Jan 2009g.
Br. 29
Jun 2008g.
Br. 30
Avgust 2008g.
Br. 27
Januar 2008g
Br. 28
Mart 2008g.
Br. 25
Avgust 2007
Br. 26
Nov. 2007
Br. 23
Mart 2007.
Br. 24
Jun 2007
Br. 21
Nov. 2006.
Br. 22
Januar 2007.
Br. 19
Jul 2006.
Br. 20
Sept. 2006.
Br. 17
Mart 2006.
Br. 18
Maj 2006.
Br 15.
Oktobar 2005.
Br. 16
Januar 2006.
Br 13
April 2005g
Br. 14
Jun 2005g
Br. 11
Okt. 2004.
Br. 12
Dec. 2004.
Br 10
Br. 9
Avg 2004.
Br. 10
Sept. 2004.
Br. 7
April 2004.
Br. 8
Jun 2004.
Br. 5
Dec. 2003.
Br. 6
Feb. 2004.
Br. 3
Okt. 2003.
Br. 4
Nov. 2003.
Br. 1
Jun 2003.
Br. 2
Sept. 2003.
» Glavni naslovi

ISTRAŽIVANJE SVEMIRA

 

Priredila Ilijana Jakšić

Vasionski sudari

Nezgodni komšiluk naše galaksije

ISTRAŽIVANJE SVEMIRA


Mlečni put, naš svetlucavi dom u svemiru, koji se može videti na čistom noćnom nebu, daleko od blještave svetlosti gradova, izgleda veličanstveno i večno u svom beskraju. Ništa ne može da pomeri niti uzdrma ovu prastaru zvezdanu mrežu, ništa ne može da naruši njen transcedentni stoicizam. Osim, možda, druge galaksije.


Galaksije orbitiraju na udaljenosti od više miliona svetlosnih godina jedna od druge. Međutim, gravitacija, neumoljivi kosmički magnet, može da ih spoji, izazivajući spektakularne sudare koji iznova “premeštaju” zvezde. Prema trenutno najaktuelnijoj teoriji, Mlečni put će se sudariti s jednim od svojih najbližih komšija, galaksijom Andromeda, za otprilike 6 do 8 milijardi godina od danas?
Ali, naša galaksija će se možda suočiti sa još jednom ozbiljnijom galaktičkom pretnjom i to pre pomenutog događaja. U pitanju je jedan sused; novo istraživanje predviđa da će se Mlečni put sudariti s galaksijom koja se naziva Veliki Magelanov oblak, za čak jednu do četiri milijarde godina. To je prilično iznenađujuća promena u rasporedu, zar ne? Naročito ako se uzme u obzir da se Veliki Magelanov oblak, koji je dovoljno blizu da se može videti golim okom, trenutno udaljava od naše galaksije. Kako je onda moguće da će se sudariti s nama?

Buđenje crne rupe

Marijus Koutun, astrofizičar sa jednog od odseka za računarsku kosmologiju Univerziteta u Daramu, u Engleskoj, navodi da nedavna posmatranja Velikog Magelanovog oblaka otkrivaju veću masu galaksije nego što se prethodno mislilo. Koutun i njegovi saradnici odlučili su da sprovedu kompjuterske simulacije. U njima je i ovaj novi faktor uzet u obzir a uslovi kod našeg kosmičkog suseda bukvalno „premotani unapred“. Testirano je više scenarija, doterani su podaci o masi, brzini i drugim merama. Na kraju, simulacijama je predviđeno da će se, za nekoliko stotina miliona godina, Veliki Magelanov oblak okrenuti i ustremiti se pravo ka Mlečnom putu! Koutun je čak naveo da procenat verovatnoće da će se dve galaksije sudariti iznosi preko 93 posto!
Sudar će biti spor, mogao bi da se „protegne“ na više milijardi godina. Zvezde iz Velikog Magelanovog oblaka odbiće se u vidu rikošeta poput flipera, premeštajući lokaciju nekih od zvezda Mlečnog puta iz njihove orbite. Ali, ne treba odmah da paničimo. Naša galaksija kao celina će preživeti, mada bi neke zvezde mogle čak da budu izbačene iz nje.
U međuvremenu, uspavana supermasivna crna rupa u centru Mlečnog puta će se probuditi. Poput vulkana, crne rupe ili mirno spavaju ili se pretvaraju u pobesnela čudovišta, u zavisnosti od okolnosti u njihovoj blizini. Naša crna rupa je trenutno u fazi mirovanja. Međutim, haos zbog udara druge galaksije poslao bi kosmičke gasove direktno u njenom pravcu. U svetu astronomije, kosmički gas služi kao odlična “večera” za crnu rupu. Rezultat svega je gozba u vidu spektakularnog šou programa: disk blistavog i užarenog kosmičkog materijala velikom brzinom se vrtložno kreće oko crne rupe, a radioaktivne eksplozije velike energije izbijaju iz njenog centra. Koutun kaže da bi se crna rupa Mlečnog puta mogla povećati i do deset puta nakon bliskog susreta naše s drugom galaksijom.

ISTRAŽIVANJE SVEMIRA

Izbačeni iz galaksije

Neminovno je postaviti pitanje: šta bi se desilo s nama, ako uopšte bude „nas“ (ili života u bilo kakvom obliku) na Zemlji kada sve krene nizbrdo? Moguće je da će naše Sunce biti među sićušnim delovima zvezda koje će biti izbačene iz galaksije. Trka i frka poremetila bi orbite planeta našeg solarnog sistema, što bi bilo opasno za sve stanovnike. Čak i najmanja promena odnosa između Sunca i Zemlje može rezultirati izbacivanjem iz regiona gde postoji tečna voda a samim tim i život. 
Ako bi pak nekim slučajem život na Zemlji opstao, bile bi potrebne godine da bilo ko shvati da se pozicija planete u svemiru promenila. Kao i pripajanje galaksija, izbacivanje solarnog sistema dogodilo bi se u okviru toliko velikog vremenskog raspona da bi to za ljude bilo skoro potpuno beznačajno. Tek na kraju sudara, naši bi potomci mogli da zaključe da smo izbačeni iz svoje matične galaksije.Promena okolnog pejzaža bila bi upečatljiva. U tom scenariju, naši potomci videli bi sasvim drugačije noćno nebo, mnogo tamnije nego što je sada. Od Mlečnog puta ostala bi samo skromna sjajna mrlja. Našim potomcima bilo bi mnogo teže da stignu do drugih zvezda, ukoliko to do tog trenutka već nisu učinili. Ako plaši ovakva budućnost,  treba imati u vidu da bi sudar s Andromeda galaksijom bio još gori. Mlečni put lagano bi progutao Veliki Magelanov oblak i zadržao svoj spiralni oblik, iako bi mu unutrašnji deo bio ispremeštan. Andromeda je, s druge strane, isto toliko velika kao i naša galaksija. Stoga se astronomi slažu da bi sudar bio veoma destruktivan, a Mlečni put, onakav kakvog ga znamo, uredna svetlucava grupa zvezda, ne bi imao previše šansi da preživi.

ISTRAŽIVANJE SVEMIRA

 

Priredila Ilijana Jakšić

 


Kompletni tekstove sa slikama i prilozima potražite u magazinu
"PLANETA" - štampano izdanje ili u ON LINE prodaji Elektronskog izdanja
"Novinarnica"

 

 

 

  back   top
» Pretraži SAJT  

powered by FreeFind

»  Korisno 
Bookmark This Page
E-mail This Page
Printer Versie
Print This Page
Site map

» Pratite nas  
Pratite nas na Facebook-u Pratite nas na Twitter - u Pratite nas na Instagram-u
»  Prijatelji Planete

» UZ 100 BR. „PLANETE”

» 20 GODINA PLANETE

free counters

Flag Counter

6 digitalnih izdanja:
4,58 EUR/540,00 RSD
Uštedite čitajući digitalna izdanja 50%

Samo ovo izdanje:
1,22 EUR/144,00 RSD
Uštedite čitajući digitalno izdanje 20%

www.novinarnica.netfree counters

Čitajte na kompjuteru, tabletu ili mobilnom telefonu

» PRELISTAJTE

NOVINARNICA predlaže
Prelistajte besplatno
primerke

Planeta Br 48


Planeta Br 63


» BROJ 116
Planeta Br 116
Godina XXI
Mart - April 2024.

 

 

Magazin za nauku, kulturu, istraživanja i otkrića
Copyright © 2003-2024 PLANETA