MAGAZIN ZA NAUKU, ISTRAŽIVANJA I OTKRIĆA
»  MENI 
 Home
 Redakcija
 Linkovi
 Kontakt
 
» BROJ 89
Planeta Br 89
Godina XVII
Mart - April 2019.
»  IZBOR IZ BROJEVA
Br. 115
Jan. 2024g
Br. 116
Mart 2024g
Br. 113
Sept. 2023g
Br. 114
Nov. 2023g
Br. 111
Maj 2023g
Br. 112
Jul 2023g
Br. 109
Jan. 2023g
Br. 110
Mart 2023g
Br. 107
Sept. 2022g
Br. 108
Nov. 2022g
Br. 105
Maj 2022g
Br. 106
Jul 2022g
Br. 103
Jan. 2022g
Br. 104
Mart 2022g
Br. 101
Jul 2021g
Br. 102
Okt. 2021g
Br. 99
Jan. 2021g
Br. 100
April 2021g
Br. 97
Avgust 2020g
Br. 98
Nov. 2020g
Br. 95
Mart 2020g
Br. 96
Maj 2020g
Br. 93
Nov. 2019g
Br. 94
Jan. 2020g
Br. 91
Jul 2019g
Br. 92
Sep. 2019g
Br. 89
Mart 2019g
Br. 90
Maj 2019g
Br. 87
Nov. 2018g
Br. 88
Jan. 2019g
Br. 85
Jul 2018g
Br. 86
Sep. 2018g
Br. 83
Mart 2018g
Br. 84
Maj 2018g
Br. 81
Nov. 2017g
Br. 82
Jan. 2018g
Br. 79
Jul. 2017g
Br. 80
Sep. 2017g
Br. 77
Mart. 2017g
Br. 78
Maj. 2017g
Br. 75
Septembar. 2016g
Br. 76
Januar. 2017g
Br. 73
April. 2016g
Br. 74
Jul. 2016g
Br. 71
Nov. 2015g
Br. 72
Feb. 2016g
Br. 69
Jul 2015g
Br. 70
Sept. 2015g
Br. 67
Januar 2015g
Br. 68
April. 2015g
Br. 65
Sept. 2014g
Br. 66
Nov. 2014g
Br. 63
Maj. 2014g
Br. 64
Jul. 2014g
Br. 61
Jan. 2014g
Br. 62
Mart. 2014g
Br. 59
Sept. 2013g
Br. 60
Nov. 2013g
Br. 57
Maj. 2013g
Br. 58
Juli. 2013g
Br. 55
Jan. 2013g
Br. 56
Mart. 2013g
Br. 53
Sept. 2012g
Br. 54
Nov. 2012g
Br. 51
Maj 2012g
Br. 52
Juli 2012g
Br. 49
Jan 2012g
Br. 50
Mart 2012g
Br. 47
Juli 2011g
Br. 48
Oktobar 2011g
Br. 45
Mart 2011g
Br. 46
Maj 2011g
Br. 43
Nov. 2010g
Br. 44
Jan 2011g
Br. 41
Jul 2010g
Br. 42
Sept. 2010g
Br. 39
Mart 2010g
Br. 40
Maj 2010g.
Br. 37
Nov. 2009g.
Br.38
Januar 2010g
Br. 35
Jul.2009g
Br. 36
Sept.2009g
Br. 33
Mart. 2009g.
Br. 34
Maj 2009g.
Br. 31
Nov. 2008g.
Br. 32
Jan 2009g.
Br. 29
Jun 2008g.
Br. 30
Avgust 2008g.
Br. 27
Januar 2008g
Br. 28
Mart 2008g.
Br. 25
Avgust 2007
Br. 26
Nov. 2007
Br. 23
Mart 2007.
Br. 24
Jun 2007
Br. 21
Nov. 2006.
Br. 22
Januar 2007.
Br. 19
Jul 2006.
Br. 20
Sept. 2006.
Br. 17
Mart 2006.
Br. 18
Maj 2006.
Br 15.
Oktobar 2005.
Br. 16
Januar 2006.
Br 13
April 2005g
Br. 14
Jun 2005g
Br. 11
Okt. 2004.
Br. 12
Dec. 2004.
Br 10
Br. 9
Avg 2004.
Br. 10
Sept. 2004.
Br. 7
April 2004.
Br. 8
Jun 2004.
Br. 5
Dec. 2003.
Br. 6
Feb. 2004.
Br. 3
Okt. 2003.
Br. 4
Nov. 2003.
Br. 1
Jun 2003.
Br. 2
Sept. 2003.
» Glavni naslovi

ŽIVE VRSTE

 

O. K.

Evropski zeleni gušter

Gmizavac čiji rep luta

 

Za taksonomski rod Lacerta se zna da je postojao još početkom miocena, odnosno pre dvadesetak  miliona godina. Dugo se verovalo da ima približno četrdeset vrsta ali je taj broj, odlukom stručnjaka, bio sveden na samo osam, 2007. godine. Jedna od tih vrsta je Lacerta viridis. Reč je o evropskom zelenom gušteru.

ŽIVE VRSTE

Ovog gmizavca stručno je odredio i imenovao austrijski zoolog Jozef Nikolaus Laurenti, u drugoj polovini 18. veka. Laurentiju se pripisuju zasluge da je prvi opisao taksonomsku klasu gmizavaca.
Među herpetolozima ima neslaganja oko toga da li je zapadni zeleni gušter, odnosno Lacerta bilineata posebna vrsta u odnosu na evropskog zelenog guštera ili ne. Dosadašnja istraživanja upućuju na zaključak da su u pitanju dve vrste, ali je to daleko od konačne odluke. Do podele je došlo 1991. uprkos malim razlikama u obliku i građi.

Autotimija da bi se preživelo

ŽIVE VRSTE Jozef Nikolaus Laurenti

Evropski zeleni gušter je rasprostranjen po znatnom delu starog kontinenta. Jugoistočna Evropa predstavlja njegovu postojbinu. Obitava na širokom području od južnog dela Engleske i Nemačke sve do zapadne Turske. Sedamdesetih godina 20. veka, jedan broj jedinki je odnet u blizinu prestonice američke države Kanzas, Topeke. Nisu se proširili u većoj meri tako da žive na malom prostoru u Kanzasu - kao uvedena vrsta. Dosta je prisutan i kod nas i u susednim zemljama. U Srbiji ga nema samo u delovima Banata i Bačke. U našim krajevima se za ovog gmizavca odomaćio naziv zelembać.
Bitna odlika im je mišićavi rep, koji je nekada dvostruko duži od dužine tela. Kada ih love lasice, kune ili ptice, dešava se da izgube produžetak na zadnjem delu tela u pokušaju da pobegnu od neprijatelja. Deo repnih pršljenova poseduje lomljiva mesta koja, iznenadnim i jakim stezanjem kružnih mišića, omogućavaju odvajanje manjeg ili većeg dela repa, koji naknadno ponovo izraste (pojava sopstvenog sakaćenja u cilju preživljavanja naziva se autotomija). I nakon što je odsečen, zahvaljujući sopstvenom nervnom sistemu, rep se kreće i do dvadesetak minuta, čime se skreće pažnja životinje koja lovi guštera.
Ukupna dužina tela gmizavca je obično 25-35 cm, mada ima primeraka koji dostižu 42 cm. Spadaju u vrlo krupne guštere. Mužjaci su smaragdno zelene boje, sa žutim i crnim tačkama, posebno vidljivim na leđima. Kod odraslog mužjaka, grlo je plavo. Ta boja naročito dolazi do izražaja u vreme sezone parenja. Mužjaka odlikuju veća glava i žučkast stomak. Kod ženki,
boja krljušti više varira. Trbuh im je od bledo-žute do zelene nijanse. Znatno su tanje od mužjaka. Mladunčad su braon boje. Žive u najčešće u šumovitim krajevima i predelima sa puno žbunja a obitavaju i na velikim nadmorskim visinima.

ŽIVE VRSTE Na poljskom novčiću
od dva zlota

 

Najviše im odgovara toplo vreme

Mužjaci prvi napuštaju zimska sklonište, već sredinom marta. Dve nedelje kasnije, pridružuju im se ženke. Vole da se sunčaju. Aktivnosti im se odvijaju tokom dana dok je, u slučaju evropskog zelenog guštera, vrhunac ujutru. Većinu vremena provode na zemlji - osim kada je hladno vreme. Tada se popnu na granu da bi se sunčali. Po zalasku sunca, mahom borave među stenama i kamenjem. Ne mogu da podnesu temperature niže od 15 stepeni, a najviše im odgovara toplo vreme, sa više od 30 stepeni. Već sredinom oktobra, povlače se u topla skloništa.
Mužjaci se među sobom bore jureći jedan drugog u sezoni parenje, između aprila i juna. Mogu se pariti sa nekoliko ženki, kada dolazi do promene više partnera pre polaganja jaja. Polažu 6-23 jaja, nakon perioda dugog tri nedelje do mesec i po dana. Jaja polažu u pesak ili u tlo.
Ima slučajeva da odrasle jedinke jedu mladunce, veličina 3-4 cm. Inače, najčešće jedu insekte i beskičmenjake ali im nisu strani ni voće, miševi i ptičija jaja.

 

ŽIVE VRSTE

ŽIVE VRSTE

 

O. K.

 



Kompletni tekstove sa slikama i prilozima potražite u magazinu
"PLANETA" - štampano izdanje ili u ON LINE prodaji Elektronskog izdanja
"Novinarnica"

 

 

 

  back   top
» Pretraži SAJT  

powered by FreeFind

»  Korisno 
Bookmark This Page
E-mail This Page
Printer Versie
Print This Page
Site map

» Pratite nas  
Pratite nas na Facebook-u Pratite nas na Twitter - u Pratite nas na Instagram-u
»  Prijatelji Planete

» UZ 100 BR. „PLANETE”

» 20 GODINA PLANETE

free counters

Flag Counter

6 digitalnih izdanja:
4,58 EUR/540,00 RSD
Uštedite čitajući digitalna izdanja 50%

Samo ovo izdanje:
1,22 EUR/144,00 RSD
Uštedite čitajući digitalno izdanje 20%

www.novinarnica.netfree counters

Čitajte na kompjuteru, tabletu ili mobilnom telefonu

» PRELISTAJTE

NOVINARNICA predlaže
Prelistajte besplatno
primerke

Planeta Br 48


Planeta Br 63


» BROJ 116
Planeta Br 116
Godina XXI
Mart - April 2024.

 

 

Magazin za nauku, kulturu, istraživanja i otkrića
Copyright © 2003-2024 PLANETA