MAGAZIN ZA NAUKU, ISTRAŽIVANJA I OTKRIĆA

»  MENI 
 Home
 Redakcija
 Linkovi
 Kontakt
 
» BROJ 87
Planeta Br 87
Godina XVI
Novembar - Decembar 2018.
»  IZBOR IZ BROJEVA
Br. 115
Jan. 2024g
Br. 116
Mart 2024g
Br. 113
Sept. 2023g
Br. 114
Nov. 2023g
Br. 111
Maj 2023g
Br. 112
Jul 2023g
Br. 109
Jan. 2023g
Br. 110
Mart 2023g
Br. 107
Sept. 2022g
Br. 108
Nov. 2022g
Br. 105
Maj 2022g
Br. 106
Jul 2022g
Br. 103
Jan. 2022g
Br. 104
Mart 2022g
Br. 101
Jul 2021g
Br. 102
Okt. 2021g
Br. 99
Jan. 2021g
Br. 100
April 2021g
Br. 97
Avgust 2020g
Br. 98
Nov. 2020g
Br. 95
Mart 2020g
Br. 96
Maj 2020g
Br. 93
Nov. 2019g
Br. 94
Jan. 2020g
Br. 91
Jul 2019g
Br. 92
Sep. 2019g
Br. 89
Mart 2019g
Br. 90
Maj 2019g
Br. 87
Nov. 2018g
Br. 88
Jan. 2019g
Br. 85
Jul 2018g
Br. 86
Sep. 2018g
Br. 83
Mart 2018g
Br. 84
Maj 2018g
Br. 81
Nov. 2017g
Br. 82
Jan. 2018g
Br. 79
Jul. 2017g
Br. 80
Sep. 2017g
Br. 77
Mart. 2017g
Br. 78
Maj. 2017g
Br. 75
Septembar. 2016g
Br. 76
Januar. 2017g
Br. 73
April. 2016g
Br. 74
Jul. 2016g
Br. 71
Nov. 2015g
Br. 72
Feb. 2016g
Br. 69
Jul 2015g
Br. 70
Sept. 2015g
Br. 67
Januar 2015g
Br. 68
April. 2015g
Br. 65
Sept. 2014g
Br. 66
Nov. 2014g
Br. 63
Maj. 2014g
Br. 64
Jul. 2014g
Br. 61
Jan. 2014g
Br. 62
Mart. 2014g
Br. 59
Sept. 2013g
Br. 60
Nov. 2013g
Br. 57
Maj. 2013g
Br. 58
Juli. 2013g
Br. 55
Jan. 2013g
Br. 56
Mart. 2013g
Br. 53
Sept. 2012g
Br. 54
Nov. 2012g
Br. 51
Maj 2012g
Br. 52
Juli 2012g
Br. 49
Jan 2012g
Br. 50
Mart 2012g
Br. 47
Juli 2011g
Br. 48
Oktobar 2011g
Br. 45
Mart 2011g
Br. 46
Maj 2011g
Br. 43
Nov. 2010g
Br. 44
Jan 2011g
Br. 41
Jul 2010g
Br. 42
Sept. 2010g
Br. 39
Mart 2010g
Br. 40
Maj 2010g.
Br. 37
Nov. 2009g.
Br.38
Januar 2010g
Br. 35
Jul.2009g
Br. 36
Sept.2009g
Br. 33
Mart. 2009g.
Br. 34
Maj 2009g.
Br. 31
Nov. 2008g.
Br. 32
Jan 2009g.
Br. 29
Jun 2008g.
Br. 30
Avgust 2008g.
Br. 27
Januar 2008g
Br. 28
Mart 2008g.
Br. 25
Avgust 2007
Br. 26
Nov. 2007
Br. 23
Mart 2007.
Br. 24
Jun 2007
Br. 21
Nov. 2006.
Br. 22
Januar 2007.
Br. 19
Jul 2006.
Br. 20
Sept. 2006.
Br. 17
Mart 2006.
Br. 18
Maj 2006.
Br 15.
Oktobar 2005.
Br. 16
Januar 2006.
Br 13
April 2005g
Br. 14
Jun 2005g
Br. 11
Okt. 2004.
Br. 12
Dec. 2004.
Br 10
Br. 9
Avg 2004.
Br. 10
Sept. 2004.
Br. 7
April 2004.
Br. 8
Jun 2004.
Br. 5
Dec. 2003.
Br. 6
Feb. 2004.
Br. 3
Okt. 2003.
Br. 4
Nov. 2003.
Br. 1
Jun 2003.
Br. 2
Sept. 2003.
» Glavni naslovi

EKOLOGIJA

 

Msc J. Baruhović

Otpad - nova sirovina

Budućnost na odbačenom

Količina proizvedenog otpada dobrim delom zavisi od civilizacijskog i industrijskog nivoa sredine u kojoj nastaje. Gledano u celini, svet danas više nego ikad proizvodi materijalna dobra, a to zahteva povećanu eksploataciju prirodnih resursa, što dalje uzrokuje veću količinu otpada. Razvijenija društva proizvode veću količinu otpada po glavi stanovnika, a zemlje u razvoju manju.

Ekologija

Otpad se svrstava na: opasan i bezopasan, prema mestu nastanka, prema poreklu i načinu postupanja. Može biti čvrst, tečan i pastozan. Po mestu nastanka, najzastupljeniji su  komunalni i industrijski otpad, koji se javljaju u sva tri agregatna stanja. Komunalni otpad obuhvata i sve ono što se u domaćinstvima izbacuje kao nepotrebno (organske materije, staklo, plastika, papir, tekstil, koža, guma, pet ambalaža, otpad nastao na javnim površinama, u restoranima i školama...). Industrijski otpad nastaje u toku proizvodnog procesa u industriji, prerađivačkoj ili baznoj. 
Nova pojava je elektro i elektronski otpad. Posebna vrsta su otpadne vode, naročito ako se pri obradi voda stvara mulj. Tako nastali mulj, recikliran, nalazi primenu u građevinarstvu.

Odlaganje, reciklaža...

Pre 1970. problem komunalnog otpada rešavan je odlaganjem na gradskim i van gradskim deponijama, postavljenim pretežno na otvorenom prostoru. Posledice su bile: zagađenje atmosfere i zemljišta, podzemnih i nadztemnih vodotokova, drugim rečima: životne sredine. Posle 1970. u svetu se pristupilo strožijem tretiranju i obradi otpada. A danas se čine napori da se što veća količina otpada izdvoji i reciklira. Ono što ne može da se reciklira - spaljuje se. Za primer može da posluži obrada otpada u SAD.
EkologijaKoličina komunalnog otpada u SAD, 1960. iznosila je 99 MT (metričkih tona). Do 2014. ta količina narasla je na 259 MT. Godine 1960. reciklirano je 6%, a 94% je odloženo na deponije otpada, a 2014, 26% otpada je reciklirano, 9% pretvoreno u “kompost”, 13% je spaljeno, 53% (136 MT) odloženo je na deponije.
U Srbiji postoje brojna preduzeća, sa dugom referentnom listom izvedenih objekata, koja se bave obradom otpada: “Reciklažni centar Božić i sinovi “ - Omoljica, Republički sindikat sakupljača sekundarnih sirovina - Niš, “Yunirisk” - Beograd...
Otpad iz bilo koje prerađivačke ili bazne industrije uglavnom obuhvata korišćena ulja, više vrsta mulja, kontaminirana zemljišta, više vrsta organskih industrijskih otpada, otpadne vode, otpad iz rafinerija, hemijskih i petrohemijskih postrojenja. Pretežno se  obrađuju u okviru samih tih postrojenja.

Eletronski otpad (e-otpad)

Procenjuje se da se, godišnje, proizvede oko 50 miliona tona e-otpada. Od toga, samo u   SAD oko 30 miliona tona; odnosi se na računare. Procene su i da se, godišnje, proizvede 100 miliona tona e-otpada od mobilnih telefona. Primera radi, radni vek iP telefona, u proseku, ne traje duže od dve godine pa su tako ti telefoni glavni izvor e-otpada .  
Katodne cevi, LCD i led monitori, audio uređaji, za razliku od procesora (CPU, GPU, integrisana kola memorije) imaju različit radni vek. Najpre zastarevaju, uglavnom zbog usavršenog softvera, procesori. Katodne cevi, LCD, led monitori i mobilni telefoni uglavnom se zamenjuju zbog povećanih zahteva korisnika koji žele da koriste savremeniju tehnologiju. Pri tome se odbacuju postojeći uređaji čak i kada su  u dobrom stanju. Taj trend stvara nepregledne gomile e-otpada na deponijama, prenatrpanim drugom vrstom otpada. Kako rešiti novostvoreni problem?

Potrošeno - pravac Afrika!

Delimično rešenje je da se još upotrebljiva elektronska sredstva sele u zemlje u razvoju. Time se produžava vek njihove upotrebe ali se, suštinski, problem reciklaže samo odlaže.  Prebacivanje e-otpada u zemlje u razvoji ima štetan uticaj na zdravlje jer zagađuje  životnu sredinu - gledano na duži vremenski period. Komponente e-otpada sadrže  opasne materijale kao što su: olovo, kadmijum, berilijum, bakar, čelik, fosfor, živu, plastiku i druge materijale. Razlaganje i odlaganje ovih materijala predstavlja rizik za zdravlje ljudi, što zahteva oprez kako bi se izbegle posledice prilikom recikliranja i odlaganja na deponije i tokom postupka spaljivanja.
U postupak sa e-otpadom ugrađen je i interes izvoznika, koji smatraju da je rentabilnije izvoziti još uvek upotrebljive e-uređaje u zemlje u razvoju nego izvršiti reciklažu na licu mesta. Time se problem svodi na pitanje: šta je e-otpad a šta je roba široke potrošnje? Za primer, može se navesti izvoz e-otpada u Ganu: od oko 220.000 t elektronskih uređaja izvezenih u tu zemlju, čak 30% su bili nekorišćeni, a ostalih 70 % su buli korišćeni uređaju - u radnom stanju. Procenjuje se da se od te količine reciklira samo 15-20 % . Ostalo se spaljuje ili odlaze na deponije.   
Zagovornici trgovine e-otpadom tvrde da se izvlačenje metala iz rudnika pomera ka zemljama u razvoju i da je rentabilnije izvoziti e-otpad, još uvek upotrebljiv, u zemlje u razvoji i time smanjiti izvlačenje metala iz rudnika. Smatraju da je recikliranje materijala   iz “zastarelih“ i odbačenih elektronskih uređaja povoljnije.

Ekologija

Dragoceni materijali, ali i opravke

Korist od reciklaže je višestruka. Dobijaju se dragoceni materijali, metali i nemetali, čuvaju se prirodni resursi, smanjuje se “efekat staklene bašte”, smanjuju se deponije za odlaganje otpada.
Primenjeni postupci kod reciklaže su mahom: razlaganje štampanih ploča, topljenje  zalemljenih spojeva, spaljivanje, razlaganje u kiselinama, lomljenje, razdvajanje “čipova”, katodnih cevi i monitora, računara, kamera i video-uređaja, štampanih ploča, tastature, kablovskih veza... Sve te obrade utiču na životnu sredinu jer ulaze u tokove podzemnih voda, u zemljišta, u atmosferu i morsku vodu, u žitarice i divlje životinje.   Na kraju, ulaze u ljudsku ishranu i sanitarnu vodu.  
Predlaže se i povratak danas skoro zaboravljenenim zanatima opravke elektronskih uređaja. Kina, Tajvan i Južna Koreja uspele su da, od korišćenih elektronskih uređaja,   naprave uspešnu industriju. Uglavnom, zahvaljujući nižim standardima za uslove životne sredine i nižoj ceni rada.
EkologijaU Srbiji postoji nekoliko licenciranih centara koja se bave reciklažom e-otpada, uključujući fluo-cevi, baterije AA, aku-baterije, “dugmetaste baterije“...    

Obrada otpadnih voda

Obrada otpadnih voda je postupak pri kome se takve vode ponovo uključuju u redovne tokove, uz minimalan uticaj na okolinu. Ipak te vode imaju ograničenu upotrebu za lične higijenske potrebe. Postrojenja za obradu otpadnih voda projektuju se prema vrsti voda, tj. da li su otpadne vode iz kanalizacije, domaćinstava, iz manjih industrijskih postrojenja, iz poljoprivrede, itd. Postrojenja se grade u širokom rasponu - od uređaja koji se mogu smestiti u spremišta veličine kontejnera do postrojenja fabrika površine više hektara. Tipično opštinsko postrojenje obuhvata deo za primarnu obradu, gde se uklanjaju čvrste čestice, i za sekundarnu obradu, gde se rastvaraju organske materije i vrši dezinfekcija pri kojoj se uništavaju patogene bakterije; na kraju, i za obradu otpadnog mulja proisteklog iz obrade otpadnih voda. Uobičajeni postupak sastoji se iz nekoliko koraka. Prvo se mehanički uklanjaju čvrsti predmeti i čestice teže od vode koje, po principu gravitacije, padaju na dno; zatim sledi postupak filtracije pri kojem se koloidalne čestice odvajaju propuštanjem kroz sitna sita ili kroz pesak. Neke vrste filtera uklanjaju nečistoće hemijskim i biološkim procesima. Sledeći postupak je oksidacija, kojom se smanjuje otrovnost nekih sastojaka i pretvara organske materije u ugljen-dioksid i vodu. Sledi hemijska oksidacija, koja uklanja neke otporne biološke zagađivače. Hemijska oksidacija (dodavanje hlora, hipohlorida i ozona) ubija patogene čestioce a na preostalim muljem i blatom vrši se dalja obrada.     
I u Srbiji postoje postrojenja za obradu otpadnih voda. Preduzeće “Aquapur” iz Kosjerića nudi široki spektar uređaja kapaciteta 0,75 m3/dan-23,00 m3/dan. Uređaji su modularnog kontejnerskog tipa tako da se više kontejnera mogu povezati u cilju povećanja kapaciteta rada.

Ekologija

 

 

Msc J. Baruhović

 



Kompletni tekstove sa slikama i prilozima potražite u magazinu
"PLANETA" - štampano izdanje ili u ON LINE prodaji Elektronskog izdanja
"Novinarnica"

 

 

 

  back   top
» Pretraži SAJT  

powered by FreeFind

»  Korisno 
Bookmark This Page
E-mail This Page
Printer Versie
Print This Page
Site map

» Pratite nas  
Pratite nas na Facebook-u Pratite nas na Twitter - u Pratite nas na Instagram-u
»  Prijatelji Planete

» UZ 100 BR. „PLANETE”

» 20 GODINA PLANETE

free counters

Flag Counter

6 digitalnih izdanja:
4,58 EUR/540,00 RSD
Uštedite čitajući digitalna izdanja 50%

Samo ovo izdanje:
1,22 EUR/144,00 RSD
Uštedite čitajući digitalno izdanje 20%

www.novinarnica.netfree counters

Čitajte na kompjuteru, tabletu ili mobilnom telefonu

» PRELISTAJTE

NOVINARNICA predlaže
Prelistajte besplatno
primerke

Planeta Br 48


Planeta Br 63


» BROJ 116
Planeta Br 116
Godina XXI
Mart - April 2024.

 

 

Magazin za nauku, kulturu, istraživanja i otkrića
Copyright © 2003-2024 PLANETA