MAGAZIN ZA NAUKU, ISTRAŽIVANJA I OTKRIĆA
»  MENI 
 Home
 Redakcija
 Linkovi
 Kontakt
 
» BROJ 82
Planeta Br 79
Godina XV
Januar - Februar 2018.
»  IZBOR IZ BROJEVA
Br. 115
Jan. 2024g
Br. 116
Mart 2024g
Br. 113
Sept. 2023g
Br. 114
Nov. 2023g
Br. 111
Maj 2023g
Br. 112
Jul 2023g
Br. 109
Jan. 2023g
Br. 110
Mart 2023g
Br. 107
Sept. 2022g
Br. 108
Nov. 2022g
Br. 105
Maj 2022g
Br. 106
Jul 2022g
Br. 103
Jan. 2022g
Br. 104
Mart 2022g
Br. 101
Jul 2021g
Br. 102
Okt. 2021g
Br. 99
Jan. 2021g
Br. 100
April 2021g
Br. 97
Avgust 2020g
Br. 98
Nov. 2020g
Br. 95
Mart 2020g
Br. 96
Maj 2020g
Br. 93
Nov. 2019g
Br. 94
Jan. 2020g
Br. 91
Jul 2019g
Br. 92
Sep. 2019g
Br. 89
Mart 2019g
Br. 90
Maj 2019g
Br. 87
Nov. 2018g
Br. 88
Jan. 2019g
Br. 85
Jul 2018g
Br. 86
Sep. 2018g
Br. 83
Mart 2018g
Br. 84
Maj 2018g
Br. 81
Nov. 2017g
Br. 82
Jan. 2018g
Br. 79
Jul. 2017g
Br. 80
Sep. 2017g
Br. 77
Mart. 2017g
Br. 78
Maj. 2017g
Br. 75
Septembar. 2016g
Br. 76
Januar. 2017g
Br. 73
April. 2016g
Br. 74
Jul. 2016g
Br. 71
Nov. 2015g
Br. 72
Feb. 2016g
Br. 69
Jul 2015g
Br. 70
Sept. 2015g
Br. 67
Januar 2015g
Br. 68
April. 2015g
Br. 65
Sept. 2014g
Br. 66
Nov. 2014g
Br. 63
Maj. 2014g
Br. 64
Jul. 2014g
Br. 61
Jan. 2014g
Br. 62
Mart. 2014g
Br. 59
Sept. 2013g
Br. 60
Nov. 2013g
Br. 57
Maj. 2013g
Br. 58
Juli. 2013g
Br. 55
Jan. 2013g
Br. 56
Mart. 2013g
Br. 53
Sept. 2012g
Br. 54
Nov. 2012g
Br. 51
Maj 2012g
Br. 52
Juli 2012g
Br. 49
Jan 2012g
Br. 50
Mart 2012g
Br. 47
Juli 2011g
Br. 48
Oktobar 2011g
Br. 45
Mart 2011g
Br. 46
Maj 2011g
Br. 43
Nov. 2010g
Br. 44
Jan 2011g
Br. 41
Jul 2010g
Br. 42
Sept. 2010g
Br. 39
Mart 2010g
Br. 40
Maj 2010g.
Br. 37
Nov. 2009g.
Br.38
Januar 2010g
Br. 35
Jul.2009g
Br. 36
Sept.2009g
Br. 33
Mart. 2009g.
Br. 34
Maj 2009g.
Br. 31
Nov. 2008g.
Br. 32
Jan 2009g.
Br. 29
Jun 2008g.
Br. 30
Avgust 2008g.
Br. 27
Januar 2008g
Br. 28
Mart 2008g.
Br. 25
Avgust 2007
Br. 26
Nov. 2007
Br. 23
Mart 2007.
Br. 24
Jun 2007
Br. 21
Nov. 2006.
Br. 22
Januar 2007.
Br. 19
Jul 2006.
Br. 20
Sept. 2006.
Br. 17
Mart 2006.
Br. 18
Maj 2006.
Br 15.
Oktobar 2005.
Br. 16
Januar 2006.
Br 13
April 2005g
Br. 14
Jun 2005g
Br. 11
Okt. 2004.
Br. 12
Dec. 2004.
Br 10
Br. 9
Avg 2004.
Br. 10
Sept. 2004.
Br. 7
April 2004.
Br. 8
Jun 2004.
Br. 5
Dec. 2003.
Br. 6
Feb. 2004.
Br. 3
Okt. 2003.
Br. 4
Nov. 2003.
Br. 1
Jun 2003.
Br. 2
Sept. 2003.
» Glavni naslovi

GALICIJANCI

 

O. Klajn

EGZOTIČNI NARODI

Kelti u Španiji

U antičkom Rimu, ova provincija obuhvatala je veliki deo današnjeg severozapadnog Portugala i severne Španije. Pleme Galeka koje je naseljavalo tu provinciju govorilo je jednom vrstom protokeltskog jezika. Zna se da su članovi pomenutog plemena učestvovali u Luzitanskom ratu, koji su plemena sa Iberijskog poluostrva vodila protiv Rimljana, od 155. do 139. godine pne. Tom prilikom su pretrpela značajne gubitke.

Nakon teških borbi, pokorio ih je rimski vojskovođa i konzul Decim Junije Brut. Vremenom je veći broj različitih keltskih plemena na tom području dobilo naziv Galeci. Od tih plemena potiču današnji Galicijanci. Područje Galicije je među prvima objedinilo germansko pleme Svevi, koje je tu stvorilo posebnu kraljevinu, u 5. veku. Kada su španski vladari Ferdinand i Izabela brakom objedinili svoje države, Kastilju i Aragon u 15. veku, Galicija je ostala na periferiji zbivanja tako da je stanovništvo bilo prilično siromašno, a neretko i gladno. 

 

Galicijanci


Čuveni Galicijanci

Otkriće američkog kontinenta podstaklo je veliki talas emigracije Galicijanaca. Njihova najbrojnija dijaspora je u Argentini. U toj državi je taj narod do te mere zastupljen da i druge stanovnike poreklom iz Španije nazivaju Galjegosima. Kuriozitet predstavlja činjenica da je Buenos Ajres drugi po brojnosti Galicijanaca među gradovima sveta. Procene se kreću da ih ima od oko 150 hiljada do 750 hiljada, samo u Argentini. U celom svetu ima nešto više od tri miliona i sto hiljada pripadnika ove nacionalne i kulturne zajednice. Jedna od najvećih bankarskih kompanija u Argentini nosi naziv „Grupo finansiero de Galisia” a njen osnivač je Galicijanac Manuel Eskasanji.

Prvi predsednik te države na jugu Južne Amerike, posle sedmogodišnje vladavine vojne hunte, bio je Raul Alfonsin, čiji koreni sežu do ovog naroda sa Pirineja. I u drugim zemljama Latinske Amerike ima Galicijanaca. Recimo, otac braće Kastro, na Kubi, Anhel bio je jedan od njih. U samoj Španiji, najistaknutija ličnost koja je uticala na ovaj narod bio je Fransisko Franko, koji se na čelu vlasti zadržao gotovo četiri decenije. Iako po svemu sudeći poreklom nije bio Galicijanac, rođen je i odrastao u Galiciji. Iako je bio izložen njihovoj kulturi, Franko je činio sve da sputa težnje ka autonomiji svoje rodne oblasti.

Budući da je Kastilja predstavljala španski Pijemont, vekovima je bio prisutan proces kastiljanizacije ovog naroda, što se najviše ogleda u kontinuiranom širenju španskog jezika i u nametanju španskih toponima i prezimena prilagođavanih jezičkom standardu iz Madrida. Posle Frankove smrti, došlo je do jačanja pokreta za širenje kulture i jezika Galicijanaca. Većina stanovnika Galicije je bilingvalna, što znači da se podjednako dobro služe španskim i galicijskim jezikom koji pripada grupi zapadnoiberisjkih jezika. Približno dva i po miliona ljudi govore ovim jezikom koji je vrlo srodan portugalskom. Njegovim normiranjem bavi se Kraljevska galicijska akademija čije je sedište u gradu La Korunja

 

Galicijanci


„Iskrcavanje vikinga”

Katoličanstvo je dominantna vera u ovom narodu. Njegov uticaj ogleda se i u brojnim visokim kamenim krstovima koji se nazivaju kruceiros. Santiago de Kompostela je prestonica Galicije i mesto u kojem je sahranjen Isusov apostol Jakov, što je cilj brojnih hrišćanskih hodočasnika. U gradiću Katoira odvija se manifestacija „Iskrcavanje vikinga”, kada se lokalni stanovnici oblače u vikinšku odeću iz 11. veka i iskrcavaju sa broda iz tog vremena.

Prilikom rekonstrukcije bitke svi učesnici bivaju isprskani vinom. Galicijanci često koriste različite talismane i amajlije. Još uvek postoje verovanja u natprirodna bića i veštice koje prave različite magijske napitke, bacaju čini i predviđaju budućnost.

Među stanovnicima, još od 19. veka, postoji težnja za povezivanjem sa keltskim korenima. Keltska kultura je deo njihovog identiteta. Zvanična himna Galicije govori o Breoganu, legendarnom praocu Gela.

Razni sportski klubovi, od kojih je najpoznatija „Selta” iz Viga, svojim nazivima upućuju na keltsku prošlost. Poslednjih decenija, veći broj festivala promovišu keltsku kulturu i muziku. Postoje omanja naselja koje nazivaju aldeas i koja su izvan većih gradova. To je posledica deljenja zemlje kroz istoriju, kada Galicija nije mogla da se širi zbog Portugala. Iako danas većina Galicijanaca nosi modernu odeću, u unutrašnjosti, među seoskim stanovništvom, nose se drvene cipele. Udate žene zadržavaju svoje prezime kada stupe u brak dok deca, pored očevog, nose i majčino prezime. Galicija je jedan od najsiromašnijih delova Španije. 

Galicijanci



 

 

 

O. Klajn

 

 









Kompletni tekstove sa slikama i prilozima potražite u magazinu
"PLANETA" - štampano izdanje ili u ON LINE prodaji Elektronskog izdanja
"Novinarnica"

 

 

 

  back   top
» Pretraži SAJT  

powered by FreeFind

»  Korisno 
Bookmark This Page
E-mail This Page
Printer Versie
Print This Page
Site map

» Pratite nas  
Pratite nas na Facebook-u Pratite nas na Twitter - u Pratite nas na Instagram-u
»  Prijatelji Planete

» UZ 100 BR. „PLANETE”

» 20 GODINA PLANETE

free counters

Flag Counter

6 digitalnih izdanja:
4,58 EUR/540,00 RSD
Uštedite čitajući digitalna izdanja 50%

Samo ovo izdanje:
1,22 EUR/144,00 RSD
Uštedite čitajući digitalno izdanje 20%

www.novinarnica.netfree counters

Čitajte na kompjuteru, tabletu ili mobilnom telefonu

» PRELISTAJTE

NOVINARNICA predlaže
Prelistajte besplatno
primerke

Planeta Br 48


Planeta Br 63


» BROJ 116
Planeta Br 116
Godina XXI
Mart - April 2024.

 

 

Magazin za nauku, kulturu, istraživanja i otkrića
Copyright © 2003-2024 PLANETA