MAGAZIN ZA NAUKU, ISTRAŽIVANJA I OTKRIĆA
»  MENI 
 Home
 Redakcija
 Linkovi
 Kontakt
 
» BROJ 79
Planeta Br 79
Godina XIV
Jul. 2017- Avgust. 2017.
»  IZBOR IZ BROJEVA
Br. 115
Jan. 2024g
Br. 116
Mart 2024g
Br. 113
Sept. 2023g
Br. 114
Nov. 2023g
Br. 111
Maj 2023g
Br. 112
Jul 2023g
Br. 109
Jan. 2023g
Br. 110
Mart 2023g
Br. 107
Sept. 2022g
Br. 108
Nov. 2022g
Br. 105
Maj 2022g
Br. 106
Jul 2022g
Br. 103
Jan. 2022g
Br. 104
Mart 2022g
Br. 101
Jul 2021g
Br. 102
Okt. 2021g
Br. 99
Jan. 2021g
Br. 100
April 2021g
Br. 97
Avgust 2020g
Br. 98
Nov. 2020g
Br. 95
Mart 2020g
Br. 96
Maj 2020g
Br. 93
Nov. 2019g
Br. 94
Jan. 2020g
Br. 91
Jul 2019g
Br. 92
Sep. 2019g
Br. 89
Mart 2019g
Br. 90
Maj 2019g
Br. 87
Nov. 2018g
Br. 88
Jan. 2019g
Br. 85
Jul 2018g
Br. 86
Sep. 2018g
Br. 83
Mart 2018g
Br. 84
Maj 2018g
Br. 81
Nov. 2017g
Br. 82
Jan. 2018g
Br. 79
Jul. 2017g
Br. 80
Sep. 2017g
Br. 77
Mart. 2017g
Br. 78
Maj. 2017g
Br. 75
Septembar. 2016g
Br. 76
Januar. 2017g
Br. 73
April. 2016g
Br. 74
Jul. 2016g
Br. 71
Nov. 2015g
Br. 72
Feb. 2016g
Br. 69
Jul 2015g
Br. 70
Sept. 2015g
Br. 67
Januar 2015g
Br. 68
April. 2015g
Br. 65
Sept. 2014g
Br. 66
Nov. 2014g
Br. 63
Maj. 2014g
Br. 64
Jul. 2014g
Br. 61
Jan. 2014g
Br. 62
Mart. 2014g
Br. 59
Sept. 2013g
Br. 60
Nov. 2013g
Br. 57
Maj. 2013g
Br. 58
Juli. 2013g
Br. 55
Jan. 2013g
Br. 56
Mart. 2013g
Br. 53
Sept. 2012g
Br. 54
Nov. 2012g
Br. 51
Maj 2012g
Br. 52
Juli 2012g
Br. 49
Jan 2012g
Br. 50
Mart 2012g
Br. 47
Juli 2011g
Br. 48
Oktobar 2011g
Br. 45
Mart 2011g
Br. 46
Maj 2011g
Br. 43
Nov. 2010g
Br. 44
Jan 2011g
Br. 41
Jul 2010g
Br. 42
Sept. 2010g
Br. 39
Mart 2010g
Br. 40
Maj 2010g.
Br. 37
Nov. 2009g.
Br.38
Januar 2010g
Br. 35
Jul.2009g
Br. 36
Sept.2009g
Br. 33
Mart. 2009g.
Br. 34
Maj 2009g.
Br. 31
Nov. 2008g.
Br. 32
Jan 2009g.
Br. 29
Jun 2008g.
Br. 30
Avgust 2008g.
Br. 27
Januar 2008g
Br. 28
Mart 2008g.
Br. 25
Avgust 2007
Br. 26
Nov. 2007
Br. 23
Mart 2007.
Br. 24
Jun 2007
Br. 21
Nov. 2006.
Br. 22
Januar 2007.
Br. 19
Jul 2006.
Br. 20
Sept. 2006.
Br. 17
Mart 2006.
Br. 18
Maj 2006.
Br 15.
Oktobar 2005.
Br. 16
Januar 2006.
Br 13
April 2005g
Br. 14
Jun 2005g
Br. 11
Okt. 2004.
Br. 12
Dec. 2004.
Br 10
Br. 9
Avg 2004.
Br. 10
Sept. 2004.
Br. 7
April 2004.
Br. 8
Jun 2004.
Br. 5
Dec. 2003.
Br. 6
Feb. 2004.
Br. 3
Okt. 2003.
Br. 4
Nov. 2003.
Br. 1
Jun 2003.
Br. 2
Sept. 2003.
» Glavni naslovi

TEMA BROJA

 

L.S.

Put u središte Zemlje / Superduboka bušotina na poluostrvu Kola 

Biologija pre dve milijarde godina

 

 

Najdublja bušotina izvedena u ime nauke pruža dokaze o životu na Zemlji u predkambrijskom period. Neko je rekao da ljudska vrsta zna više o nekim udaljenim galaksijama nego o tlu koje se nalazi ispod njenih nogu. Zaista, dok je čuvenoj sondi “vojadžer 1” bilo potrebno 26 godina da izađe iz našeg solarnog sistema (što je 16,5 milijardi km od Zemlje), gotovo jednako vreme je bilo potrebno čove- čanstvu da prodre jedva 12 km ispod površine Zemlje. Dok su se SAD i SSSR nadmetale oko vodeće uloge u istraživanju svemira, potpuno drugačije nadmetanje, uz daleko manje medijske pažnje, odvijalo se između naučnika na najvećim bušotinama dveju nacija. Krajem 1950-tih i početkom 1960-tih Amerikanci i Sovjeti počeli su da planiraju odvojene radove na što je moguće dubljim bušotinama ka dubinama Zemljine kore, stenovite ljušture koja čini spoljašnji sloj od 30- 50 km razdaljine do 6730 km udaljenog jezgra planete.

Tema


Američki projekat „Mohole“, realizovan na Pacifiku, kod obale Meksika, obustavljen je 1966. zbog nedostatka finansijskih sredstava, ali predstavlja značajnu prethodnicu narednih programa bušenja na dnu okeana. Sovjeti su, zahvaljujući planiranju Međuresorskog naučnog saveta za istraživanje unutrašnjosti Zemlje i superduboke bušotine, imali više uspeha. Između 1970. i 1994. njihova bušotina na poluostrvu Kola polako je napredovala da bi na kraju postala, za ono vreme, najdublju bušotinu na planeti. Superbušotina na poluostrvu Kola sastoji od nekoliko bušotina koje se granaju iz središnje bušotine. Najdublja od njih, poznata kao „SG-3“ ima prečnik od 22,83 cm ali prodire 12.261 m ka unutrašnjosti Zemlje.

To otprilike predstavlja jednu trećinu puta kroz Baltičku kontinentalnu koru. Da bi ostvarili naučne ciljeve i omogu- ćili gotovo neprekidno posmatranje profila kore, Sovjeti su razvili I instrumente za direktna fizička merenja na dnu bušotine. Oprema za bušenje je tako omogućila ve- ću pouzdanost merenja budući da bi se uzorci stena u toku izvlačenja ka površini deformisali zbog neverovatnog unutrašnjeg pritiska. Taj projekat omogućuo je veliki broj geoloških podataka, od kojih nas je većina navela da sagledamo koliko malo znamo o sopstvenoj planeti. Istraživanje Zemlje je uglavnom ograničeno na posmatranja površine i seizmička proučavanja. Međutim, bušotina Kola je omogućila direktan uvid u strukturu kore i stavila na probu teorije geologa. Otkriće koje je možda ponajviše iznenadilo odnosi se na nepostojanje prelaza od granita ka bazaltu, za koji su naučnici odavno očekivali da postoji negde između 3 i 6 km ispod površine. 

Tema


Granit a ne očekivani bazalt

Poznat u geologiji kao ‘Konradov diskontinuitet’, taj prelaz od jednog tipa stene ka drugom, očekivan je na osnovu rezultata prelamanja i odbijanja seizmičkih talasa. Bušotina na poluostrvu Kola nikada nije naišla na očekivani sloj bazalta. Umesto toga, utvrđeno je da se granitne stene protežu i niže od 12 km u dubinu. To je naučnike navelo na zaključak da seizmička prelamanja zavise od metamorfnih promena u stenama (na primer, u uslovima visokih temperatura i pritiska) a ne od promena u vrsti stena kao što su prethodno pretpostavljali.

Ako nepostojanje čitavog sloja Zemljine kore nije dovoljno iznenađujuće, utvrđeno je i da su pukotine u stenama, mnogo kilometara ispod površine, prepune vode. Budući da slobodna voda ne bi trebalo da postoji na tolikim dubinama, istraživači veruju da se ta voda sastoji od atoma vodonika i kiseonika koji su istisnuti iz okolnih stena pod ogromnim pritiskom i zadržani ispod površine zahvaljujući neprobojnom stenovitom sloju koji se iznad tog nivoa nalazi.

Ali najzanimljivije otkriće koje su istraživači ostvarili na Kola bušotini nesumnjivo je detektovanje biološke aktivnosti u stenama starim više od dve milijarde godina. Najjasniji dokaz o postojanju života pronađen je u obliku fosila: očuvanih ostataka 24 vrste jednoćelijskih morskih biljaka, inače poznatih kao plankton. Obično se fosili mogu naći u krečnjačkim i silicijumskim naslagama, ali ovi mikrofosili su bili obloženi organskom materijom koja je ostala iznena- đujuće očuvana uprkos krajnje visokom pritisku i visokim temperaturama u okolnim stenama. 

Tema


Stene ka masa plastike

Podaci dobijeni sa Kola bušotine i dalje se analiziraju, mada je sama bušotina morala biti zatvorena početkom 1990-tih kada se naišlo na neočekivano visoke temperature. Rast temperature je odgovarao predviđanjima do dubine od oko 3000 m. Posle te tačke stopa rasta temperature bila je daleko veća sve dok se stiglo do 180° C na dnu bušotine.

To je bilo potpuno drugačije od očekivanih 100° C. Takođe, očekivali su da, posle prvih 4,5 hiljada metara, gustina stena bude veća. Međutim, i dublje od te tačke stene bile su daleko poroznije što je, u uslovima visokih temperatura, učinilo da se stene ponašaju pre kao plastična nego kao čvrsta materija - čime je bušenje postalo gotovo neizvodljivo.

Kolekcije velikog broja uzoraka Zemljine kore mogu se videti u gradu Zapolyarny, u kojem se nalazi rudnik nikla, nekih deset kilometara juž- no od bušotine. Zbog svoje ambiciozne misije i doprinosa geologiji i biologiji, superbušotina na poluostrvu Kola i danas je jedna od najznačajnijih zaostavština nauke iz vremena Sovjetskog Saveza. Kola supeduboka bušotina nalazi se 10 km severno od grada Zapolyarny, u okrugu Pechengsk, oblast Murmansk, u Rusiji.


 

 

 

L.S.

 

 









Kompletni tekstove sa slikama i prilozima potražite u magazinu
"PLANETA" - štampano izdanje ili u ON LINE prodaji Elektronskog izdanja
"Novinarnica"

 

 

 

  back   top
» Pretraži SAJT  

powered by FreeFind

»  Korisno 
Bookmark This Page
E-mail This Page
Printer Versie
Print This Page
Site map

» Pratite nas  
Pratite nas na Facebook-u Pratite nas na Twitter - u Pratite nas na Instagram-u
»  Prijatelji Planete

» UZ 100 BR. „PLANETE”

» 20 GODINA PLANETE

free counters

Flag Counter

6 digitalnih izdanja:
4,58 EUR/540,00 RSD
Uštedite čitajući digitalna izdanja 50%

Samo ovo izdanje:
1,22 EUR/144,00 RSD
Uštedite čitajući digitalno izdanje 20%

www.novinarnica.netfree counters

Čitajte na kompjuteru, tabletu ili mobilnom telefonu

» PRELISTAJTE

NOVINARNICA predlaže
Prelistajte besplatno
primerke

Planeta Br 48


Planeta Br 63


» BROJ 116
Planeta Br 116
Godina XXI
Mart - April 2024.

 

 

Magazin za nauku, kulturu, istraživanja i otkrića
Copyright © 2003-2024 PLANETA