MAGAZIN ZA NAUKU, ISTRAŽIVANJA I OTKRIĆA
»  MENI 
 Home
 Redakcija
 Linkovi
 Kontakt
 
» BROJ 79
Planeta Br 79
Godina XIV
Jul. 2017- Avgust. 2017.
»  IZBOR IZ BROJEVA
Br. 115
Jan. 2024g
Br. 116
Mart 2024g
Br. 113
Sept. 2023g
Br. 114
Nov. 2023g
Br. 111
Maj 2023g
Br. 112
Jul 2023g
Br. 109
Jan. 2023g
Br. 110
Mart 2023g
Br. 107
Sept. 2022g
Br. 108
Nov. 2022g
Br. 105
Maj 2022g
Br. 106
Jul 2022g
Br. 103
Jan. 2022g
Br. 104
Mart 2022g
Br. 101
Jul 2021g
Br. 102
Okt. 2021g
Br. 99
Jan. 2021g
Br. 100
April 2021g
Br. 97
Avgust 2020g
Br. 98
Nov. 2020g
Br. 95
Mart 2020g
Br. 96
Maj 2020g
Br. 93
Nov. 2019g
Br. 94
Jan. 2020g
Br. 91
Jul 2019g
Br. 92
Sep. 2019g
Br. 89
Mart 2019g
Br. 90
Maj 2019g
Br. 87
Nov. 2018g
Br. 88
Jan. 2019g
Br. 85
Jul 2018g
Br. 86
Sep. 2018g
Br. 83
Mart 2018g
Br. 84
Maj 2018g
Br. 81
Nov. 2017g
Br. 82
Jan. 2018g
Br. 79
Jul. 2017g
Br. 80
Sep. 2017g
Br. 77
Mart. 2017g
Br. 78
Maj. 2017g
Br. 75
Septembar. 2016g
Br. 76
Januar. 2017g
Br. 73
April. 2016g
Br. 74
Jul. 2016g
Br. 71
Nov. 2015g
Br. 72
Feb. 2016g
Br. 69
Jul 2015g
Br. 70
Sept. 2015g
Br. 67
Januar 2015g
Br. 68
April. 2015g
Br. 65
Sept. 2014g
Br. 66
Nov. 2014g
Br. 63
Maj. 2014g
Br. 64
Jul. 2014g
Br. 61
Jan. 2014g
Br. 62
Mart. 2014g
Br. 59
Sept. 2013g
Br. 60
Nov. 2013g
Br. 57
Maj. 2013g
Br. 58
Juli. 2013g
Br. 55
Jan. 2013g
Br. 56
Mart. 2013g
Br. 53
Sept. 2012g
Br. 54
Nov. 2012g
Br. 51
Maj 2012g
Br. 52
Juli 2012g
Br. 49
Jan 2012g
Br. 50
Mart 2012g
Br. 47
Juli 2011g
Br. 48
Oktobar 2011g
Br. 45
Mart 2011g
Br. 46
Maj 2011g
Br. 43
Nov. 2010g
Br. 44
Jan 2011g
Br. 41
Jul 2010g
Br. 42
Sept. 2010g
Br. 39
Mart 2010g
Br. 40
Maj 2010g.
Br. 37
Nov. 2009g.
Br.38
Januar 2010g
Br. 35
Jul.2009g
Br. 36
Sept.2009g
Br. 33
Mart. 2009g.
Br. 34
Maj 2009g.
Br. 31
Nov. 2008g.
Br. 32
Jan 2009g.
Br. 29
Jun 2008g.
Br. 30
Avgust 2008g.
Br. 27
Januar 2008g
Br. 28
Mart 2008g.
Br. 25
Avgust 2007
Br. 26
Nov. 2007
Br. 23
Mart 2007.
Br. 24
Jun 2007
Br. 21
Nov. 2006.
Br. 22
Januar 2007.
Br. 19
Jul 2006.
Br. 20
Sept. 2006.
Br. 17
Mart 2006.
Br. 18
Maj 2006.
Br 15.
Oktobar 2005.
Br. 16
Januar 2006.
Br 13
April 2005g
Br. 14
Jun 2005g
Br. 11
Okt. 2004.
Br. 12
Dec. 2004.
Br 10
Br. 9
Avg 2004.
Br. 10
Sept. 2004.
Br. 7
April 2004.
Br. 8
Jun 2004.
Br. 5
Dec. 2003.
Br. 6
Feb. 2004.
Br. 3
Okt. 2003.
Br. 4
Nov. 2003.
Br. 1
Jun 2003.
Br. 2
Sept. 2003.
» Glavni naslovi

MEDICINA

 

Gordana Tomljenović

Biomedicinske inovacije / Smarting i Brawas

Kako da pametnije živimo i radimo

MEDICINA



Početkom prošlog veka, beleženje moždanih talasa - elektroencefalografija (EEG) - bilo je jedno od onih otkrića koja su ozna- čavala prekretnice u istoriji medicine. Mnoge takve revolucionarne medicinske inovacije sačekale su, međutim, kraj 20. veka, i pojavu kompjuterske tehnologije da bi njihova puna praktična primena bila moguća, ili efikasnija. Ali, dok su sonografija, magnetna rezonancija i druge dijagnostičke metode, zahvaljujući digitalnoj pomoći, doživljavale neverovatne prodore, glomazni EEG uređaj je ostao gotovo nepromenjen i time skoro ceo vek ograničen samo na laboratorijsku i bolničku upotrebu - sve do nedavne pojave Smartinga-a i Brawas-a. Smarting je prvi mobilni EEG vrhunskog kvaliteta koji ima ogroman potencijal da medicinu, a posebno neurologiju, odvede korak dalje i zaista uvede u 21. vek, a Brawas je njegova replika nešto drugačijeg dizajna, koja će omogućiti da se ure- đaj koristi i individualno, i svakodnevno. Ove sofisticirane uređaje koji pomeraju granice nauke razvila je mlada beogradska startup kompanija „mBrainTrain”, na čelu sa Ivanom Gligorijevićem i Bogdanom Mijovićem, IT profesionalcima sa doktoratima u oblasti obrade biomedicinskih signala. Ali, krenimo redom.

 

Od Bergera do mBrainTrain-a

Začetnik elektroencefalografije, nemački psiholog i naučnik Hans Berger, 1924. godine je prvi detektovao signale poreklom iz ljudskog mozga, metodom koja meri razlike električnih potencijala na površini glave na mestima na koja se postave metalne provodljive elektrode. Različiti električni potencijali su posledica aktivnosti miliona nervnih ćelija mozga pa je Bergerova metoda omogućila - doduše posredno i dosta ograničeno - da se moždana aktivnost ispitivanih osoba povezuje sa svetom oko njih, sa neurološkim oboljenjima, sa misaonim procesima, sa emocijama… Ondašnja elektroencefalografska oprema zahtevala je posebne laboratorijske uslove da se slab signal kao što je EEG ne bi izgubio u „šumu” okoline.

To se decenijama nije promenilo. Današnji uređaji su malo lepši, lakši i jeftiniji, ali se i dalje koriste samo u laboratoriji ili bolnici, na pacijentu koji miruje i ima strah ili nelagodno osećanje prilikom EEG merenja. Sve to je, međutim, promenila kompanija „mBrainTrain”, okupljena oko ideje da se po prvi put promeni paradigma merenja EEG signala - da čovek čija se mož- dana aktivnost posmatra bude slobodan, da može da se kreće i opusti, da zaboravi da je ispitanik. Za savremenu medicinu i komfor pacijenta je od velikog značaja, ali ovde je reč o naučnoj ideji da se napokon omogu- ći puna realizacija nemerljivog potencijala elektroencefalografije, ne samo u medicini, gde još nije dovoljno iskorišćena, već i u svakodnevnom životu. Dosadašnja primena EEG je, zbog statičnosti opreme, uglavnom bila vezana za medicinsku dijagnostiku - detekciju i praćenje epilepsije, autizma, ADHD-a, oštećenja mozga usled povreda ili bolesti, i druge. I policije širom sveta su počele da koriste EEG kao deo metoda detekcije laži, ali su istraživačke laboratorije i instituti otišli najdalje, pre svega u detekciji emotivnih stanja, kvantifikaciji pażnje i stresa, shvatanju procesa formiranja memorije i drugih kognitivnih procesa. Takođe, gotovo da nema bolesti za koju nisu traženi markeri u EEG signalu. Ipak, iako je već dovoljno impresivan, ovaj niz dosadašnjih primena samo je vrh ledenog brega u poređenju sa mogućnostima koje tek otvara Smarting, kao EEG uređaj koji može da se koristi u slobodnom okruženju, na više ispitanika koji su u interakciji i međusobno i sa okruženjem, kao uređaj koji u realnom vremenu obezbeđuje i praćenje moždanih aktivnosti i neurofeedback…

 

Prednosti Smartinga

Smarting je mali mobilni EEG vrhunskog kvaliteta koji snimljene signale šalje na PC ili na mobilni telefon, te korisnik i u realnom vremenu može da analizira pristigle podatke. Težak svega 50 grama, nosi se kao kapa. Potpuno je „imun” na elektromagnetna zračenja, tako da je njegov zapis potpuno čist, bez obzira na ometanja iz okoline, i kvalitetniji od zapisa klasičnih medicinskih EEG uređaja koji su tehnološki već zastareli. Mobilnost i jednostavnost upotrebe Smartinga omogućiće dovoljno duga merenja - u bilo kom okruženju i u bilo koje doba - za detekciju rizika za pojavu nekih bolesti, za ranu detekciju abnormalnih moždanih aktivnosti, za direktnu kvantifikaciju koja bi mogla da rešava probleme stresa, radne (ne)produktivnosti i mnoge druge, kao i za „trening” delova centralnog nervnog sistema oštećenih patološkim promenama (moždanim udarom, pre svega). U ovom poslednjem slučaju, na primer, oporavak nakon moždanog udara postiže se retreniranjem motornog korteksa kako bi se omogućilo zdravom delu tkiva da preuzme funkciju oštećenog dela mozga.

Drugim rečima, Smarting je namenjen istraživanjima u neuromonitoringu i neurofeedback-u, ali i u terapijske svrhe, odnosno neurorehabilitaciji i kognitivnom antiaging-u. Čelni ljudi beogradskog razvojnog tima, Ivan Gligorijević i Bogdan Mijović napominju da su to samo neke od primena Smartinga, uređaja koji u praksi već ima mnogo širu primenu, kao i dalje širenje upotrebe u perspektivi. Jer, uvek postoji mogućnost da, u skladu sa zahtevima korisnika, upoznavanjem sa njegovim potrebama, tvorci Smartinga ponude novo kreativno rešenje za njegovu upotrebu. Ovaj pametni uređaj već ima više od 50 eminentnih korisnika u 15 najrazvijenih zemalja sveta, a mahom je reč o vrhunskim svetskim naučno-istraživačkim laboratorijama (na Oxford univerzitetu u Velikoj Britaniji, Univerzitetu Luven u Belgiji, Max Plack institutu u Nemačkoj, u olimpijskoj reprezentaciji jedne zemlje, i drugim). U našoj zemlji ga koriste univerziteti u Beogradu, Novom Sadu, Kragujevcu i Novom Pazaru.

MEDICINA


SMARTING U MEDICINI

Prvi proizvod „mBrainTrain”-a, Smarting, u svojim istrživanjima koriste vrhunski svetski naučno-istraživački centri, olimpijski tim jedne zemlje i mnogi drugi istraživači u oblastima psihologije, sporta, zvuka, kao i naučnici koji se bave problemima ljudskog rada (motivacijom, fokusom, pažnjom…) i drugim temama. U medicini, međutim, Smarting nije dovoljno iskorišćen, a mogućnosti su ogromne, prvenstveno u neurologiji. Ovaj uređaj, na primer, pruža mogućnost da se ciljane oblasti mozga „treniraju” nakon izvesnih neuroloških oboljenja, a može da se koristi i za borbu protiv nedostatka pažnje kod dece (ADHD), Alchajmerove i Parkinsonove bolesti, epilepsije, kao i za održavanje vitalnosti mozga u starijim godinama. Kompanija „mBrainTrain” razvija i varijantu uređaja pod imenom Smarting Sleep, specifično namenjenu korišćenju tokom spavanja, koja će moći da se koristi u dijagnostici, pa možda i u lečenju poremećaja spavanja. Jedna od upotrebaSmarting-a mogla bi da bude neurološki priskrining za određivanje neophodnosti primene dodatnih dijagnostičkih radioloških metoda (CT, i drugih), što je od značaja za poštedu pacijenata od nepotrebnog jonizujućeg zračenja….

INOVATORI PAR EXCELLENCE

Osnivači „mBrainTrain”-a, Ivan Gligorijević i Bogdan Mijović, svojevremeno učenici beogradske Matematičke gimnazije i diplomirani elektroinženjeri ETF-a, doktorirali su u oblasti obrade biomedicinskih signala na belgijskom Luven univerzitetu (koji je prema rangiranju britanskog Times Higher Education najinovativniji evropski univerzitet). Startup kompaniju „mBrainTrain” osnovali su 2012. godine, uz podršku Fonda za inovacionu delatnost Republike Srbije, koji je kod nas pionir institucionalnog sprovođenja inovacione politike Evropske unije. U saradnji sa EU, Fond je započeo sa radom 2011. godine, dodeljivanjem mini grantova najboljim predloženim inovativnim projektima. Projektna ideja „mBrainTrain” glatko je prošla na prvom konkursu Fonda, a njeno ostvarenje, uređaj Smarting, ne samo da je brzo razvijen nego je već naredne 2013. godine bio proglašen za najbolju tehnološku inovaciju u Srbiji! Ovu ideju pravovremeno je prepoznao i Biznis inkubator tehničkih fakulteta (BITF), lociran u Tehnološkom parku Zvezdara, i svojom mrežom savetnika, početnim kancelarijskim prostorom i sredstvima promocije pomogao stvaranje „mBrainTrain”-a.

MEDICINA


Brawas i budućnost

Mobilna i lako primenjiva EEG tehnologija koju je razvio „mBrainTrain” nepresušni je izvor moguć- nosti i za svakodnevnu, individualnu upotrebu, pre svega za potencijalno sasvim novi vid interakcije čoveka sa njegovim okruženjem. Zamislite svet u kojem će nesvesne želje postati opipljive i koje će biti mogu- će kvantifikovati, sugerišu Ivan Gligorijević i Bogdan Mijović, i navode primere za neke od mogućih aplikacija: šta se korisniku ili ispitaniku zaista jede, da li je srećniji ili tužniji nego inače, da li mu je potreban odmor, da li mu se sviđa neka reklama, da li treba da poseti lekara… Mogućnosti aplikacija su bezbrojne, ali je u me- đuvremeno trebalo rešiti problem kako da se one približe „običnom” čoveku i kako da se ova tehnologija koja je za korak ispred svog vremena, umesto u kapu karakterističnu za Smarting uređaj, „spakuje” na na- čin koji je socijalno prihvatljiv za svakodnevno korišćenje? Kao odgovor „mBrainTrain”-a, nedavno je svetlost dana ugledao prototip pametnih slušalica nazvanih Brawas, koje kombinuju merenje moždane aktivnosti sa svakodnevnom zabavom - slušanjem muzike.

I sve to u uređaju koji ljudi već svakodnevno koriste u kući i na ulici. Brawas je, kako objašnjavaju u „mBrainTrain”-u, pametni preporučivač muzike. Uređaj čita moždanu aktivnost korisnika u oblasti oko ušiju, analizira je i prema tome adaptira, odnosno kreira muzičku listu koja odgovara na korisnikove specifične zahteve - da pospeši pozitivne emocije, na primer, ili da poveća fokus u određenom delu dana, ili da smanji nivo stresa... Iako još u ranoj fazi razvoja, Brawas je nesumnjivo naprava budućnosti. Pametne slušalice će korisnicima doneti jednu potpuno novu dimenziju uživanja u muzici. Štaviše, sa povećanjem broja korisnika, baza snimljene moždane aktivnosti omogućavaće da algoritmi za muziku postaju sve bolji. Istovremeno, ista baza moždane aktivnosti će individualnim korisnicima pružati i dugoročne medicinske benefite - ne samo ranu detekciju oboljenja nego i ostalih promenjenih stanja uma koja mogu biti indikativna za opšte dobro stanje. Tehnologija se danas razvija tempom bez presedana u istoriji ljudske civilizacije, a naši sagovornici su, nema sumnje, vizionari i glavni akteri inovativnog razvoja u jednoj od najinteresantnijih naučnih oblasti. Jer, sasvim je izvesno da se danas o ljudskom mozgu mnogo više ne zna nego što se zna. Sve ostalo je neizvesno, beskrajno zanimljivo i vrvi od mogućnosti. Svesni da brzina tehnoloških promena i sve njihove futurističke najave mogu da deluju i pomalo zastrašuju- će, naši sagovornici sa optimizmom zaključuju da su uvereni u mnoge pozitivne i uzbudljive promene koje nas čekaju u bliskoj budućnosti




MEDICINA


 

 

 

Gordana Tomljenović

 

 









Kompletni tekstove sa slikama i prilozima potražite u magazinu
"PLANETA" - štampano izdanje ili u ON LINE prodaji Elektronskog izdanja
"Novinarnica"

 

 

 

  back   top
» Pretraži SAJT  

powered by FreeFind

»  Korisno 
Bookmark This Page
E-mail This Page
Printer Versie
Print This Page
Site map

» Pratite nas  
Pratite nas na Facebook-u Pratite nas na Twitter - u Pratite nas na Instagram-u
»  Prijatelji Planete

» UZ 100 BR. „PLANETE”

» 20 GODINA PLANETE

free counters

Flag Counter

6 digitalnih izdanja:
4,58 EUR/540,00 RSD
Uštedite čitajući digitalna izdanja 50%

Samo ovo izdanje:
1,22 EUR/144,00 RSD
Uštedite čitajući digitalno izdanje 20%

www.novinarnica.netfree counters

Čitajte na kompjuteru, tabletu ili mobilnom telefonu

» PRELISTAJTE

NOVINARNICA predlaže
Prelistajte besplatno
primerke

Planeta Br 48


Planeta Br 63


» BROJ 116
Planeta Br 116
Godina XXI
Mart - April 2024.

 

 

Magazin za nauku, kulturu, istraživanja i otkrića
Copyright © 2003-2024 PLANETA