MAGAZIN ZA NAUKU, ISTRAŽIVANJA I OTKRIĆA
»  MENI 
 Home
 Redakcija
 Linkovi
 Kontakt
 
» BROJ 78
Planeta Br 78
Godina XIV
Maj. 2017- Jun. 2017.
»  IZBOR IZ BROJEVA
Br. 115
Jan. 2024g
Br. 116
Mart 2024g
Br. 113
Sept. 2023g
Br. 114
Nov. 2023g
Br. 111
Maj 2023g
Br. 112
Jul 2023g
Br. 109
Jan. 2023g
Br. 110
Mart 2023g
Br. 107
Sept. 2022g
Br. 108
Nov. 2022g
Br. 105
Maj 2022g
Br. 106
Jul 2022g
Br. 103
Jan. 2022g
Br. 104
Mart 2022g
Br. 101
Jul 2021g
Br. 102
Okt. 2021g
Br. 99
Jan. 2021g
Br. 100
April 2021g
Br. 97
Avgust 2020g
Br. 98
Nov. 2020g
Br. 95
Mart 2020g
Br. 96
Maj 2020g
Br. 93
Nov. 2019g
Br. 94
Jan. 2020g
Br. 91
Jul 2019g
Br. 92
Sep. 2019g
Br. 89
Mart 2019g
Br. 90
Maj 2019g
Br. 87
Nov. 2018g
Br. 88
Jan. 2019g
Br. 85
Jul 2018g
Br. 86
Sep. 2018g
Br. 83
Mart 2018g
Br. 84
Maj 2018g
Br. 81
Nov. 2017g
Br. 82
Jan. 2018g
Br. 79
Jul. 2017g
Br. 80
Sep. 2017g
Br. 77
Mart. 2017g
Br. 78
Maj. 2017g
Br. 75
Septembar. 2016g
Br. 76
Januar. 2017g
Br. 73
April. 2016g
Br. 74
Jul. 2016g
Br. 71
Nov. 2015g
Br. 72
Feb. 2016g
Br. 69
Jul 2015g
Br. 70
Sept. 2015g
Br. 67
Januar 2015g
Br. 68
April. 2015g
Br. 65
Sept. 2014g
Br. 66
Nov. 2014g
Br. 63
Maj. 2014g
Br. 64
Jul. 2014g
Br. 61
Jan. 2014g
Br. 62
Mart. 2014g
Br. 59
Sept. 2013g
Br. 60
Nov. 2013g
Br. 57
Maj. 2013g
Br. 58
Juli. 2013g
Br. 55
Jan. 2013g
Br. 56
Mart. 2013g
Br. 53
Sept. 2012g
Br. 54
Nov. 2012g
Br. 51
Maj 2012g
Br. 52
Juli 2012g
Br. 49
Jan 2012g
Br. 50
Mart 2012g
Br. 47
Juli 2011g
Br. 48
Oktobar 2011g
Br. 45
Mart 2011g
Br. 46
Maj 2011g
Br. 43
Nov. 2010g
Br. 44
Jan 2011g
Br. 41
Jul 2010g
Br. 42
Sept. 2010g
Br. 39
Mart 2010g
Br. 40
Maj 2010g.
Br. 37
Nov. 2009g.
Br.38
Januar 2010g
Br. 35
Jul.2009g
Br. 36
Sept.2009g
Br. 33
Mart. 2009g.
Br. 34
Maj 2009g.
Br. 31
Nov. 2008g.
Br. 32
Jan 2009g.
Br. 29
Jun 2008g.
Br. 30
Avgust 2008g.
Br. 27
Januar 2008g
Br. 28
Mart 2008g.
Br. 25
Avgust 2007
Br. 26
Nov. 2007
Br. 23
Mart 2007.
Br. 24
Jun 2007
Br. 21
Nov. 2006.
Br. 22
Januar 2007.
Br. 19
Jul 2006.
Br. 20
Sept. 2006.
Br. 17
Mart 2006.
Br. 18
Maj 2006.
Br 15.
Oktobar 2005.
Br. 16
Januar 2006.
Br 13
April 2005g
Br. 14
Jun 2005g
Br. 11
Okt. 2004.
Br. 12
Dec. 2004.
Br 10
Br. 9
Avg 2004.
Br. 10
Sept. 2004.
Br. 7
April 2004.
Br. 8
Jun 2004.
Br. 5
Dec. 2003.
Br. 6
Feb. 2004.
Br. 3
Okt. 2003.
Br. 4
Nov. 2003.
Br. 1
Jun 2003.
Br. 2
Sept. 2003.
» Glavni naslovi

IZLOŽBE

 

Dubravka Marić

Na kafi u Prirodnjačkom muzeju 

Priča o dobrom ukusu

IZLOŽBE


Crna kao đavo, vrela kao pakao, čista kao anđeo i slatka kao ljubav’’. Tako je kafu opisao francuski biskup, političar, diplomata i hedonista Šarl Moris de Taljeran (1754-1838). Iako je jedan od najomiljenih napitaka u svetu, o ukusnom crnom napitku ljubitelji malo znaju. Bio je to povod za Aleksandru Savić, višeg kustosa Prirodnjačkog muzeja u Beogradu, da priredi izložbu pod nazivom ‘’Kafa. Uzbudljiva priča o dobrom ukusu’. Ova sveobuhvatnu izložba o kafi, koja ima istorijski, etnološki, kulturološki, biološki i hemijski deo, održava se u Galeriji Prirodnjač- kog muzeja u Beogradu od februara do maja.

Čak 80 odsto kafe koja se popije širom sveta otpada na pitku i ukusnu kafu sorte Arabica, dok preostali procenti pripadaju oporijoj i kiselijoj sorti Robusta, koja se ređe konzumira sama a češće u kombinaciji sa arabikom. ‘’Postoji oko 140 vrsta biljaka kafe, a arabika i robusta su jedine konzumne i komercijalne. Kafa koju pijemo je isključivo plantažno uzgojena u tropskom pojasu: u Južnoj Americi od Meksika do Perua, pa centralno do Indonezije, kao i u nekim delovima Australije, u Indiji, Nepalu, pa čak i na Himalajima. Kafa traži toplu klimu, ali i vlažna, čak i maglovita područja sa mnogo vlage i senki. Ne podnosi visoku temperaturu.

Za kvalitet kafe bitni su i sastav tla i način uzgoja. Ona traži mnogo nege u procesu proizvodnje’’, kaže Aleksandra Savić. Kafa je žbunasta biljka i potiče iz oblasti Kafa, u Etiopiji. Biljka u prirodi poživi i sto godina, a njena stabljika dosegne visinu 10-12 m.

U plantažnim uslovima praktikuje se da stabljike narastu 3-5 m, dožive do 20 godina posle čega se krče i zamenjuju novim sadnicama, koje će početi da plodonose sa oko tri godine, a sa pet-šest godina dostići će maksimalnu plodnost. Pogoduju joj temperature od 12 do 27 stepeni na Celzijusovoj skali i nadmorska visina između 1.300 i 1.800 metara. ‘’Baš zbog te klime je interesantno da kafa na istoj grani ima i cvet, i zeleni plod, i zreli plod u obliku sočne crvene bobice velika do 2 cm, nalik šipku, u čijoj unutrašnjosti su dva semena tj. dva zrna kafe.

IZLOŽBE


Taj omotač se odbacuje u procesu ljuštenja ploda, koji se potom su- ši, peče i melje. Postoji prirodna mutacija kafe sa jednim zrnom kafe. Hemijski sastav sirove kafe je dobro proučen. O njenom bitnom sastojku, kofeinu, dosta znamo’’, objašnjava Aleksandra Savić, viši kustos Prirodnjačkog muzeja i autor izložbe za čiji je dizajn i dizajn prateće publikacije bila zaslužna Snežana Rajković, a za izradu mulaža (modela) Aleksandar Stojanović i ilustracija - Bora Milićević.

Na izložbi su posetioci mogli da saznaju i da je kafa prvo bila korišćena kao hrana, jer su je afrički domoroci mešali sa životinjskom mašću i pravili energetske kuglice; zatim, da je u 6. veku iz Etiopije preneta u Jemen, a da su Holanđani u Evropu doneli sadnice u 17. veku, kao i da je Indus Baba Budan u svom pojasu preneo sedam zrna kafe u Indiju, da je Brazil počev od 18. veka najveći svetski proizvođać kafe, te da je kopi luvak (cibet kafa) najskuplja vrsta kafe, proizvedena iz polusvarenih plodova kafe sa svaštojedskog menija sisara palmine cibetke.

‘’Prikazali smo sadnice biljke kafe, modele, uzorke kafe sa različitih svetskih plantaža. Poseban deo izložbe predstavlja raritetna zirka novosadskog kolekcionara Radmila Mulića, koja se sastoji iz mnoštva predmeta bitnih za obradu, pripremu i konzumaciju kafe iz raznih perioda 19-20. veka sa našeg i evropskog područja. Posetici mogu da vide i šoljice iz muzeja Dom Jevrema Grujića, odakle su kafu pili članovi porodice Obrenović. Deo izložbe predstavlja i običaje posluživanja kafe u Srbiji uz pomoć još jednog partnera, Etnografskog muzeja u Beogradu. Prikazana je i mini-izložba fotografija pod nazivom ‘Na kafi’, mlade beogradske umetnice An- đele Petrovski“, kaže Aleksandra Savić.

 

 

 

Dubravka Marić

 

 









Kompletni tekstove sa slikama i prilozima potražite u magazinu
"PLANETA" - štampano izdanje ili u ON LINE prodaji Elektronskog izdanja
"Novinarnica"

 

 

 

  back   top
» Pretraži SAJT  

powered by FreeFind

»  Korisno 
Bookmark This Page
E-mail This Page
Printer Versie
Print This Page
Site map

» Pratite nas  
Pratite nas na Facebook-u Pratite nas na Twitter - u Pratite nas na Instagram-u
»  Prijatelji Planete

» UZ 100 BR. „PLANETE”

» 20 GODINA PLANETE

free counters

Flag Counter

6 digitalnih izdanja:
4,58 EUR/540,00 RSD
Uštedite čitajući digitalna izdanja 50%

Samo ovo izdanje:
1,22 EUR/144,00 RSD
Uštedite čitajući digitalno izdanje 20%

www.novinarnica.netfree counters

Čitajte na kompjuteru, tabletu ili mobilnom telefonu

» PRELISTAJTE

NOVINARNICA predlaže
Prelistajte besplatno
primerke

Planeta Br 48


Planeta Br 63


» BROJ 116
Planeta Br 116
Godina XXI
Mart - April 2024.

 

 

Magazin za nauku, kulturu, istraživanja i otkrića
Copyright © 2003-2024 PLANETA