MAGAZIN ZA NAUKU, ISTRAŽIVANJA I OTKRIĆA
»  MENI 
 Home
 Redakcija
 Linkovi
 Kontakt
 
» BROJ 78
Planeta Br 78
Godina XIV
Maj. 2017- Jun. 2017.
»  IZBOR IZ BROJEVA
Br. 115
Jan. 2024g
Br. 116
Mart 2024g
Br. 113
Sept. 2023g
Br. 114
Nov. 2023g
Br. 111
Maj 2023g
Br. 112
Jul 2023g
Br. 109
Jan. 2023g
Br. 110
Mart 2023g
Br. 107
Sept. 2022g
Br. 108
Nov. 2022g
Br. 105
Maj 2022g
Br. 106
Jul 2022g
Br. 103
Jan. 2022g
Br. 104
Mart 2022g
Br. 101
Jul 2021g
Br. 102
Okt. 2021g
Br. 99
Jan. 2021g
Br. 100
April 2021g
Br. 97
Avgust 2020g
Br. 98
Nov. 2020g
Br. 95
Mart 2020g
Br. 96
Maj 2020g
Br. 93
Nov. 2019g
Br. 94
Jan. 2020g
Br. 91
Jul 2019g
Br. 92
Sep. 2019g
Br. 89
Mart 2019g
Br. 90
Maj 2019g
Br. 87
Nov. 2018g
Br. 88
Jan. 2019g
Br. 85
Jul 2018g
Br. 86
Sep. 2018g
Br. 83
Mart 2018g
Br. 84
Maj 2018g
Br. 81
Nov. 2017g
Br. 82
Jan. 2018g
Br. 79
Jul. 2017g
Br. 80
Sep. 2017g
Br. 77
Mart. 2017g
Br. 78
Maj. 2017g
Br. 75
Septembar. 2016g
Br. 76
Januar. 2017g
Br. 73
April. 2016g
Br. 74
Jul. 2016g
Br. 71
Nov. 2015g
Br. 72
Feb. 2016g
Br. 69
Jul 2015g
Br. 70
Sept. 2015g
Br. 67
Januar 2015g
Br. 68
April. 2015g
Br. 65
Sept. 2014g
Br. 66
Nov. 2014g
Br. 63
Maj. 2014g
Br. 64
Jul. 2014g
Br. 61
Jan. 2014g
Br. 62
Mart. 2014g
Br. 59
Sept. 2013g
Br. 60
Nov. 2013g
Br. 57
Maj. 2013g
Br. 58
Juli. 2013g
Br. 55
Jan. 2013g
Br. 56
Mart. 2013g
Br. 53
Sept. 2012g
Br. 54
Nov. 2012g
Br. 51
Maj 2012g
Br. 52
Juli 2012g
Br. 49
Jan 2012g
Br. 50
Mart 2012g
Br. 47
Juli 2011g
Br. 48
Oktobar 2011g
Br. 45
Mart 2011g
Br. 46
Maj 2011g
Br. 43
Nov. 2010g
Br. 44
Jan 2011g
Br. 41
Jul 2010g
Br. 42
Sept. 2010g
Br. 39
Mart 2010g
Br. 40
Maj 2010g.
Br. 37
Nov. 2009g.
Br.38
Januar 2010g
Br. 35
Jul.2009g
Br. 36
Sept.2009g
Br. 33
Mart. 2009g.
Br. 34
Maj 2009g.
Br. 31
Nov. 2008g.
Br. 32
Jan 2009g.
Br. 29
Jun 2008g.
Br. 30
Avgust 2008g.
Br. 27
Januar 2008g
Br. 28
Mart 2008g.
Br. 25
Avgust 2007
Br. 26
Nov. 2007
Br. 23
Mart 2007.
Br. 24
Jun 2007
Br. 21
Nov. 2006.
Br. 22
Januar 2007.
Br. 19
Jul 2006.
Br. 20
Sept. 2006.
Br. 17
Mart 2006.
Br. 18
Maj 2006.
Br 15.
Oktobar 2005.
Br. 16
Januar 2006.
Br 13
April 2005g
Br. 14
Jun 2005g
Br. 11
Okt. 2004.
Br. 12
Dec. 2004.
Br 10
Br. 9
Avg 2004.
Br. 10
Sept. 2004.
Br. 7
April 2004.
Br. 8
Jun 2004.
Br. 5
Dec. 2003.
Br. 6
Feb. 2004.
Br. 3
Okt. 2003.
Br. 4
Nov. 2003.
Br. 1
Jun 2003.
Br. 2
Sept. 2003.
» ASTROFIZIKA

ASTROFIZIKA

 

Nova teorija

MESEC od 20 malih ostataka

Mesec se možda formirao spajanjem 20 manjih meseca posle udara asteroida na još mladu Zemlju, upućuje jedna nova teorija. Nastajanje Meseca je oduvek za naučnike predstavljala neku vrstu zagonetke. Važeće tumačenje, koje preovladava od sedamdesetih godina prošlog veka, poznato je kao Teorija velikog udara i sugeriše da je nebesko telo veličine Marsa, prozvano Theia, udarilo u Zemlju pre nekih 4,31 milijardi godina, odbacivši u vasionu ogroman oblak krhotina koje su se na kraju sjedinile i formirale Mesec. S ovim tumačenjem, međutim, postoje izvesni problemi. Hemijske analize kamenja koje su astrounauti doneli sa Meseca pokazuju da je ono gotovo identičnog sastava kao stene na Zemlji. Drugim rečima, nema tragova velikog nebeskog tela koje je navodno udarilo u Zemlju.

 

 Sudari malih nebeskih tela

Sada su istraživači iz Izraela ponudili novo rešenje. Oni sugerišu da je moguće da su mali meseci mogli da nastanu od krhotina koje su odletale u vasionu posle niza udara manjih asteroida o Zemlju, a da je spajanjem tih krhotina s vremenom formiran Mesec. To znači da Mesec, kojeg svake noći vidimo na nebu, nije prvi Zemljin mesec, već čini se poslednji u nizu meseca koji su se u prošlosti kretali u orbiti oko Zemlje. „Naše rešenje sugeriše da je drevna Zemlja nekada imala niz meseca od kojih je svaki nastao kao posledica različitih udara o proto-Zemlju”, kaže koautor studije dr Hagai Perets sa izraelskog Instituta za tehnologiju poznatog kao Tehnion (Haifa). „Postoji verovatnoća da su takvi mali meseci, kasnije odbačeni iz orbite, udarali o Zemlju, ili su se me- đusobno sudarali da bi na kraju formirali veće mesece. Verujemo da je Zemlja imala mnogo ranijih meseca. Ti raniji meseci su stoga mogli da postoje kada se dogodio još jedan veliki udar koji je rezultirao nastajanjem nekog novog meseca”.

 

ASTROFIZIKA


Kiseonik maskirao tragove udara

Da bi proverili uslove za formiranje takvih mini meseca, istraživači su izveli 800 simulacija sudara nebeskih tela sa Zemljom. Sudari - koji su se mogli doga- đati sa kosmičkim stenama različitih veličina - odbacili bi u vasionu oblake kamenčića, rastopili se ili isparili u orbitu oko rane Zemlje. Sudeći po simulacijama koje su naučnici izveli, ove krhotine su se hladile i grupisale u manje mesece koji su se, s vremenom, sjedinili u jedan mesec.

Mali udari veoma velike brzine su, takođe, mogli odbaciti više materijala sa Zemlje nego jedan veliki udar, tvrde naučnici, objašnjavajući zašto ne postoje nikakvi dokazi o udarima asteroida. Istovremeno, ako se veći broj nebeskih tela sudarao sa Zemljom u periodu od više miliona godina, njihovi različiti hemijski sastavi - na primer, odnos kiseonika-16 prema njegovim težim rođacima, kiseoniku-17 i -18 mogao je da se izjednači i tako zamaskira tragove različitih sudara.

 Dalji za 1 cm godišnje

Sila talasa sa Zemlje mogla je naterati male mesece da se polako udaljavaju na isti način kao što se današnji Mesec udaljava od Zemlje, brzinom od 1 cm godišnje. Prethodno postojeći mesec bi se tako lagano udaljavao do trenutka nastajanja novog meseca. Međutim, sila teže njihovog međusobnog privlačenja bi na kraju dovela do toga da utiču jedan na drugog i izmene svoje orbite. Dr Gareth Collins sa odseka za izučavanje Zemlje (Imperial College, London) kaže: „Njihova studija pokazuje da bi Mesec, nastao uglavnom od materijala koji je poreklom sa same Zemlje, mogao biti prirodniji odgovor od onog koji se zasniva na formiranju Meseca od većeg broja manjih meseca i da je nastao kao posledica niza snažnih udara, pre nego jednog jedinog udara.

Od trenutka kada je to tumačenje ponuđeno, polovinom 70-tih, hipoteza o džinovskom udaru postala je omiljeno objašnjenje rađanja našeg Meseca. Ovaj tim naučnika je obnovio do sada uveliko odbacivan scenario po kojem je niz manjih i manje neobičnih udara, pre nego jedan džinovski, doveo do formiranja Meseca. Da bismo bili u stanju da donesemo konačni sud o tome, valjalo bi sagledati čvršće dokaze na obe strane”.





-->-->-->

 

 

 

 

 









Kompletni tekstove sa slikama i prilozima potražite u magazinu
"PLANETA" - štampano izdanje ili u ON LINE prodaji Elektronskog izdanja
"Novinarnica"

 

 

 

  back   top
» Pretraži SAJT  

powered by FreeFind

»  Korisno 
Bookmark This Page
E-mail This Page
Printer Versie
Print This Page
Site map

» Pratite nas  
Pratite nas na Facebook-u Pratite nas na Twitter - u Pratite nas na Instagram-u
»  Prijatelji Planete

» UZ 100 BR. „PLANETE”

» 20 GODINA PLANETE

free counters

Flag Counter

6 digitalnih izdanja:
4,58 EUR/540,00 RSD
Uštedite čitajući digitalna izdanja 50%

Samo ovo izdanje:
1,22 EUR/144,00 RSD
Uštedite čitajući digitalno izdanje 20%

www.novinarnica.netfree counters

Čitajte na kompjuteru, tabletu ili mobilnom telefonu

» PRELISTAJTE

NOVINARNICA predlaže
Prelistajte besplatno
primerke

Planeta Br 48


Planeta Br 63


» BROJ 116
Planeta Br 116
Godina XXI
Mart - April 2024.

 

 

Magazin za nauku, kulturu, istraživanja i otkrića
Copyright © 2003-2024 PLANETA