MAGAZIN ZA NAUKU, ISTRAŽIVANJA I OTKRIĆA
»  MENI 
 Home
 Redakcija
 Linkovi
 Kontakt
 
» BROJ 76
Planeta Br 76
Godina XIV
Januar. 2017 - Februar. 2017.
»  IZBOR IZ BROJEVA
Br. 115
Jan. 2024g
Br. 116
Mart 2024g
Br. 113
Sept. 2023g
Br. 114
Nov. 2023g
Br. 111
Maj 2023g
Br. 112
Jul 2023g
Br. 109
Jan. 2023g
Br. 110
Mart 2023g
Br. 107
Sept. 2022g
Br. 108
Nov. 2022g
Br. 105
Maj 2022g
Br. 106
Jul 2022g
Br. 103
Jan. 2022g
Br. 104
Mart 2022g
Br. 101
Jul 2021g
Br. 102
Okt. 2021g
Br. 99
Jan. 2021g
Br. 100
April 2021g
Br. 97
Avgust 2020g
Br. 98
Nov. 2020g
Br. 95
Mart 2020g
Br. 96
Maj 2020g
Br. 93
Nov. 2019g
Br. 94
Jan. 2020g
Br. 91
Jul 2019g
Br. 92
Sep. 2019g
Br. 89
Mart 2019g
Br. 90
Maj 2019g
Br. 87
Nov. 2018g
Br. 88
Jan. 2019g
Br. 85
Jul 2018g
Br. 86
Sep. 2018g
Br. 83
Mart 2018g
Br. 84
Maj 2018g
Br. 81
Nov. 2017g
Br. 82
Jan. 2018g
Br. 79
Jul. 2017g
Br. 80
Sep. 2017g
Br. 77
Mart. 2017g
Br. 78
Maj. 2017g
Br. 75
Septembar. 2016g
Br. 76
Januar. 2017g
Br. 73
April. 2016g
Br. 74
Jul. 2016g
Br. 71
Nov. 2015g
Br. 72
Feb. 2016g
Br. 69
Jul 2015g
Br. 70
Sept. 2015g
Br. 67
Januar 2015g
Br. 68
April. 2015g
Br. 65
Sept. 2014g
Br. 66
Nov. 2014g
Br. 63
Maj. 2014g
Br. 64
Jul. 2014g
Br. 61
Jan. 2014g
Br. 62
Mart. 2014g
Br. 59
Sept. 2013g
Br. 60
Nov. 2013g
Br. 57
Maj. 2013g
Br. 58
Juli. 2013g
Br. 55
Jan. 2013g
Br. 56
Mart. 2013g
Br. 53
Sept. 2012g
Br. 54
Nov. 2012g
Br. 51
Maj 2012g
Br. 52
Juli 2012g
Br. 49
Jan 2012g
Br. 50
Mart 2012g
Br. 47
Juli 2011g
Br. 48
Oktobar 2011g
Br. 45
Mart 2011g
Br. 46
Maj 2011g
Br. 43
Nov. 2010g
Br. 44
Jan 2011g
Br. 41
Jul 2010g
Br. 42
Sept. 2010g
Br. 39
Mart 2010g
Br. 40
Maj 2010g.
Br. 37
Nov. 2009g.
Br.38
Januar 2010g
Br. 35
Jul.2009g
Br. 36
Sept.2009g
Br. 33
Mart. 2009g.
Br. 34
Maj 2009g.
Br. 31
Nov. 2008g.
Br. 32
Jan 2009g.
Br. 29
Jun 2008g.
Br. 30
Avgust 2008g.
Br. 27
Januar 2008g
Br. 28
Mart 2008g.
Br. 25
Avgust 2007
Br. 26
Nov. 2007
Br. 23
Mart 2007.
Br. 24
Jun 2007
Br. 21
Nov. 2006.
Br. 22
Januar 2007.
Br. 19
Jul 2006.
Br. 20
Sept. 2006.
Br. 17
Mart 2006.
Br. 18
Maj 2006.
Br 15.
Oktobar 2005.
Br. 16
Januar 2006.
Br 13
April 2005g
Br. 14
Jun 2005g
Br. 11
Okt. 2004.
Br. 12
Dec. 2004.
Br 10
Br. 9
Avg 2004.
Br. 10
Sept. 2004.
Br. 7
April 2004.
Br. 8
Jun 2004.
Br. 5
Dec. 2003.
Br. 6
Feb. 2004.
Br. 3
Okt. 2003.
Br. 4
Nov. 2003.
Br. 1
Jun 2003.
Br. 2
Sept. 2003.
» Glavni naslovi

VEROVANJA

 

Dr Barbara Radulović

Magični kamen Lapis lincis

Zapis o ljudskoj sudbini

Tokom istorije brojne stene, minerali, drago i poludrago kamenje privla- čili su pažnju čoveka koji je smatrao da ovi objekti poseduju osobine koje leče i pomažu kod velikog broja fizič- kih, mentalnih i duhovnih tegoba. U različitim delovima sveta korišćeni su za lečenje i zaštitu ljudi pa čak i životinja. Iako arheološki dokazi ukazuju na to da su ovakva verovanja u kulturi zapadne Evrope postojala i u periodu praistorije, prvi pisani dokazi koji govore o upotrebi stena i minerala u svrhu lečenja nalazimo u tekstovima iz perioda antičke Grčke i Rima. Tokom srednjovekovnog perioda u Evropi su, počevši od 12. veka pa nadalje, bile popularne knjige pod nazivom lapidarijumi koje su se bavile magijskim svojstvima kamenja tj. minerala, dragog i poludragog kamenja. Naročita pažnja bila je posvećena dragom i poludragom kamenju koje se pominje u hrišćanskim tekstovima (napr. 12 dragulja Starog i Novog zaveta). Međutim, u biblijskim tekstovima, to ima simboličko značenje i najčešće simbolizuje duhovne kvalitete dok se njegova upotreba u magijske i terapeutske svrhe ne pominje. Nasuprot ovome, korišćenje dragog i poludragog kamenja u magijske svrhe bilo je veoma prisutna u drevnom Vavilonu, gde je imalo različite namene - a naročito je bilo prisutno verovanje da je u njemu zapisana sudbina čoveka. Interesantno je da su pored minerala, stena, dragog i poludragog kamenja u srednjovekovnim knjigama koje su se bavile njihovim isceljujućim i magijskim svojstvima pominje i mitsko kamenje čije pravo postojanje nikada nije dokazano.

VEROVANJA


Ćilibar, zub kita…

Kamen pod nazivom Lapis lincis (sin. Lyngurium), čiji pravi identitet do danas nije sa sigurnošću utvrđen, a kojem su tokom istorije bila pripisivana brojna isceljujuća i magijska svojstva, poznat je iz perioda antičke Grčke. Najstariji zapisi koji se odnose na njega sreću se kod grčkog filozofa Teofrasta (372-287. pne) koji ga opisuje i kao kamen izuzetne čvrstine i neuobičajenih karakteristika, i za koji kaže da nastaje kada ris (lat. Lynx) svoju mokraću zatrpa zemljom koja potom očvrsne stvarajući na taj način ovaj dragoceni kamen. Prvi podaci koji govore o upotrebi ovog kamena u medicinske svrhe potiču iz 2. veka pne, od strane grč- kog čarobnjaka Damigerona. U zapisima s početka 1. veka stoji da je ovaj kamen najbolji za čuvanje kuće, da čuva trudnice i decu od straha. Takođe se navodi da, ukoliko se izdrobi, stavi u vino i potom popije, pomaže kod simptoma koji odgovaraju oboljenju koje je u savremenoj medicini poznato kao skrofula. Verovanja u magijska i isceliteljska svojstva Lapis lincis-a i verovanja o njegovom poreklu, nastavljaju se i kasnije u srednjovekovnoj Evropi i u periodu renesanse. Brojni istorijski spisi koji potiču od strane prirodnjaka, lekara, filozofa i drugih učenih ljudi tog vremena, govore o tome da ovaj dragoceni kamen može pomoći kod niza zdravstvenih tegoba. Između ostalog, kod žutice, kamenja u bešici, gihta, depresije, digestivnih problema, zaceljivanja rana, menstrualnih tegoba, protiv pobačaja, itd. U literaturi pomenutog perioda nailazi se na različita objašnjenja njegovog porekla pa se tako sreću mi- šljenja da je kamen pod nazivom Lapis lincis zapravo ćilibar, zatim da se radi o ostacima biljaka, bodljama je- ževa, zubima kita itd.

VEROVANJA


Zaštita od veštičarenja

Tokom 16. i 17. veka, fosilni nalasci belemnita (izumrla grupa glavonožaca) bili su poistovećivani sa ovim kamenom i korišćeni za lečenje raznih oboljenja. Naj- češće je savetovano da se koriste u vidu praha pome- šanog sa lekovitim biljem, etarskim uljima a i nekim drugim kamenom za koji se smatralo da ima terapeutsko dejstvo. Takođe, nailazi se na savete da, ukoliko se izdrobe u prah i popiju sa likerom, mogu da spreče lascivne snove i zaštite od veštičarenja. Nije bio redak slučaj da su se prodavali po radnjama i apotekama tog doba i da su ih tadašnji farmaceuti preporučivali za rešavanje različitih zdravstvenih problema. Rasprava o pravom identitetu ovog kamena trajala je do 18. veka kada je Lapis lincis prestao da se pojavljuje u literaturi. U isto vreme, razvojem matematike, fizike, biologije i drugih naučnih oblasti, došlo je do promena u shvatanju i tumačenju prirodnih pojava, zbog čega je primena minerala, odnosno dragog i poludragog kamenja u terapeutske i ostale svrhe bila odbačena od strane lekara i naučnika kao sujeverje i nadrilekarstvo.

Pod okriljem alternativne medicine

Ipak, upotreba minerala u medicinske i razne druge svrhe zadržala se i u današnje vreme. I pored toga što zvanična medicina ne priznaje njihovu upotrebu kao metod lečenja, ono se koristi u alternativnoj medicini. Kod savremenog čoveka široko su prisutna različita verovanja, kao što je recimo nošenje određenog kamena koji pruža zaštitu a odgovara zodijačkom znaku osobe koja ga nosi. Isto tako, mogu se naći i u specijalizovanim prodavnicama koje nude veliki broj minerala koji mogu pomoći pri lečenju raznih fizičkih i duševnih oboljenja. Masaža vulkanskim kamenjem, najnoviji trend koji nude spa centri i kozmetički saloni, bila je veoma popularna u srednjovekovnoj Evropi. a podrazumevala je stavljanje ugrejanog kamena koji poseduje isceliteljske sposobnosti na određeni deo tela sa ciljem otklanjanja različitih tegoba, Verovanja vezana za drago i poludrago kamenje, koja su u prošlosti bila veoma zastupljena u srednjovekovnoj Evropi, zadržala u su se određenoj meri do današ- njih dana. Očigledno da je u ljudskoj podsvesti duboko ukorenjena potreba da pomoć i zaštitu u raznim životnim situacijama potraži u predmetima iz prirode, što je svakako doprinelo popularnosti ovakvih verovanja.

 

 

 

Dr Barbara Radulović

 

 









Kompletni tekstove sa slikama i prilozima potražite u magazinu
"PLANETA" - štampano izdanje ili u ON LINE prodaji Elektronskog izdanja
"Novinarnica"

 

 

 

  back   top
» Pretraži SAJT  

powered by FreeFind

»  Korisno 
Bookmark This Page
E-mail This Page
Printer Versie
Print This Page
Site map

» Pratite nas  
Pratite nas na Facebook-u Pratite nas na Twitter - u Pratite nas na Instagram-u
»  Prijatelji Planete

» UZ 100 BR. „PLANETE”

» 20 GODINA PLANETE

free counters

Flag Counter

6 digitalnih izdanja:
4,58 EUR/540,00 RSD
Uštedite čitajući digitalna izdanja 50%

Samo ovo izdanje:
1,22 EUR/144,00 RSD
Uštedite čitajući digitalno izdanje 20%

www.novinarnica.netfree counters

Čitajte na kompjuteru, tabletu ili mobilnom telefonu

» PRELISTAJTE

NOVINARNICA predlaže
Prelistajte besplatno
primerke

Planeta Br 48


Planeta Br 63


» BROJ 116
Planeta Br 116
Godina XXI
Mart - April 2024.

 

 

Magazin za nauku, kulturu, istraživanja i otkrića
Copyright © 2003-2024 PLANETA