MAGAZIN ZA NAUKU, ISTRAŽIVANJA I OTKRIĆA
»  MENI 
 Home
 Redakcija
 Linkovi
 Kontakt
 
» BROJ 75
Planeta Br 75
Godina XIII
Septembar. 2016 - Oktobar. 2016.
»  IZBOR IZ BROJEVA
Br. 115
Jan. 2024g
Br. 113
Sept. 2023g
Br. 114
Nov. 2023g
Br. 111
Maj 2023g
Br. 112
Jul 2023g
Br. 109
Jan. 2023g
Br. 110
Mart 2023g
Br. 107
Sept. 2022g
Br. 108
Nov. 2022g
Br. 105
Maj 2022g
Br. 106
Jul 2022g
Br. 103
Jan. 2022g
Br. 104
Mart 2022g
Br. 101
Jul 2021g
Br. 102
Okt. 2021g
Br. 99
Jan. 2021g
Br. 100
April 2021g
Br. 97
Avgust 2020g
Br. 98
Nov. 2020g
Br. 95
Mart 2020g
Br. 96
Maj 2020g
Br. 93
Nov. 2019g
Br. 94
Jan. 2020g
Br. 91
Jul 2019g
Br. 92
Sep. 2019g
Br. 89
Mart 2019g
Br. 90
Maj 2019g
Br. 87
Nov. 2018g
Br. 88
Jan. 2019g
Br. 85
Jul 2018g
Br. 86
Sep. 2018g
Br. 83
Mart 2018g
Br. 84
Maj 2018g
Br. 81
Nov. 2017g
Br. 82
Jan. 2018g
Br. 79
Jul. 2017g
Br. 80
Sep. 2017g
Br. 77
Mart. 2017g
Br. 78
Maj. 2017g
Br. 75
Septembar. 2016g
Br. 76
Januar. 2017g
Br. 73
April. 2016g
Br. 74
Jul. 2016g
Br. 71
Nov. 2015g
Br. 72
Feb. 2016g
Br. 69
Jul 2015g
Br. 70
Sept. 2015g
Br. 67
Januar 2015g
Br. 68
April. 2015g
Br. 65
Sept. 2014g
Br. 66
Nov. 2014g
Br. 63
Maj. 2014g
Br. 64
Jul. 2014g
Br. 61
Jan. 2014g
Br. 62
Mart. 2014g
Br. 59
Sept. 2013g
Br. 60
Nov. 2013g
Br. 57
Maj. 2013g
Br. 58
Juli. 2013g
Br. 55
Jan. 2013g
Br. 56
Mart. 2013g
Br. 53
Sept. 2012g
Br. 54
Nov. 2012g
Br. 51
Maj 2012g
Br. 52
Juli 2012g
Br. 49
Jan 2012g
Br. 50
Mart 2012g
Br. 47
Juli 2011g
Br. 48
Oktobar 2011g
Br. 45
Mart 2011g
Br. 46
Maj 2011g
Br. 43
Nov. 2010g
Br. 44
Jan 2011g
Br. 41
Jul 2010g
Br. 42
Sept. 2010g
Br. 39
Mart 2010g
Br. 40
Maj 2010g.
Br. 37
Nov. 2009g.
Br.38
Januar 2010g
Br. 35
Jul.2009g
Br. 36
Sept.2009g
Br. 33
Mart. 2009g.
Br. 34
Maj 2009g.
Br. 31
Nov. 2008g.
Br. 32
Jan 2009g.
Br. 29
Jun 2008g.
Br. 30
Avgust 2008g.
Br. 27
Januar 2008g
Br. 28
Mart 2008g.
Br. 25
Avgust 2007
Br. 26
Nov. 2007
Br. 23
Mart 2007.
Br. 24
Jun 2007
Br. 21
Nov. 2006.
Br. 22
Januar 2007.
Br. 19
Jul 2006.
Br. 20
Sept. 2006.
Br. 17
Mart 2006.
Br. 18
Maj 2006.
Br 15.
Oktobar 2005.
Br. 16
Januar 2006.
Br 13
April 2005g
Br. 14
Jun 2005g
Br. 11
Okt. 2004.
Br. 12
Dec. 2004.
Br 10
Br. 9
Avg 2004.
Br. 10
Sept. 2004.
Br. 7
April 2004.
Br. 8
Jun 2004.
Br. 5
Dec. 2003.
Br. 6
Feb. 2004.
Br. 3
Okt. 2003.
Br. 4
Nov. 2003.
Br. 1
Jun 2003.
Br. 2
Sept. 2003.
» Glavni naslovi

TEMABROJA

 

Oliver Klajn

Mikrorobotika / Čuda sa Dalekog istoka

Robot veličine ljudske ćelije

Univerzitet Čonam je nastao 1952. godine, objedinjavanjem niza manjih koledža. Spada u deset najvećih univerziteta Južne Koreje. Ova obrazovna institucija nastoji da ojača saradnju nauke i industrije i da pruži studentima podsticaj da pokrenu privatnu poslovnu inicijativu. Otuda i podsticaj istraživanju mikrorobota. Njihova primena bi trebalo da bude u medicini ali i za tehnologiju ćelija vodoničnog goriva za automobile. Naučnici iz Gvangdžua uspeli su, pre šest godina, da naprave prvog mikrorobota za lečenje krvnih sudova koji deluje unutar samih sudova. Manji je od 1 mm i može da ostane u telu do deset dana. U stanju je da, pored ostalog, obavlja razne testove i ispušta lek kada naiđe na krvni ugrušak. Spoljašnji deo mikrorobota je sačinjen od silikona (polidimetilsiloksan). Ima telo pravougaonog oblika i šest “nogu”, tri pozadi i tri napred. Zadnje noge su tri puta duže od prednjih. Kreću se tako što stezanje robotovog “mišića” dovodi do savijanja prednjih nogu. To odmah prouzrokuje reakciju zadnje tri noge. U okviru univerziteta deluje Robotska istraživačka inicijativa. Prošle godine su osmislili specifičan, minijaturni endoskop. Reč je o optičkom, cevastom, osveteljenom medicinskom instrumentu. Svrha je pregled unutrašnjih organa, po principima klasične endoskopije.

TEMABROJA


Lečenje džojstikom Ovaj korejski univerzitet je napravio komercijalani aranžman sa jednom kompanijom koja se bavi proizvodnjom medicinskih aparata čije je sedište u mestu Jinšeon, u centralnom delu države. Vrednost posla iznosi oko milijardu južnokorejskih vona (blizu milion dolara). Lekari će, zahvaljujući ovom otkriću, moći da džojstikom pomeraju endoskop u telima pacijenata. Očekuje se da bi, u narednih desetak godina, zarada od proizvoda koje su sastavili stručnjaci i studenti sa Čonama mogla da dostigne neverovatnih četiri i po milijarde dolara! Grad Gvangžu je podržao dostignuća svojih akademskih građana. U poduhvat su uključeni i drugi univerziteti u gradu, tamošnje kompanije i lokalne vlasti. Iz toga je proistekla Gvangdžu tehnološka holding kompanija koja sada ima 13 podružnica. Čonam je 2009. godine osnovao Institut za vodonik i gorive ćelije. Tu je ispitivano pretvaranje vodonika u električnu energiju. Cilj je bio: dobijanje izvora energije koja ne zagađuje. Čuvena kompanija “Hjundai” iz Seula želi da proizvodi automobile napravljene da se kreću pogonjeni vodoničnim gorivom koji bi trebalo da proizađu iz saradnje sa naučnicima sa Čonama, ali i sa ostalima iz Gvangdžua. I da mikroroboti koriste vodonično gorivo kroz sistem koji se zasniva na gorivim ćelijima.

Robot u zagušenoj arteriji Velika ostvarenja na polju mikrorobotike postigli su istraživači iz Tegu Gjeongbuk instituta za nauku i tehnologiju. Ovaj institut koji se nalazi u četvrtom po veličini gradu u Južnoj Koreji (Tegu) osnovan je 2004. Iz Koreje je krenula i inicijativa za međunarodnju saradnju čiji je cilj pravljenje mikrorobota koji će moći da izađu na kraj sa zagušenim arterijama. Oni će imati oblik i kretati se poput vadičepa a čitav posao bi trebalo da bude završen za pet godina. Tegu Gejongbuk institut za nauku i tehnologiju je na čelu projekta u kome sudeluju čak jedanaest raznih ustanova iz sveta a u kome su uzeli učešća neki od najvećih umova svetske robotike. Po tri ili više robotizovanih mikroplivača je povezano u lanac od gvozdenih oksida zahvaljujći magnetnoj sili i hemijskim vezama. Veoma podsećaju na brojanice ili perle. Toliko su sićušni da se kreću kroz krvotok a spoljašnje magnetno polje dovodi do toga da rotiraju. Njihovo kretanje je uvijanje koje podseća na donji deo vadičepa. Upravljanje magnetnim poljem omogućava da se spajaju razli čiti lanci koji proizvode veću silu ali i da se određuju brzina i pravac mikrorobota. Jedan od najznačajnijih učesnika ovog projekta je korejski stručnjak Min Jun Kim, profesor mehaničkog inženjeringa u SAD. Kao i u slučaju mikrorobota sa Čonama, važno je da se ne izazove reakcija imunološkog sistema. Sama neorganska struktura mikroplivača omogućava da se to spreči.
Min Jun Kim je na ideju da napravi ovu vrstu mikrorobota došao na osnovu funkcionisanja bakterije koja izaziva Lajmsku bolest i ima spiralni oblik. Nauč nici iz Tegua žele da način delovanja jedne vrlo zloćudne bakterije “prenesu” na mikroplivače koji će, sa svoje strane, bušiti gde je zapušeno ali i omogućiti pristup sondi tako što će očistiti ono što blokira arterije. Mikroroboti će biti ubačeni kateterom a sonda treba da završi posao da bi se odblokirale arterije. Nakon toga mikroplivači imaju treba da ubacuju lekove protiv zgrušavanja krvi kako ne bi ponovo došlo do blokade. Korejski stručnjaci se nadaju da će ovaj postupak osetno pove ćati procenat izlečenja i smanjiti vreme koje je potrebno za oporavak. U laboratorijskim uslovima su odgojene ćelije ljudskog bubrega po mikrorobotskom modelu. Došlo je do interakcije i potom do rasta ćelija. Trenutno se vrše ispitivanja na miševima i zečevima. Jedan od glavnih istraživača u Hong Kongu veruje da će biti potrebno da prođu decenije dok sve ovo bude isprobano na ljudima. Rizična strana ovog ambicioznog naučnog poduhvata je u tome da je teško pratiti mikrorobota nakon što se ubaci u organizam



Mikrohirurški simulator i kolibri



Početkom devedestih godina prošlog veka, japanska vlada je pokrenula projekat okupljanja državnih i privatnih obrazovnih institucija koje bi pravile prototipove mikrorobota, tj. nano ili minirobota, kako ih još nazivaju. Polovinom prethodne decenije počelo se sa razradom plana uvođenja učenja o ovome u osnovnim i srednjim školama kako bi se učenicima olakšalo razumevanje prirodnih nauka. Jedan od najvećih inovatora na polju robotike uop šte je japanski naučnik Tošio Fukuda koji je uspeo da učini pokrete robota znatno prirodnijim. I sa mikrobotima je postigao velike rezultate. Zahvaljujući njegovim mikropokretačima i mikrosenzorima, moguće je funkcionisanje veoma sićušnih, gotovo nevidjivih sistema. Fukuda se bavio i trodimenzionalnim upravljanjem ugljeničnih nanocevi za nanosenzore i nanopokretače. Ovaj velikan japanske i svetske robotike se, u svojoj laboratoriji u Nagoji, najviše bavi istraživanjima medicinskih i mikrorobota. Fukuda je osmislio i mikrohirurški simulator za krvne sudove. Pre dve i po decenije napravio je robota prečnika 7 mm, koji je ulazio u cevi medicinsakih uređaja. Ali mikrorobot koji bi delovao unutar katetera je daleko teže i skuplje dostignuće. Visoka cena i oblik glave katetera predstavljaju teške prepreke, misli Fukuda. Kao i korejski stručnjaci, i on je svestan zna čaja endoskopa koji su sve manji i prodiru sve dublje. U gradu Čiba, 40tak km od Tokija, nalazi se univerzitet u čijoj je laboratoriji napravljen mini robot koji po svemu podseća na pticu kolibri. U stanju je da 30 puta zamaše krilima u sekundi, kao pravi kolibri. Iako na prvi pogled deluje kao igračka, ovaj mikrorobot ima vrlo ozbiljnu primenu u potrazi za kriminalcima i spasavanju ljudi iz ruševina uništenih zgrada. Napravljen je 2009. godine. Poseduje mikromotor i četiri krila. Te ži manje od 3 gr! Dva godine nakon što je napravljen, ugrađena mu je mikrokamera. Veruje se da bi robot kolibri mogao da uzme učešća i u misiji leta na Mars.

 

 

 

Oliver Klajn

 

 





Kompletni tekstove sa slikama i prilozima potražite u magazinu
"PLANETA" - štampano izdanje ili u ON LINE prodaji Elektronskog izdanja
"Novinarnica"

 

 

 

  back   top
» Pretraži SAJT  

powered by FreeFind

»  Korisno 
Bookmark This Page
E-mail This Page
Printer Versie
Print This Page
Site map

» Pratite nas  
Pratite nas na Facebook-u Pratite nas na Twitter - u Pratite nas na Instagram-u
»  Prijatelji Planete

» UZ 100 BR. „PLANETE”

» 20 GODINA PLANETE

free counters

Flag Counter

6 digitalnih izdanja:
4,58 EUR/540,00 RSD
Uštedite čitajući digitalna izdanja 50%

Samo ovo izdanje:
1,22 EUR/144,00 RSD
Uštedite čitajući digitalno izdanje 20%

www.novinarnica.netfree counters

Čitajte na kompjuteru, tabletu ili mobilnom telefonu

» PRELISTAJTE

NOVINARNICA predlaže
Prelistajte besplatno
primerke

Planeta Br 48


Planeta Br 63


» BROJ 115
Planeta Br 115
Godina XXI
Januar - Februar 2024.

 

 

Magazin za nauku, kulturu, istraživanja i otkrića
Copyright © 2003-2024 PLANETA