MAGAZIN ZA NAUKU, ISTRAŽIVANJA I OTKRIĆA
»  MENI 
 Home
 Redakcija
 Linkovi
 Kontakt
 
» BROJ 75
Planeta Br 75
Godina XIII
Septembar. 2016 - Oktobar. 2016.
»  IZBOR IZ BROJEVA
Br. 115
Jan. 2024g
Br. 116
Mart 2024g
Br. 113
Sept. 2023g
Br. 114
Nov. 2023g
Br. 111
Maj 2023g
Br. 112
Jul 2023g
Br. 109
Jan. 2023g
Br. 110
Mart 2023g
Br. 107
Sept. 2022g
Br. 108
Nov. 2022g
Br. 105
Maj 2022g
Br. 106
Jul 2022g
Br. 103
Jan. 2022g
Br. 104
Mart 2022g
Br. 101
Jul 2021g
Br. 102
Okt. 2021g
Br. 99
Jan. 2021g
Br. 100
April 2021g
Br. 97
Avgust 2020g
Br. 98
Nov. 2020g
Br. 95
Mart 2020g
Br. 96
Maj 2020g
Br. 93
Nov. 2019g
Br. 94
Jan. 2020g
Br. 91
Jul 2019g
Br. 92
Sep. 2019g
Br. 89
Mart 2019g
Br. 90
Maj 2019g
Br. 87
Nov. 2018g
Br. 88
Jan. 2019g
Br. 85
Jul 2018g
Br. 86
Sep. 2018g
Br. 83
Mart 2018g
Br. 84
Maj 2018g
Br. 81
Nov. 2017g
Br. 82
Jan. 2018g
Br. 79
Jul. 2017g
Br. 80
Sep. 2017g
Br. 77
Mart. 2017g
Br. 78
Maj. 2017g
Br. 75
Septembar. 2016g
Br. 76
Januar. 2017g
Br. 73
April. 2016g
Br. 74
Jul. 2016g
Br. 71
Nov. 2015g
Br. 72
Feb. 2016g
Br. 69
Jul 2015g
Br. 70
Sept. 2015g
Br. 67
Januar 2015g
Br. 68
April. 2015g
Br. 65
Sept. 2014g
Br. 66
Nov. 2014g
Br. 63
Maj. 2014g
Br. 64
Jul. 2014g
Br. 61
Jan. 2014g
Br. 62
Mart. 2014g
Br. 59
Sept. 2013g
Br. 60
Nov. 2013g
Br. 57
Maj. 2013g
Br. 58
Juli. 2013g
Br. 55
Jan. 2013g
Br. 56
Mart. 2013g
Br. 53
Sept. 2012g
Br. 54
Nov. 2012g
Br. 51
Maj 2012g
Br. 52
Juli 2012g
Br. 49
Jan 2012g
Br. 50
Mart 2012g
Br. 47
Juli 2011g
Br. 48
Oktobar 2011g
Br. 45
Mart 2011g
Br. 46
Maj 2011g
Br. 43
Nov. 2010g
Br. 44
Jan 2011g
Br. 41
Jul 2010g
Br. 42
Sept. 2010g
Br. 39
Mart 2010g
Br. 40
Maj 2010g.
Br. 37
Nov. 2009g.
Br.38
Januar 2010g
Br. 35
Jul.2009g
Br. 36
Sept.2009g
Br. 33
Mart. 2009g.
Br. 34
Maj 2009g.
Br. 31
Nov. 2008g.
Br. 32
Jan 2009g.
Br. 29
Jun 2008g.
Br. 30
Avgust 2008g.
Br. 27
Januar 2008g
Br. 28
Mart 2008g.
Br. 25
Avgust 2007
Br. 26
Nov. 2007
Br. 23
Mart 2007.
Br. 24
Jun 2007
Br. 21
Nov. 2006.
Br. 22
Januar 2007.
Br. 19
Jul 2006.
Br. 20
Sept. 2006.
Br. 17
Mart 2006.
Br. 18
Maj 2006.
Br 15.
Oktobar 2005.
Br. 16
Januar 2006.
Br 13
April 2005g
Br. 14
Jun 2005g
Br. 11
Okt. 2004.
Br. 12
Dec. 2004.
Br 10
Br. 9
Avg 2004.
Br. 10
Sept. 2004.
Br. 7
April 2004.
Br. 8
Jun 2004.
Br. 5
Dec. 2003.
Br. 6
Feb. 2004.
Br. 3
Okt. 2003.
Br. 4
Nov. 2003.
Br. 1
Jun 2003.
Br. 2
Sept. 2003.
» Glavni naslovi

ISTRAžIVANJE SVEMIRA

 

Vesna Bosanac

Indijska sonda oko Crvene planete

Prvo - pa Mars!

Od svih planeta Sunčevog sistema, Mars je privlačio najviše pažnje jer se verovalo da je “gostoljubiv”, s obzirom da nalikuje Zemlji na više načina. Površina Marsa delom podseća na Mesečeve kratere i vulkane, kao i na pustinje i polarni led na Zemlji.
Mars i Zemlja imaju gotovo identično vreme okretanja oko svoje ose: Marsu je za to potrebno 24 sata i 37 minuta. Dok Zemlja jednom obiđe oko Sunca za približno 365 dana, Mars to učini za 687 dana. Marsova gravitacija iznosi otprilike jednu trećinu Zemljine gravitacije, a pritisak njegove tanke atmosfere dostiže 1 % onoga na Zemlji.
Ljudi veoma dugo spekulišu o mogućem životu na Marsu. Nedavno otkriće metana na Crvenoj planeti ukazuje da bi neki oblik života na njoj zaista mogao postojati. Što više saznanja posedujemo o Masovoj površini, topografiji, geologiji, reljefu, mineralima i gornjim slojevima atmosfere, bolje ćemo razumeti i evoluciju celog svemira.

Istraživanje


Misija letelice

“Mars orbiter” je prva interplanetarna misija Indijske organizacije za istraživanje svemira (ISRO). Sonda oko Marsa leti eliptičnom putanjom 366 km x 80.000 km. Reč je o tehnološki veoma složenom poduhvatu koji podrazumeva posebna rešenja za pogon letelice, sistem komunikacije i dugotrajan opstanak u specifič- nim svemirskim uslovima.
Ova prva indijska sonda upućena na Mars tamo je stigla uz malu potrošnju goriva, ušla u planetarnu orbitu i nastavila da kruži tom putanjom. Za sve vreme obavlja naučna ispitivanja uz pomoć pet posebno dizajniranih instrumenata (takođe indijske proizvodnje) koji prikupljaju podatke o Marsovoj površini i atmosferi. Jedan uređaj meri količinu deuterijuma i vodonika u atmosferi (na osnovu toga se može zaključiti koliko je vode bilo i/ ili nestalo sa planete). Meri se količina metana u Marsovoj atmosferi i mapiraju se mesta odakle on potiče, ispituju gornji slojevi te atmosfere. Površina Marsa snima se specijalnom kolor kamerom, koja će snimati i dva Marsova satelita - Fobos i Demios. Jedan spektometar ispituje površinu i mineralni sastav planetarnog tla.

Tehnološki izazovi

Automatsku letelicu i njen teret, osetljive naučne instrumente, trebalo je zaštititi od velikih temperaturnih razlika i jakog zračenja; sonda je prvo izložena vremenskim uslovima koji vladaju u blizini Zemlje, zatim i na Marsu, a onda je usledio dugotrajan boravak u dubini otvorenog svemirskog prostora.
Projektovanje i izrada pogonskog sistema (na teč- no gorivo) koji se može reaktivirati posle gotovo 300 dana leta u svemiru postavio je sondu u Marsovu orbitu. Bilo je potrebno obezbediti i visok stepen autonomnog rada sonde za slučajeve prekida komunikacije sa Zemljom, u trajanju do 40 minuta. Do toga obično dolazi kada sondu zakloni Mars, ili veze poremeti zračenje Sunca, ili kada se letelica nalazi u režimu “safe-mode”. Da bi se to ublažilo, trebalo je osmisliti komunikacionu mrežu preko koje sonda može da prima komande sa Zemlje kada se nalazi na udaljenosti od gotovo 400 miliona km, što je oko hiljadu puta više od rastojanja Meseca od Zemlje.

Istraživanje



Lansiranje i putovanje do Marsa

Prva indijska interplanetarna letelica “Mars orbiter” lansirana je 5.novembra 2013, sa lansirne platforme indijske proizvodnje, iz svemirskog centra “Satiš Davan”.
Sonda je brzo ušla u eliptičnu orbitu oko Zemlje. Dostizanje većih visina obavljeno je u šest narednih faza, a suštinski važan manevar koji je letelicu postavio na pravac ka Marsu, na put dug 680 miliona km, obavljen je 1.decembra 2013.
Posle 300 dana putovanja kroz duboki svemir, “Mars orbiter” je 24.septembra 2014. ušao u eliptičnu orbitu oko Crvene planete; za taj manevar bilo je neophodno reaktiviranje glavnog i još osam manjih motora koji rade na tečno gorivo.
Tako je Indijska organizacija za istraživanje svemira (ISRO) postala četvrta svemirska agencija na svetu koja je poslala sondu u Marsovu orbitu, a Indija je postala prva zemlja koja je to uspešno učinila iz prvog pokušaja.

Sonda i solarna konjunkcija

Solarna konjunkcija je prirodni fenomen kada se Mars, Sunce i Zemlja rasporede u ravnoj liniji, što utiče na komunikaciju između letelice i zemaljske kontrole. U toj situaciji na scenu stupa autonomni upravljački sistem na sondi.
To je sa letelicom bio slučaj kada se, dok se kretala Marsovom orbitom, našla iza Sunca, gledano sa Zemlje. Fenomen se događa jednom u 2,2 godine (kada je Mars u pitanju); Sunčeva korona blokirala je signale sa letelice od 27.maja do 1.jula 2015. Komunikacija Zemlja-sonda su bile potpuno prekinute od 28.maja 2015, a rad instrumenata na letelici je bio zaustavljen. U julu 2015, kada se “Mars orbiter” našao van konjunkcije, sonda je nastavila da funkcioniše, s tim što rekonfiguracija nije bila potrebna.

Sadašnji status

Prvu godinu kruženja oko Marsa sonda je navršila 24. septembra 2015. i za to vreme obavila je sve predvi- đene zadatke. Ocenjeno je da su snimci (preko 500) koje je napravila i na Zemlju dosad poslala kolor kamera - veoma dobrog kvaliteta.
Indijska strana tvrdi da je reč o “najekonomičnijoj interplanetarnoj misiji na svetu”, što takođe znači da se utire put za finansijski povoljnije mogućnosti istra- živanje dalekog svemira.

 

 

 

Vesna Bosanac

 

 









Kompletni tekstove sa slikama i prilozima potražite u magazinu
"PLANETA" - štampano izdanje ili u ON LINE prodaji Elektronskog izdanja
"Novinarnica"

 

 

 

  back   top
» Pretraži SAJT  

powered by FreeFind

»  Korisno 
Bookmark This Page
E-mail This Page
Printer Versie
Print This Page
Site map

» Pratite nas  
Pratite nas na Facebook-u Pratite nas na Twitter - u Pratite nas na Instagram-u
»  Prijatelji Planete

» UZ 100 BR. „PLANETE”

» 20 GODINA PLANETE

free counters

Flag Counter

6 digitalnih izdanja:
4,58 EUR/540,00 RSD
Uštedite čitajući digitalna izdanja 50%

Samo ovo izdanje:
1,22 EUR/144,00 RSD
Uštedite čitajući digitalno izdanje 20%

www.novinarnica.netfree counters

Čitajte na kompjuteru, tabletu ili mobilnom telefonu

» PRELISTAJTE

NOVINARNICA predlaže
Prelistajte besplatno
primerke

Planeta Br 48


Planeta Br 63


» BROJ 116
Planeta Br 116
Godina XXI
Mart - April 2024.

 

 

Magazin za nauku, kulturu, istraživanja i otkrića
Copyright © 2003-2024 PLANETA