MAGAZIN ZA NAUKU, ISTRAŽIVANJA I OTKRIĆA
Planeta Br. 113 | NAJVEĆI INŽENJERSKI PODUHVATI
»  MENI 
 Home
 Redakcija
 Linkovi
 Kontakt
 
» BROJ 113
Planeta Br 113
Godina XX
Septembar - Oktobar 2023.
»  IZBOR IZ BROJEVA
Br. 115
Jan. 2024g
Br. 116
Mart 2024g
Br. 113
Sept. 2023g
Br. 114
Nov. 2023g
Br. 111
Maj 2023g
Br. 112
Jul 2023g
Br. 109
Jan. 2023g
Br. 110
Mart 2023g
Br. 107
Sept. 2022g
Br. 108
Nov. 2022g
Br. 105
Maj 2022g
Br. 106
Jul 2022g
Br. 103
Jan. 2022g
Br. 104
Mart 2022g
Br. 101
Jul 2021g
Br. 102
Okt. 2021g
Br. 99
Jan. 2021g
Br. 100
April 2021g
Br. 97
Avgust 2020g
Br. 98
Nov. 2020g
Br. 95
Mart 2020g
Br. 96
Maj 2020g
Br. 93
Nov. 2019g
Br. 94
Jan. 2020g
Br. 91
Jul 2019g
Br. 92
Sep. 2019g
Br. 89
Mart 2019g
Br. 90
Maj 2019g
Br. 87
Nov. 2018g
Br. 88
Jan. 2019g
Br. 85
Jul 2018g
Br. 86
Sep. 2018g
Br. 83
Mart 2018g
Br. 84
Maj 2018g
Br. 81
Nov. 2017g
Br. 82
Jan. 2018g
Br. 79
Jul. 2017g
Br. 80
Sep. 2017g
Br. 77
Mart. 2017g
Br. 78
Maj. 2017g
Br. 75
Septembar. 2016g
Br. 76
Januar. 2017g
Br. 73
April. 2016g
Br. 74
Jul. 2016g
Br. 71
Nov. 2015g
Br. 72
Feb. 2016g
Br. 69
Jul 2015g
Br. 70
Sept. 2015g
Br. 67
Januar 2015g
Br. 68
April. 2015g
Br. 65
Sept. 2014g
Br. 66
Nov. 2014g
Br. 63
Maj. 2014g
Br. 64
Jul. 2014g
Br. 61
Jan. 2014g
Br. 62
Mart. 2014g
Br. 59
Sept. 2013g
Br. 60
Nov. 2013g
Br. 57
Maj. 2013g
Br. 58
Juli. 2013g
Br. 55
Jan. 2013g
Br. 56
Mart. 2013g
Br. 53
Sept. 2012g
Br. 54
Nov. 2012g
Br. 51
Maj 2012g
Br. 52
Juli 2012g
Br. 49
Jan 2012g
Br. 50
Mart 2012g
Br. 47
Juli 2011g
Br. 48
Oktobar 2011g
Br. 45
Mart 2011g
Br. 46
Maj 2011g
Br. 43
Nov. 2010g
Br. 44
Jan 2011g
Br. 41
Jul 2010g
Br. 42
Sept. 2010g
Br. 39
Mart 2010g
Br. 40
Maj 2010g.
Br. 37
Nov. 2009g.
Br.38
Januar 2010g
Br. 35
Jul.2009g
Br. 36
Sept.2009g
Br. 33
Mart. 2009g.
Br. 34
Maj 2009g.
Br. 31
Nov. 2008g.
Br. 32
Jan 2009g.
Br. 29
Jun 2008g.
Br. 30
Avgust 2008g.
Br. 27
Januar 2008g
Br. 28
Mart 2008g.
Br. 25
Avgust 2007
Br. 26
Nov. 2007
Br. 23
Mart 2007.
Br. 24
Jun 2007
Br. 21
Nov. 2006.
Br. 22
Januar 2007.
Br. 19
Jul 2006.
Br. 20
Sept. 2006.
Br. 17
Mart 2006.
Br. 18
Maj 2006.
Br 15.
Oktobar 2005.
Br. 16
Januar 2006.
Br 13
April 2005g
Br. 14
Jun 2005g
Br. 11
Okt. 2004.
Br. 12
Dec. 2004.
Br 10
Br. 9
Avg 2004.
Br. 10
Sept. 2004.
Br. 7
April 2004.
Br. 8
Jun 2004.
Br. 5
Dec. 2003.
Br. 6
Feb. 2004.
Br. 3
Okt. 2003.
Br. 4
Nov. 2003.
Br. 1
Jun 2003.
Br. 2
Sept. 2003.
» Glavni naslovi

MEDICINA

 

D.M.

Rendgenologija

Od digitalnog do dinamičkog 3D snimka

 


Pre tačno dvadeset godina dok je svetska digitalna rendgenologija bila u povoju, napravljen je prvi domaći digitalni rendgen. Rađanje i razvoj digitalne radiologije u Srbiji su u bliskoj vezi sa nastankom i delovanjem kompanije „Visaris“, koja je od male porodične firme prerasla u međunarodno poznati brend, čiji su proizvodi prisutni širom sveta.

MEDICINA

Te 2003. godine je „Visaris“, u saradnji sa niškim „Jugorendgenom“ konstruisao prvi srpski digitalni rendgen „Digraf C“, koji je uspešno testiran na Institutu za onkologiju i radiologiju Srbije u Beogradu. Iza ovog uspeha su stajali mladi srpski stručnjaci sa znanjem i iskustvom prethodnih generacija u oblasti razvoja metode snimanja X-zracima - počev od prvih eksperimenata i snimaka X-zraka koje je načinio Nikola Tesla krajem 19. veka, preko pronalaska profesora Rendgena i razvoja tehnike rendgenskog snimanja Mihajla Pupina, pa do prvih domaćih analognih rendgenskih aparata, konstruisanih polovinom 20. veka u „Jugorendgenu“. Razvoj „Visarisove“ pionirske tehnologije je počeo dobijanjem pojedinačnog digitalnog rendgenskog snimka, a stigao je do dinamičkog 3D snimka (rendgenskog video-snimka).
Tim predvođen prof. dr Vladimirom Petrovićem je, tokom dve decenije, usavršavao i razvijao proizvodni portfolio koji se sastoji od podnih i plafonskih digitalnih rendgena, mobilnih i veterinarskih uređaja, kao i vrhunskih softvera za digitalnu obradu slike. Do sada je u bolnicama koje se nalaze u više od trideset zemalja na svim kontinentima, instalirano preko hiljadu i po „Visarisovih“ uređaja. Višedecenijsko aktivno korišćenje „Visarisovih“ uređaja iz kog su proistekli milioni digitalnih snimaka, potvrđuju kvalitet, pouzdanost i brzinu digitalnih rendgenskih aparata, koji se proizvode u fabrici u Zemunu, gde je zaposleno devedeset inženjera i programera.
- „Visaris“ poseduje sopstvenu tehnologiju koja se koristi širom sveta u našim uređajima, ali i ostalim kompanijama iz branše. Naša odlika je ulaganje u nove ideje i projekte, kao i stručan tim inženjera i programera koji može da ih ostvari. Naši sistemi se neprekidno unapređuju u skladu sa zahtevima korisnika, a u naše proizvode se svakodnevno ugrađuju najsavremenija inovativna rešenja, koja već dve decenije pokazuju svoju izuzetnu vrednost u bolnicama širom sveta - kaže prof. dr. Vladimir Petrović, direktor razvoja u kompaniji „Visaris“.
Sadašnji „Visarisovi“projekti, koji se realizuju u saradnji sa evropskim univerzitetima i partnerskim kompanijama, tiču se istraživanja i razvoja veštačke inteligencije (Artificial Intelligence - AI) u okviru radioloških sistema. Fakultet tehničkih nauka u Novom Sadu i „Visaris“ su deo konzorcijuma od trideset partnera u okviru projekta „Horizon 2020 INCISIVE“, koji je usmeren na razvoj veštačke inteligencije u procesima dijagnostikovanja, predikcije i praćenja patoloških promena kod onkoloških pacijenata.
Saradnja „Visarisa“ sa Muzejom nauke i tehnike u Beogradu, u proteklom periodu, iznedrila je dve značajne izložbe za javnost i edukaciju dece i mladih: „Razvoj i primena rendgenske tehnologije kod Srba - od Tesle i Pupina do danas“ (2021), i izložbu „Gola tehnologija“ (2023). Više o tome na visaris.com.

Snimanje anatomije u pokretu

Dinamička digitalna radiografija je omogućila vizualizaciju anatomije u pokretu. To je tehnika rendgenskog snimanja niske doze koja operateru i lekaru omogućava da vide kosti, mišiće i pokrete mekog tkiva. „Visarisov“ softver za dinamičko snimanje omogućava dobijanje do trideset kadrova u sekundi, pomoću dinamičkog detektora. Softverski algoritam sa odgovarajućim dinamičkim detektorom pruža korisnicima jednu od najboljih dostupnih vizualizacija.
Potvrđena pouzdanost u oblasti digitalne radiografije i dinamičke slike predstavlja jednu od glavnih prednosti i vrednosti „Visarisovih“ sistema. Pomoću Dinamic Imaging-a se mogu dobiti informacije o povredama koje MRI i CT skener ne mogu da obezbede; umesto da samo „zna“ da povreda postoji, on pokazuje i šta je povreda, i kako ona utiče na telo. Takođe, Dinamic Imaging prikuplja informacije koje tradicionalni rendgenski zraci mogu da propuste.

 

 

 

D.M.

 

 


Kompletni tekstove sa slikama i prilozima potražite u magazinu
"PLANETA" - štampano izdanje ili u ON LINE prodaji Elektronskog izdanja
"Novinarnica"

 

 

 

  back   top
» Pretraži SAJT  

powered by FreeFind

»  Korisno 
Bookmark This Page
E-mail This Page
Printer Versie
Print This Page
Site map

» Pratite nas  
Pratite nas na Facebook-u Pratite nas na Twitter - u Pratite nas na Instagram-u
»  Prijatelji Planete

» UZ 100 BR. „PLANETE”

» 20 GODINA PLANETE

free counters

Flag Counter

6 digitalnih izdanja:
4,58 EUR/540,00 RSD
Uštedite čitajući digitalna izdanja 50%

Samo ovo izdanje:
1,22 EUR/144,00 RSD
Uštedite čitajući digitalno izdanje 20%

www.novinarnica.netfree counters

Čitajte na kompjuteru, tabletu ili mobilnom telefonu

» PRELISTAJTE

NOVINARNICA predlaže
Prelistajte besplatno
primerke

Planeta Br 48


Planeta Br 63


» BROJ 116
Planeta Br 116
Godina XXI
Mart - April 2024.

 

 

Magazin za nauku, kulturu, istraživanja i otkrića
Copyright © 2003-2024 PLANETA