MAGAZIN ZA NAUKU, ISTRAŽIVANJA I OTKRIĆA
Planeta Br. 106 | ŽIVI SVET PRAISTORIJE
»  MENI 
 Home
 Redakcija
 Linkovi
 Kontakt
 
» BROJ 106
Planeta Br 106
Godina XIX
Jul-Avgust 2022.
»  IZBOR IZ BROJEVA
Br. 115
Jan. 2024g
Br. 116
Mart 2024g
Br. 113
Sept. 2023g
Br. 114
Nov. 2023g
Br. 111
Maj 2023g
Br. 112
Jul 2023g
Br. 109
Jan. 2023g
Br. 110
Mart 2023g
Br. 107
Sept. 2022g
Br. 108
Nov. 2022g
Br. 105
Maj 2022g
Br. 106
Jul 2022g
Br. 103
Jan. 2022g
Br. 104
Mart 2022g
Br. 101
Jul 2021g
Br. 102
Okt. 2021g
Br. 99
Jan. 2021g
Br. 100
April 2021g
Br. 97
Avgust 2020g
Br. 98
Nov. 2020g
Br. 95
Mart 2020g
Br. 96
Maj 2020g
Br. 93
Nov. 2019g
Br. 94
Jan. 2020g
Br. 91
Jul 2019g
Br. 92
Sep. 2019g
Br. 89
Mart 2019g
Br. 90
Maj 2019g
Br. 87
Nov. 2018g
Br. 88
Jan. 2019g
Br. 85
Jul 2018g
Br. 86
Sep. 2018g
Br. 83
Mart 2018g
Br. 84
Maj 2018g
Br. 81
Nov. 2017g
Br. 82
Jan. 2018g
Br. 79
Jul. 2017g
Br. 80
Sep. 2017g
Br. 77
Mart. 2017g
Br. 78
Maj. 2017g
Br. 75
Septembar. 2016g
Br. 76
Januar. 2017g
Br. 73
April. 2016g
Br. 74
Jul. 2016g
Br. 71
Nov. 2015g
Br. 72
Feb. 2016g
Br. 69
Jul 2015g
Br. 70
Sept. 2015g
Br. 67
Januar 2015g
Br. 68
April. 2015g
Br. 65
Sept. 2014g
Br. 66
Nov. 2014g
Br. 63
Maj. 2014g
Br. 64
Jul. 2014g
Br. 61
Jan. 2014g
Br. 62
Mart. 2014g
Br. 59
Sept. 2013g
Br. 60
Nov. 2013g
Br. 57
Maj. 2013g
Br. 58
Juli. 2013g
Br. 55
Jan. 2013g
Br. 56
Mart. 2013g
Br. 53
Sept. 2012g
Br. 54
Nov. 2012g
Br. 51
Maj 2012g
Br. 52
Juli 2012g
Br. 49
Jan 2012g
Br. 50
Mart 2012g
Br. 47
Juli 2011g
Br. 48
Oktobar 2011g
Br. 45
Mart 2011g
Br. 46
Maj 2011g
Br. 43
Nov. 2010g
Br. 44
Jan 2011g
Br. 41
Jul 2010g
Br. 42
Sept. 2010g
Br. 39
Mart 2010g
Br. 40
Maj 2010g.
Br. 37
Nov. 2009g.
Br.38
Januar 2010g
Br. 35
Jul.2009g
Br. 36
Sept.2009g
Br. 33
Mart. 2009g.
Br. 34
Maj 2009g.
Br. 31
Nov. 2008g.
Br. 32
Jan 2009g.
Br. 29
Jun 2008g.
Br. 30
Avgust 2008g.
Br. 27
Januar 2008g
Br. 28
Mart 2008g.
Br. 25
Avgust 2007
Br. 26
Nov. 2007
Br. 23
Mart 2007.
Br. 24
Jun 2007
Br. 21
Nov. 2006.
Br. 22
Januar 2007.
Br. 19
Jul 2006.
Br. 20
Sept. 2006.
Br. 17
Mart 2006.
Br. 18
Maj 2006.
Br 15.
Oktobar 2005.
Br. 16
Januar 2006.
Br 13
April 2005g
Br. 14
Jun 2005g
Br. 11
Okt. 2004.
Br. 12
Dec. 2004.
Br 10
Br. 9
Avg 2004.
Br. 10
Sept. 2004.
Br. 7
April 2004.
Br. 8
Jun 2004.
Br. 5
Dec. 2003.
Br. 6
Feb. 2004.
Br. 3
Okt. 2003.
Br. 4
Nov. 2003.
Br. 1
Jun 2003.
Br. 2
Sept. 2003.
» Glavni naslovi

TEMA BROJA

 

Priredila: Ilijana Jakšić Pavlović

Živi svet praistorije

Devet nestalih vrsta

 


Broj izumrlih vrsta je zapanjujuće veliki. Pre nego što su ljudi ovladali planetom, životinje su evoluirale u nekim istinski neverovatnim pravcima. Recimo, dabrovi su narastali do veličine medveda, divlje svinje su bile veće od nosoroga današnjice. Čak su i majmuni lenjivci bili kao slonovi.
Broj životinjskih vrsta je naglo opao u prvih hiljadu godina nakon što su ljudi naselili planetu. Oni su lovili najveće životinje da bi se prehranili. Kada se na istoj strani nađu ljudska pronicljivost, klimatske promene i vreme od nekoliko stotina godina, dobija se planeta lišena mnogih vrsta megafaune koje su nekada postojale.

Tema Broja

Ljudi love Gliptodona, autor: Hajnrih Harder (Vikipedija)

Gliptodon

Gliptodon je veliki sisar sa oklopom koji je nestao pre deset hiljada godina. Veličine jedne prosečne Folksvagenove „bube“, ova životinja, rođak današnjeg armadila, lako se branila od neprijatelja, i to pomoću debelog oklopa na lobanji i oštrih bodlji. Debljina repa gliptodona bila je pogodna za jake udarce poput palice za bejzbol. Životinja nije bila probirljiva što se hrane tiče. Jela je sve, od biljaka preko insekata do lešina.

Argentavis

Argentavis je bila najveća ptica letačica ikada. Ova ptica je bila dvostruko veća od andskog kondora, najveće ptice današnjice, s rasponom krila od preko 3 m. Smatra se da je se drevna ptica oslanjala na termalne struje kako bi ostala u vazduhu. Sigurno je da je raspon krila od preko 6 m otežavao poletanje ovom neobičnom stvorenju i vrlo je verovatno da je zbog toga ptica birala planinske predele za svoje stanište da bi lakše letela. Smatra se da je bila lešinar koga zanima plen koji više nije živ. Kada je u pitanju razmnožavanje, veruje se da je Argentavis dugo držao mladunce do sebe.

Paraceraterijum

Paraceraterijum je ogromna zver koja je hodala našom planetom pre otprilike 25 miliona godina, na teritoriji današnje Azije (Kina, Indija, Kazahstan i Pakistan). Visina ovog džina iznosila je do 4,8 m a težina oko 17 t. To je najveći sisar koji je ikada hodao Zemljom. Fosilni ostaci Paraceraterijuma prilično su retki, tako da je teško sa sigurnošću reći kako je ova životinja tačno izgledala. Naučnici se slažu da je imala dugačak i mišićav vrat i da joj je glava bila slična nosorogu bez roga. Zbog dugačkog vrata, pretpostavlja se da joj je stanište bilo slično žirafinom.

Tema Broja

Rekonstrukcija paraceraterijuma (Vikipedija)

Megalanija

Megalanija (Varanus priscus), čije ime u prevodu znači "velika stara lutalica", bio je džinovski gušter dužine 7 m i težine 600 kg! Ovaj veliki mesožder naseljavao je pašnjake i šume istočne Australije u Pleistocenu, a hranio se velikim i srednjim životinjama, uključujući sisare, zmije, ptice i druge guštere. Jeo ih je pomoću izuzetno oštrih zuba. Pretpostavlja se da je ova životinja bila otrovna.

Gigantski lenjivac

Gigantski lenjivac je težio više od 5 t, i bio visok preko 5 m. Tumarao je pašnjacima Južne Amerike pre deset hiljada godina. Jeo je zeleniš koji bi mu se našao na putu, od trave preko žbunja do lišća na drveću. Ova životinja je verovatno stradala zbog prekomernog lova. 

Tema Broja

Model čeljusti megalodona u Američkom muzeju prirodnjačke istorije (Vikipedija)

Megalodon

Megalodon (čije ime znači „džinovski zub“) bi se mogao opisati kao džinovska bela ajkula. U stvari, to je najveća ajkula ikada na našoj planeti. U pitanju je veoma moćan predator na vrhu lanca ishrane. Biolozi su, na osnovu otiska vilice, zaključili da su pojedini primerci ove morske nemani prevazhilazili 20 m. Megalodon se hranio kitovima, delfinima i džinovskim morskim kornjačama. 
Veruje se da je megalodon istrebljen kada je planeta ušla u period globalnog hlađenja, nakon Pliocena (pre 2,6 miliona godina). Klimatske promene uticale su na smanjenje staništa ove morske životinje. Plitka priobalja su sasvim moguće postala previše hladne za ovu vrstu i ona je nestala.

Deodon - svinja iz pakla

Deodon je ogromna svinja koja je živela pre oko 20 miliona godina u Severnoj Americi. Visina deodona iznosila je oko 1,8 m a dužina 3,6 m. Težina je dostizala i 1000 kg! O njihovoj dominaciji u lancu ishrane dovoljno govori činjenica da pripadaju porodici životinja s nadimkom „svinja iz pakla“ ili „svinja terminator“.
Fosilizovani ostaci zuba govore u prilog tome da su deodoni bili svaštojedi. Verovatno su pratili druge predatore kako bi im ukrali ulov. Čulo mirisa je bilo dovoljno razvijeno da otkrije preciznu lokaciju gde bi mogao da se nalazi sledeći obrok.

Vidra veličine vuka

Pre 6 miliona godina, džinovska vidra (Siamogale melilutra) veličine vuka i duplo teža od današnje vidre nastanjivala je predele današnje Azije. Jedan američki paleontolog je 2017. iskopavao staro jezersko korito u provinciji Junan, na jugozapadu Kine i pronašao kompletnu lobanju, viličnu kost i zube džinovske vidre. Zubi su pokazivali da su se ove krznene životinje hranile velikim školjkama, koje je „otvarala“  svojim snažnim vilicama. Međutim, veličina ove vrste ostaje tajna.  

Džinovski dabar

Džinovski dabrovi istrebljeni su sa Zemlje pre 11 hiljada godina. Ova vrsta je bila uvećana verzija današnjeg čupavca koji trčkara našom planetom i najvećeg glodara poslednjeg ledenog doba. Veličina izumrlog dabra bila je sličnija mrkom medvedu nego njegovom potomku iz iste vrste. Nekadašnji veliki dabrovi su živeli u oblasti jezera centralne Severne Amerike. Njihovi fosili pronađeni su Floridi i oko Toronta.

 

Priredila: Ilijana Jakšić Pavlović


 

 

Kompletni tekstove sa slikama i prilozima potražite u magazinu
"PLANETA" - štampano izdanje ili u ON LINE prodaji Elektronskog izdanja
"Novinarnica"

 

 

 

  back   top
» Pretraži SAJT  

powered by FreeFind

»  Korisno 
Bookmark This Page
E-mail This Page
Printer Versie
Print This Page
Site map

» Pratite nas  
Pratite nas na Facebook-u Pratite nas na Twitter - u Pratite nas na Instagram-u
»  Prijatelji Planete

» UZ 100 BR. „PLANETE”

» 20 GODINA PLANETE

free counters

Flag Counter

6 digitalnih izdanja:
4,58 EUR/540,00 RSD
Uštedite čitajući digitalna izdanja 50%

Samo ovo izdanje:
1,22 EUR/144,00 RSD
Uštedite čitajući digitalno izdanje 20%

www.novinarnica.netfree counters

Čitajte na kompjuteru, tabletu ili mobilnom telefonu

» PRELISTAJTE

NOVINARNICA predlaže
Prelistajte besplatno
primerke

Planeta Br 48


Planeta Br 63


» BROJ 116
Planeta Br 116
Godina XXI
Mart - April 2024.

 

 

Magazin za nauku, kulturu, istraživanja i otkrića
Copyright © 2003-2024 PLANETA