MAGAZIN ZA NAUKU, ISTRAŽIVANJA I OTKRIĆA
Planeta Br. 106 | ŽIVI SVET PRAISTORIJE
»  MENI 
 Home
 Redakcija
 Linkovi
 Kontakt
 
» BROJ 106
Planeta Br 106
Godina XIX
Jul-Avgust 2022.
»  IZBOR IZ BROJEVA
Br. 115
Jan. 2024g
Br. 116
Mart 2024g
Br. 113
Sept. 2023g
Br. 114
Nov. 2023g
Br. 111
Maj 2023g
Br. 112
Jul 2023g
Br. 109
Jan. 2023g
Br. 110
Mart 2023g
Br. 107
Sept. 2022g
Br. 108
Nov. 2022g
Br. 105
Maj 2022g
Br. 106
Jul 2022g
Br. 103
Jan. 2022g
Br. 104
Mart 2022g
Br. 101
Jul 2021g
Br. 102
Okt. 2021g
Br. 99
Jan. 2021g
Br. 100
April 2021g
Br. 97
Avgust 2020g
Br. 98
Nov. 2020g
Br. 95
Mart 2020g
Br. 96
Maj 2020g
Br. 93
Nov. 2019g
Br. 94
Jan. 2020g
Br. 91
Jul 2019g
Br. 92
Sep. 2019g
Br. 89
Mart 2019g
Br. 90
Maj 2019g
Br. 87
Nov. 2018g
Br. 88
Jan. 2019g
Br. 85
Jul 2018g
Br. 86
Sep. 2018g
Br. 83
Mart 2018g
Br. 84
Maj 2018g
Br. 81
Nov. 2017g
Br. 82
Jan. 2018g
Br. 79
Jul. 2017g
Br. 80
Sep. 2017g
Br. 77
Mart. 2017g
Br. 78
Maj. 2017g
Br. 75
Septembar. 2016g
Br. 76
Januar. 2017g
Br. 73
April. 2016g
Br. 74
Jul. 2016g
Br. 71
Nov. 2015g
Br. 72
Feb. 2016g
Br. 69
Jul 2015g
Br. 70
Sept. 2015g
Br. 67
Januar 2015g
Br. 68
April. 2015g
Br. 65
Sept. 2014g
Br. 66
Nov. 2014g
Br. 63
Maj. 2014g
Br. 64
Jul. 2014g
Br. 61
Jan. 2014g
Br. 62
Mart. 2014g
Br. 59
Sept. 2013g
Br. 60
Nov. 2013g
Br. 57
Maj. 2013g
Br. 58
Juli. 2013g
Br. 55
Jan. 2013g
Br. 56
Mart. 2013g
Br. 53
Sept. 2012g
Br. 54
Nov. 2012g
Br. 51
Maj 2012g
Br. 52
Juli 2012g
Br. 49
Jan 2012g
Br. 50
Mart 2012g
Br. 47
Juli 2011g
Br. 48
Oktobar 2011g
Br. 45
Mart 2011g
Br. 46
Maj 2011g
Br. 43
Nov. 2010g
Br. 44
Jan 2011g
Br. 41
Jul 2010g
Br. 42
Sept. 2010g
Br. 39
Mart 2010g
Br. 40
Maj 2010g.
Br. 37
Nov. 2009g.
Br.38
Januar 2010g
Br. 35
Jul.2009g
Br. 36
Sept.2009g
Br. 33
Mart. 2009g.
Br. 34
Maj 2009g.
Br. 31
Nov. 2008g.
Br. 32
Jan 2009g.
Br. 29
Jun 2008g.
Br. 30
Avgust 2008g.
Br. 27
Januar 2008g
Br. 28
Mart 2008g.
Br. 25
Avgust 2007
Br. 26
Nov. 2007
Br. 23
Mart 2007.
Br. 24
Jun 2007
Br. 21
Nov. 2006.
Br. 22
Januar 2007.
Br. 19
Jul 2006.
Br. 20
Sept. 2006.
Br. 17
Mart 2006.
Br. 18
Maj 2006.
Br 15.
Oktobar 2005.
Br. 16
Januar 2006.
Br 13
April 2005g
Br. 14
Jun 2005g
Br. 11
Okt. 2004.
Br. 12
Dec. 2004.
Br 10
Br. 9
Avg 2004.
Br. 10
Sept. 2004.
Br. 7
April 2004.
Br. 8
Jun 2004.
Br. 5
Dec. 2003.
Br. 6
Feb. 2004.
Br. 3
Okt. 2003.
Br. 4
Nov. 2003.
Br. 1
Jun 2003.
Br. 2
Sept. 2003.
» Glavni naslovi

AERONAUTIKA

 

V. Milojević

Let sa nultom emisijom

Budućnost je u tečnom gorivu

 

Pre tačno sedamnaest godina, evropska kompanija „Airbus“ predstavila je najveći putnički avion na svetu - „Airbus A380“. Prvi let ovom impozantnom letelicom obavljen je iznad Tuluza, u Francuskoj, krajem aprila 2005. godine. Od tada do prošle godine, „Airbus“ je proizveo i mnogim svetskim kompanijama isporučio 250 aviona „A380“ u više verzija, dok je prvi koji je izašao sa proizvodne linije kompanija zadržala i pretvorila ga u leteću laboratoriju koju i danas koristi za različita testiranja.

AERONAUTIKA

''Airbus'' A380 u letu, foto: Pixabay.com

Avion koji nosi registracionu oznaku F-WOWW (MSN1), opremljen je mnoštvom složenih mernih uređaja za precizna ispitivanja vazduhoplovnih komponenti i pogonskih agregata, na zemlji i u vazduhu.  Prethodno veliko ispitivanje obavljeno je 2015. godine kada je, u završnoj fazi razvoja, testiran do tada najmoćniji avionski motor namenjen nekoj „Airbus“-ovoj letelici: Rolls-Royce Trent XWB. Pre ugrađivanja u “A350-1000”, taj motor je morao da bude ispitan u svim uslovima rada, što je uobičajena praksa pre dobijanja neophodnih sertifikata i upotrebne dozvole.
Zbog svoje veličine, “A380 MSN1” predstavlja idealnu testnu platformu za avionske motore: na letelicu je postavljen Trent XWB i, tokom četvorosatnog leta, uspešno su analizirane njegove performanse na svim visinama, od 0 do 35000 fita.
Ovih dana, testni avion “A380 F-WOWW MSN1“ preuzima novu ulogu: postaje “ZEROe demonstrator”- leteća laboratorija namenjena razvoju tehnoloških rešenja koja će biti od vitalnog značaja za razvoj i uspešnu realizaciju prvog “Airbus”-ovog aviona sa nultom emisijom, što se očekuje 2035. godine. U “Airbus”-u navode da je F-WOWW MSN1 pre svega bezbedna i pouzdana platforma osposobljena za ispitivanje svih elemenata složene tehnologije koja neophodna za uspeh ZEROe- koncepta.
Oprema i instrumenti koji će za tu namenu biti instalirani u trupu ovog aviona, uspešno će moći da prate i detaljno analiziraju sve performanse ostvarene upotrebom tečnog vodonika kao izvora pogonske energije.
Airbus je ove godine ugovorio saradnju sa kompanijom “CFM International”, u kojoj podjednak udeo imaju američki “General Electric” i francuski “Safran Aircraft Engines”. Cilj je prilagođavanje turbofan mlaznog motora “General Electric Passport” za siguran rad sa tečnim vodonikom. Ovaj model motora, proizveden u SAD-u, predstavnik je najnovije generacije mlaznih agregata, i već se uspešno koristi kod novih većih poslovnih aviona, kao što je serija “Bombardier Global 7500/8000”. “GE Passport” je odabran iz više razloga: relativno je male veličine, u njemu su primenjena najsavremenija tehnička rešenja, moguć je precizan monitoring protoka i potrošnje goriva. Njegova turbina, sistem napajanja i kontrolni sistem biće modifikovani za rad direktno ubrizgavanim vodonikom.

AERONAUTIKA

Rep ''Airbus''-a A380, foto: Pixabay.com

Let na tečni gas

“A380” je zbog svoje veličine odlično rešenje za testiranje i demonstraciju ZEROe pogonskog sistema, pošto u njegov trup mogu da se smeste sve neophodne komponente kojih nema baš malo - od upravljačkih, kontrolnih i mernih sistema, pa do rezervoara za tečni vodonik. Na razvoju tih specijalnih rezervoara koji će biti smešteni u zadnjem delu trupa već se uveliko radi u “Airbus”-ovim pogonima u Nemačkoj i Francuskoj. Oni sa neophodnim pratećim komponentama predstavljaju veliki izazov za konstruktore pošto čine potpuno novu opremu u letelicama koja povećava težinu aviona, čime smanjuje broj ljudi ili količinu tereta koji taj vazduhoplov može da preveze.
Modifikovani “General Electric Passport” motori će, tokom testiranja, biti pozicionirani iznad zadnjeg dela trupa. Takvo rešenje je neophodno da bi se, prilikom analize njihovih izduvnih gasova i kondenzacijskih tragova, izbegao uticaj izduva četiri glavna motora, koji su kod “A380” postavljeni ispod krila. Ukoliko ispitivanja obavljena na tlu budu uspešna, preći će se na testove u vazduhu. Ako sve bude kako je planirano, “Airbus 380” potpuno pogonjen tečnim vodonikom, obaviće prvi let 2026. godine.

AERONAUTIKA

''Airbus'' A380 tokom Pariskog sajma, foto: Unsplash.com

Održiva vazduhoplovna goriva

Svetska vazduhoplovna industrija planira da nivo emisije štetnih gasova zabeležen 2005. godine smanji na polovinu vrednosti do 2050. Osim “Airbus”-a, koji se posvetio primeni tečnog vodonika i koji predviđa da će njegovom upotrebom u avijaciji biti smanjena emisija ugljen-dioksida za 50%, i kompanija “Boeing” počela je da posvećuje pažnju “održivim vazduhoplovnim gorivima” (SAF- Sustainable Aviation Fuel). Ta goriva su po pravilu skuplja od standardnih za avionske motore i trenutno čine manje od 1% svog potrošenog goriva za avione u svetu.
IAG (International Airlines Group), multinacionalna avio-kompanija sa preko 530 vazduhoplova čiji je deo i “British Airways”, planira da 2030. godine 10% svih svojih letova obavlja letelicama koje koriste SAF. Američki “United Airlines” je prošle godine obavio uspešan let sa 100% održivim gorivom. Britansko-američka kompanija “ZeroAvia2 takođe želi da pruži doprinos konceptu nulte emisije i dovršava projekat manjeg putničkog aviona sa 19 sedišta kojim planira obavljanje redovnih komercijalnih letove na vodonik i električnu energiju između Londona i Roterdama, već od 2024. godine.

AERONAUTIKA

''Airbus'' , let iznad Švajcarske, foto: Pixabay.com


V. Milojević



 

 

Kompletni tekstove sa slikama i prilozima potražite u magazinu
"PLANETA" - štampano izdanje ili u ON LINE prodaji Elektronskog izdanja
"Novinarnica"

 

 

 

  back   top
» Pretraži SAJT  

powered by FreeFind

»  Korisno 
Bookmark This Page
E-mail This Page
Printer Versie
Print This Page
Site map

» Pratite nas  
Pratite nas na Facebook-u Pratite nas na Twitter - u Pratite nas na Instagram-u
»  Prijatelji Planete

» UZ 100 BR. „PLANETE”

» 20 GODINA PLANETE

free counters

Flag Counter

6 digitalnih izdanja:
4,58 EUR/540,00 RSD
Uštedite čitajući digitalna izdanja 50%

Samo ovo izdanje:
1,22 EUR/144,00 RSD
Uštedite čitajući digitalno izdanje 20%

www.novinarnica.netfree counters

Čitajte na kompjuteru, tabletu ili mobilnom telefonu

» PRELISTAJTE

NOVINARNICA predlaže
Prelistajte besplatno
primerke

Planeta Br 48


Planeta Br 63


» BROJ 116
Planeta Br 116
Godina XXI
Mart - April 2024.

 

 

Magazin za nauku, kulturu, istraživanja i otkrića
Copyright © 2003-2024 PLANETA