MAGAZIN ZA NAUKU, ISTRAŽIVANJA I OTKRIĆA
Planeta Br. 105 | VODONIK, gorivo budućnosti
»  MENI 
 Home
 Redakcija
 Linkovi
 Kontakt
 
» BROJ 105
Planeta Br 105
Godina XIX
Maj-Jun 2022.
»  IZBOR IZ BROJEVA
Br. 115
Jan. 2024g
Br. 116
Mart 2024g
Br. 113
Sept. 2023g
Br. 114
Nov. 2023g
Br. 111
Maj 2023g
Br. 112
Jul 2023g
Br. 109
Jan. 2023g
Br. 110
Mart 2023g
Br. 107
Sept. 2022g
Br. 108
Nov. 2022g
Br. 105
Maj 2022g
Br. 106
Jul 2022g
Br. 103
Jan. 2022g
Br. 104
Mart 2022g
Br. 101
Jul 2021g
Br. 102
Okt. 2021g
Br. 99
Jan. 2021g
Br. 100
April 2021g
Br. 97
Avgust 2020g
Br. 98
Nov. 2020g
Br. 95
Mart 2020g
Br. 96
Maj 2020g
Br. 93
Nov. 2019g
Br. 94
Jan. 2020g
Br. 91
Jul 2019g
Br. 92
Sep. 2019g
Br. 89
Mart 2019g
Br. 90
Maj 2019g
Br. 87
Nov. 2018g
Br. 88
Jan. 2019g
Br. 85
Jul 2018g
Br. 86
Sep. 2018g
Br. 83
Mart 2018g
Br. 84
Maj 2018g
Br. 81
Nov. 2017g
Br. 82
Jan. 2018g
Br. 79
Jul. 2017g
Br. 80
Sep. 2017g
Br. 77
Mart. 2017g
Br. 78
Maj. 2017g
Br. 75
Septembar. 2016g
Br. 76
Januar. 2017g
Br. 73
April. 2016g
Br. 74
Jul. 2016g
Br. 71
Nov. 2015g
Br. 72
Feb. 2016g
Br. 69
Jul 2015g
Br. 70
Sept. 2015g
Br. 67
Januar 2015g
Br. 68
April. 2015g
Br. 65
Sept. 2014g
Br. 66
Nov. 2014g
Br. 63
Maj. 2014g
Br. 64
Jul. 2014g
Br. 61
Jan. 2014g
Br. 62
Mart. 2014g
Br. 59
Sept. 2013g
Br. 60
Nov. 2013g
Br. 57
Maj. 2013g
Br. 58
Juli. 2013g
Br. 55
Jan. 2013g
Br. 56
Mart. 2013g
Br. 53
Sept. 2012g
Br. 54
Nov. 2012g
Br. 51
Maj 2012g
Br. 52
Juli 2012g
Br. 49
Jan 2012g
Br. 50
Mart 2012g
Br. 47
Juli 2011g
Br. 48
Oktobar 2011g
Br. 45
Mart 2011g
Br. 46
Maj 2011g
Br. 43
Nov. 2010g
Br. 44
Jan 2011g
Br. 41
Jul 2010g
Br. 42
Sept. 2010g
Br. 39
Mart 2010g
Br. 40
Maj 2010g.
Br. 37
Nov. 2009g.
Br.38
Januar 2010g
Br. 35
Jul.2009g
Br. 36
Sept.2009g
Br. 33
Mart. 2009g.
Br. 34
Maj 2009g.
Br. 31
Nov. 2008g.
Br. 32
Jan 2009g.
Br. 29
Jun 2008g.
Br. 30
Avgust 2008g.
Br. 27
Januar 2008g
Br. 28
Mart 2008g.
Br. 25
Avgust 2007
Br. 26
Nov. 2007
Br. 23
Mart 2007.
Br. 24
Jun 2007
Br. 21
Nov. 2006.
Br. 22
Januar 2007.
Br. 19
Jul 2006.
Br. 20
Sept. 2006.
Br. 17
Mart 2006.
Br. 18
Maj 2006.
Br 15.
Oktobar 2005.
Br. 16
Januar 2006.
Br 13
April 2005g
Br. 14
Jun 2005g
Br. 11
Okt. 2004.
Br. 12
Dec. 2004.
Br 10
Br. 9
Avg 2004.
Br. 10
Sept. 2004.
Br. 7
April 2004.
Br. 8
Jun 2004.
Br. 5
Dec. 2003.
Br. 6
Feb. 2004.
Br. 3
Okt. 2003.
Br. 4
Nov. 2003.
Br. 1
Jun 2003.
Br. 2
Sept. 2003.
» Glavni naslovi

TELEKOMUNIKACIJE

 

G.Tomljenović

Šest decenija od lansiranja prvog Telstar satelita

Početak ere globalnih komunikacija

 

 

TELEKOMUNIKACIJE


Prvi aktivni komunikacioni satelit, Telstar 1, lansiran u Zemljinu orbitu 1962. godine, za samo nekoliko meseci rada uspešno je testirao radikalnu novinu u elektronskim komunikacijama - prenos signala i podataka uživo, širom planete


 

Svakodnevno koristimo mobilne telefone, pretražujemo Internet. Mnogi od nas gledaju TV programe, ili čak slušaju radio. S mogućnošću da se u svakom trenutku povežemo sa ljudima na drugoj strani Zemljine kugle ili u gotovo realnom vremenu informišemo o događanjima bilo gde u svetu, izvesno je da svako od nas, bar jednom dnevno, na ovaj ili onaj način, koristi blagodeti komunikacionih satelita - sistema koji  omogućavaju da se telefonski, radio, tv signali i drugi elektronski podaci uživo pošalju bilo gde u svetu.
Era globalnih (elektronskih) komunikacija, započela je pre šest decenija. Dvanaestog jula 1962. godine, svaka informacija dobila je mogućnost da odmah postane i globalna, a svet je počeo da se pretvara u ono što je Maršal Mekluan metaforično nazvao “globalnim selom”. Iz SAD je, tog dana, u Francusku upućen prvi transatlantski televizijski signal. Iz Zemaljske stanice u Andoveru, u američkoj državi Mejn, do Pleumeur-Bodou telekomunikacionog centra u francuskoj Bretanji, signal je prenesen posredstvom Telstar 1, prvog iz istoimene serije komunikacionih satelita, koji je američka svemirska agencija NASA dva dana ranije lansirala iz Kejp Kanaveral centra na Floridi.

Predviđanja Artura Klarka

Pre pojave satelita, komunikacije nisu bile trenutne. Prenos signala na velike udaljenosti bio je nemoguć, ili veoma težak. Prvi istorijski koraci na tom planu učinjeni su krajem 19. veka, kada je postavljen prvi transatlantski telegrafski kabl, a zatim i1927. godine, kad je započeo sa radom prvi transatlantski telefonski servis, zasnovan na radio-prenosu; tri decenije kasnije, 1956. godine, proradio je prvi transatlantski kablovski telefonski sistem TAT1, koji je istovremeno mogao da prenosi razgovore na 35 telefonskih linija. Iako je postavljanje TAT1 bilo omogućeno zahvaljujući tada sasvim novom tehnološkom rešenju, koaksijalnom kablu sa polietilenskom izolacijom, i kablovski telefonski sistem je signale prenosio pravolinijski, bez mogućnosti da ih “lomi” oko Zemljine kugle ne bi li stigli do nekog dalekog odredišta. Sateliti su, međutim, stacionirani visoko u Zemljinoj orbiti, tako da mogu da prime signal koji je sa Zemlje poslat u svemir, i da ga zatim odmah preusmere ka drugom satelitu, ili direktno ka nekom drugom udaljenom odredištu na Zemlji.
Ideju o slanju signala u svemir i širom sveta,1945. godine je obelodanio britanski pronalazač i pisac naučne fantastike, ser Artur Čarls Klark, u članku objavljenom u magazinu “Bežični svet” (Wireless World). Iako je Klarkova vizija predviđala svemirske stanice sa ljudskom posadom, ovaj fantasta-naučnik je u tom članku zapravo opisao realan način za ostvarenje ideje, i to posredstvom svemirskih satelita. Posebno značajan Klarkov doprinos je, smatra se, bilo to što je predložio postavljanje zamišljenih svemirskih stanica u određenu orbitu, kasnije poznatu kao geostacionarna orbita: na određenoj visini, te stanice su, prema njegovoj zamisli, kružile brzinom Zemljine rotacije da bi zapravo ostale “nepokretne” iznad određenih geografskih tačaka na zemlji. Prema crtežu koji je Klark objavio u okviru teksta, tri takve svemirske stanice mogle su svojim signalima da “pokriju” čitav svet.

TELEKOMUNIKACIJE

Prve obrise u realnosti, Klarkova ideja je dobila 1957. godine, lansiranjem sovjetskog Sputnjika - srebrastne kugle veličine lopte za plažu, opremljene radio-transmiterom, koja je tri meseca bila u Zemljinoj orbiti, odašiljući natrag ka Zemlji zvučne signale koje su mogli da “uhvate” čak i radio-amateri.
U svemirsku trku sa Sovjetima se, u to hladnoratovsko vreme, odmah uključila i američka vlada, pod čijim pritiskom je već naredne, 1958. godine, uz pomoć balističke rakete Atlas, u svemir upućen mali satelit pod imenom SCORE. U svedočanstvima o tome se beleži da je američka strana ovo držala u tajnosti, plašeći se neuspeha, sve dok satelit zaista nije stigao u orbitu i širom sveta preneo (prethodno snimljenu) božićnu poruku predsednika SAD Dvajta Ajzenhauera. Godine1960, američka strana uspešno je lansirala eksperimentalni vojni komunikacioni satelit Courier 1B, prvi komunikacioni satelit sa solarnim panelima, to jest sa sopstvenim napajanjem baterija. I Courier 1B je bio zasnova na repeticionom sistemu - mogao je da snima i skladišti poruke i fotografije upućene sa zemaljske stanice, i da ih ponovo emituje (vrši prenos) u zadatom trenutku.

TELEKOMUNIKACIJE
Tri meseca Telstara 1

Onu pravu, radikalnu novinu u elektronskim komunikacijama - instant globalni prenos - donelo je lansiranje Telstar 1, prvog aktivnog komunikacionog satelita, jula 1962. godine. Iako je, prenoseći televizijske signale, radio samo nekoliko meseci, Telstar je odmah zaokupio maštu sveta. Kao preteča globalne komunikacije kakvu danas poznajemo, Telstar1 je preneo prve slike predsednika Džona F. Kenedija i pevača Iva Montana, razmenjene između SAD i Francuske, i prve snimke jedne bejzbol utakmice koji su tim putem stigli u Evropu, zajedno sa slikama američke zastave koja se (uživo) vijorila na povetarcu…
Prvi eksperimentalni aktivni komunikacioni satelit napravio je pionir ove tehnologije, američki naučnik Džon Robinson Pirs, koji je od decenijama radio za Bell Telephone laboratorije u SAD. Pirs je 1960. godine iskoristio priliku koju je pružilo planirano lansiranje pasivnog komunikacionog satelita Echo1 - balon satelita obloženog aluminijumom, s idejom da svojom površinom samo reflektuje signale sa zemlje i da se tom prilikom satelit opremi i prijemnikom/odašiljačem za telefonske signale.Telstar je, međutim, bio znatno sofisticiranija koncepcija, budući da je dizajniran da pojača signal primljen sa Zemlje do 10.000 puta i da ga vrati na drugu zemaljsku stanicu.
Težak samo 77 kg, Telstar1 je bio opremljen sa više od 1.000 tranzistora. Po lansiranju, 10. jula 1962, i nakon što je dostigao svoju najvišu tačku u relativno niskoj Zemljinoj orbiti (na visini od 5.600 km), satelit je 12. jula “uhvatio”signal sa džinovske pokretne antene u blizini Andovera; već nekoliko minuta kasnije prve televizijske slike emitovane su preko Atlantskog okeana ka evropskim TV ekranima. Pritom, mikrotalasni signali koje su zemaljske stanice u Evropi primile sa Telstara1 pojačani su posredstvom MASER-a (Microvave Amplification Stimulated Emission of Radiation), nekom vrstom preteče modernog lasera. Istom prilikom, uspešno su obavljeni telefonski, telegrafski, telefoto i faks prenosi.

Višestruka misija

Prvi aktivni komunikacioni satelit Telstar1, lansiran u saradnji privatne kompanije AT&T i državne svemirske agencije NASA, bio je namenjen testiranju osnovnih karakteristika komunikacije putem svemira. Budući da je u projektu učestvovala i NASA, satelit je - kako se navodi uz Telstar eksponat koji je deo kolekcije Nacionalnog muzeja vazduhoplovstva i svemira - istovremeno trebalo da demonstrira spremnost SAD da sa javnošću podele svoja civilna svemirska dostignuća. A sa sve većim hladnoratovskim tenzijama koje su, početkom šezdesetih godina prošlog veka, išle ka vrhuncu, mnogi su se nadali i da će Telstar doprineti mirovnoj komunikaciji između Vašingtona i Moskve.

Telstar 1 je prestao sa radom u novembru 1962. godine, nakon što je satelitsku elektroniku počelo da ugrožava izlaganje zračenju takozvanog Van Alenovog pojasa (naelektrisanih čestica) oko planete. Prema nekim izvorima, NASA je satelit ponovo aktivirala te je slao podatke sve do sredine februara 1963, kad je njegov predajnik definitivno prestao da radi.
Misija prvog aktivnog komunikacionog satelitaTelstar1 ocenjena je kao veliki uspeh: ne samo što je dokazana izvodljivost prenosa informacija putem satelita,već je i proučen uticaj Van Alenovih radijacionih pojaseva na konstrukciju i rad satelita. Telstar1 je, takođe, bio prva komercijalna oprema koja je lansirana u svemir, omogućivši tokom nekoliko meseci svog rada više od 400 telefonskih, telegrafskih, faksimilnih i televizijskih prenosa.
Nakon što je potvrđena efikasnost ovog koncepta globalnih komunikacionih prenosa, godinu dana kasnije, lansiran je Telstar 2. Nešto teži od svog prethodnika, ali u osnovi sličan satelit, Telstar 2 je lansiran 7. maja 1963. godine, u nešto višu orbitu, na 10.720 km od Zemljine površine. Od tog vremena, komunikacioni sateliti su značajan činilac domaćih i međunarodnih i globalnih komunikacija. Postavljaju se u geostacionarnu orbitu, obično na oko 36 hiljada kilometara iznad Zemlje, što im omogućava da zadrže fiksne pozicije u odnosu na Zemlju. Kao što je Artur Klark i predvideo, tri takva satelita mogu da obezbede neprekidan prenos signala praktično do svih tačaka na planeti.

TELEKOMUNIKACIJE

Privatno ili državno?

Telstar1 je bio jedan od najznačajnijih komunikacionih satelita ranog svemirskog doba, istovremeno i prvi komercijalni satelit, pritom u vlasništvu “Američke telefonske i telegrafske kompanije” (American Telephone and Telegraph Company - AT&T), koja je  finansirala njegov razvoj i lansiranje. Ovo je kasnije pokrenulo i jedno važno političko pitanje: da li komunikacionim satelitima treba da upravljaju i da ih kontrolišu privatne korporacije ili treba da su pod okriljem vlade? SAD su izabrale ovaj drugi pravac, i ubrzo su oformile dve nove institucije, COMSAT i INTELSAT, za razvoj satelitske komunikacije, koje su delovale više od dve decenije.

 

G.Tomljenović

 


Kompletni tekstove sa slikama i prilozima potražite u magazinu
"PLANETA" - štampano izdanje ili u ON LINE prodaji Elektronskog izdanja
"Novinarnica"

 

 

 

  back   top
» Pretraži SAJT  

powered by FreeFind

»  Korisno 
Bookmark This Page
E-mail This Page
Printer Versie
Print This Page
Site map

» Pratite nas  
Pratite nas na Facebook-u Pratite nas na Twitter - u Pratite nas na Instagram-u
»  Prijatelji Planete

» UZ 100 BR. „PLANETE”

» 20 GODINA PLANETE

free counters

Flag Counter

6 digitalnih izdanja:
4,58 EUR/540,00 RSD
Uštedite čitajući digitalna izdanja 50%

Samo ovo izdanje:
1,22 EUR/144,00 RSD
Uštedite čitajući digitalno izdanje 20%

www.novinarnica.netfree counters

Čitajte na kompjuteru, tabletu ili mobilnom telefonu

» PRELISTAJTE

NOVINARNICA predlaže
Prelistajte besplatno
primerke

Planeta Br 48


Planeta Br 63


» BROJ 116
Planeta Br 116
Godina XXI
Mart - April 2024.

 

 

Magazin za nauku, kulturu, istraživanja i otkrića
Copyright © 2003-2024 PLANETA