MAGAZIN ZA NAUKU, ISTRAŽIVANJA I OTKRIĆA
Planeta Br. 101 | SUPERRAČUNARI/big data
»  MENI 
 Home
 Redakcija
 Linkovi
 Kontakt
 
» BROJ 101
Planeta Br 101
Godina XVIII
Jul-Avgust-Septembar 2021.
»  IZBOR IZ BROJEVA
Br. 115
Jan. 2024g
Br. 116
Mart 2024g
Br. 113
Sept. 2023g
Br. 114
Nov. 2023g
Br. 111
Maj 2023g
Br. 112
Jul 2023g
Br. 109
Jan. 2023g
Br. 110
Mart 2023g
Br. 107
Sept. 2022g
Br. 108
Nov. 2022g
Br. 105
Maj 2022g
Br. 106
Jul 2022g
Br. 103
Jan. 2022g
Br. 104
Mart 2022g
Br. 101
Jul 2021g
Br. 102
Okt. 2021g
Br. 99
Jan. 2021g
Br. 100
April 2021g
Br. 97
Avgust 2020g
Br. 98
Nov. 2020g
Br. 95
Mart 2020g
Br. 96
Maj 2020g
Br. 93
Nov. 2019g
Br. 94
Jan. 2020g
Br. 91
Jul 2019g
Br. 92
Sep. 2019g
Br. 89
Mart 2019g
Br. 90
Maj 2019g
Br. 87
Nov. 2018g
Br. 88
Jan. 2019g
Br. 85
Jul 2018g
Br. 86
Sep. 2018g
Br. 83
Mart 2018g
Br. 84
Maj 2018g
Br. 81
Nov. 2017g
Br. 82
Jan. 2018g
Br. 79
Jul. 2017g
Br. 80
Sep. 2017g
Br. 77
Mart. 2017g
Br. 78
Maj. 2017g
Br. 75
Septembar. 2016g
Br. 76
Januar. 2017g
Br. 73
April. 2016g
Br. 74
Jul. 2016g
Br. 71
Nov. 2015g
Br. 72
Feb. 2016g
Br. 69
Jul 2015g
Br. 70
Sept. 2015g
Br. 67
Januar 2015g
Br. 68
April. 2015g
Br. 65
Sept. 2014g
Br. 66
Nov. 2014g
Br. 63
Maj. 2014g
Br. 64
Jul. 2014g
Br. 61
Jan. 2014g
Br. 62
Mart. 2014g
Br. 59
Sept. 2013g
Br. 60
Nov. 2013g
Br. 57
Maj. 2013g
Br. 58
Juli. 2013g
Br. 55
Jan. 2013g
Br. 56
Mart. 2013g
Br. 53
Sept. 2012g
Br. 54
Nov. 2012g
Br. 51
Maj 2012g
Br. 52
Juli 2012g
Br. 49
Jan 2012g
Br. 50
Mart 2012g
Br. 47
Juli 2011g
Br. 48
Oktobar 2011g
Br. 45
Mart 2011g
Br. 46
Maj 2011g
Br. 43
Nov. 2010g
Br. 44
Jan 2011g
Br. 41
Jul 2010g
Br. 42
Sept. 2010g
Br. 39
Mart 2010g
Br. 40
Maj 2010g.
Br. 37
Nov. 2009g.
Br.38
Januar 2010g
Br. 35
Jul.2009g
Br. 36
Sept.2009g
Br. 33
Mart. 2009g.
Br. 34
Maj 2009g.
Br. 31
Nov. 2008g.
Br. 32
Jan 2009g.
Br. 29
Jun 2008g.
Br. 30
Avgust 2008g.
Br. 27
Januar 2008g
Br. 28
Mart 2008g.
Br. 25
Avgust 2007
Br. 26
Nov. 2007
Br. 23
Mart 2007.
Br. 24
Jun 2007
Br. 21
Nov. 2006.
Br. 22
Januar 2007.
Br. 19
Jul 2006.
Br. 20
Sept. 2006.
Br. 17
Mart 2006.
Br. 18
Maj 2006.
Br 15.
Oktobar 2005.
Br. 16
Januar 2006.
Br 13
April 2005g
Br. 14
Jun 2005g
Br. 11
Okt. 2004.
Br. 12
Dec. 2004.
Br 10
Br. 9
Avg 2004.
Br. 10
Sept. 2004.
Br. 7
April 2004.
Br. 8
Jun 2004.
Br. 5
Dec. 2003.
Br. 6
Feb. 2004.
Br. 3
Okt. 2003.
Br. 4
Nov. 2003.
Br. 1
Jun 2003.
Br. 2
Sept. 2003.
» Glavni naslovi

MUMIJE

 

Priredila: Maja Miljević-Đajić

Tetovaže na mumijama kulture Pazirik

Zaleđeni u vremenu

 


MUMIJE

Idealna rekonstrukcija princeze iz Ukoka

 


Ukrašavanje tela bio je značajan oblik izražavanja tokom različitih perioda ljudske istorije. Tetoviranje tela imalo je vitalnu ulogu u mnogim drevnim društvima, a razlozi su bili brojni i, pre svega, lični. Arheološki dokazi su nam pokazali da je tetoviranje drevni oblik umetnosti koji seže najmanje 6.000 godina u prošlosti. Među najlepšim i najsloženijim primerima izdvajaju se ostaci tetovaža drevnih ljudi koji su živeli tokom gvozdenog doba na planinama Altaja u Sibiru, pre više od 2000 godina. Zahvaljujući hladnim vremenskim uslovima u Sibiru, koji su omogućili da se očuvaju mumifikovana tela tadašnjih žitelja, arheolozi su mogli da detetktuju najspektakularnije tetovaže na njihovim telima. Uglavnom su to bile tetovaže sa prikazima mitskih i stvarnih životinja u različitim pozama.

 

 

U davnoj prošlosti tetovaža je bila retkost, privilegija pojedinca, obeležje pripadnosti, muškosti ili hrabrosti. Samo određeni pripadnik zajednice je mogao da bude “obeležen” ne bi li time istakao svoj položaj u društvu. Arheološka istraživanja zaleđenih grobnih kompleksa kulture Pazirik u oblasti Sibira omogućila su vredne i bogate informacije, jer sadrže jedinstvene arheološke predmete i tragove retkih pogrebnih običaja. Sa aspekta nauke i kulture, ovi kompleksi su obogatili svet znanjem za razumevanje načina života prošlih zajednica. Stanovništvo kulture Pazirik jedini je drevni narod na svetu čije tetovaže možemo da vidimo na telima muškaraca i žena od glave do pete.

Sa svojim konjima i na njima

Planina Altaj bogata je arheološkim nalazištima od perioda praistorije (od pre 800.000 godina) pa sve do srednjeg veka. Gvozdenodopska kultura Pazirik trajala je od VI do II veka pne i prostirala se u zabačenim planinama Altaja, gde se dodiruju današnja Rusija, Kazahstan, Mongolija i Kina. Arheološka nalazišta kulture Pazirik sastoje se od grobnih humki ili kurgana (smrznute grobnice plemića) i petroglifa. Među najpoznatijim lokalitetima kulture Pazirik su zamrznute grobne humke iz Pazirika, Ukoka, Katande, Bašadara i Tuekte.
Smrznute pogrebne komplekse prvi je, u Berelu i Katandi, otkrio ruski akademik V.V. Radlof 1865. godine. Ekonomija ovih nomada sastojala se od lova, sakupljanja, ribolova i stočarstva, a konji su verovatno korišćeni za ove aktivnosti. Ljudi iz kulture Pazirik živeli su sa svojim konjima i na njima. Oni su bili presudni za svaki aspekt njihovih života i egzistenciju. Stoga je ta vrednost konja preneta i u zagrobni život.

MUMIJE

Otkriće princeze iz Ukoka

Njihova pogrebna praksa je podrazumevala sahranjivanje pokojnika ispod grobnih humki u drvenim pravougaonim komorama, zajedno sa bogatim predmetima i žrtvovanim konjima. Sve grobne humke imaju slične dimenzije: prečnik humki se kreće od 25-50 m, visina od zemlje je od 2-4 m, a dubina grobne komore do 7 m. Kod velikog broja sahrana, hladni vremenski uslovi bili su povoljni za očuvanje organskog materijala nakon što je voda dospela u grobove i zamrzla ih. Očuvana je bila odeća, obuća, predmeti od drveta, kože, krzna, plemenitih metala, tela mumificiranih ljudi zajedno sa tetovažama i ostacima smrznutih konja sa opremom. U nekim slučajevima tela sahranjenih mumija bila su balsamovana - organi i mišići uklonjeni, dok kosti i koža nisu dirani. Tetovaže su bile vidljive na mnogim očuvanim telima muškaraca i žena, na ramenima, leđima, rukama i nogama, ali ne i na licu. Uglavnom su bile ucrtane ptice, ribe, jeleni, konji, mačke, mitske životinje, ali i motivi biljaka.

Tetovaže u kulturi Pazirik

Jedan od glavnih problema prilikom procene materijalnih dokaza za drevno tetoviranje u arheološkom kontekstu leži u nemogućnosti pronalaženja direktne korelacije između primeraka očuvane tetovirane kože i artefakata koji se tumače kao alati za tetoviranje. Na arheološkim lokalitetima iz regiona pronalažene su palete sa kružnim udubljenjima, za koje se smatra da su služile za pravljenje boja. Boje su delimično sačinjene od spaljenih komadića biljaka, čađi ili pepela koji su sadržali visok nivo kalijuma. Crteži su ucrtavani iglom od životinjskih kostiju ili od nekog metala i utrljavani mešavinom čađi i masti.
Na telima ljudi kulture Pazirik, tetovaže su mogle nastati šivenjem ili bockanjem kako bi se primila crna boja, odnosno čađ ispod kože. Metoda bockanja je verovatnija, na šta ukazuje boja koja nije bila duboko ubrizgana pod kožom. Tokom života, čađ ili neka druga crna materija koja je služila za tetoviranje, uvek je izgledala svetlo plava ili bela, ali i tamno plava kod tamnoputih osoba. Sa otkrićem mumija i u dodiru sa kiseonikom, boja tetovaža je bila skoro crna, na sivoj boji kože.

MUMIJE

levo: Očuvane tetovaže na rukama poglavice iz humke 2 iz Pazirika
desno: Tetovaže na desnoj ruci poglavice iz humke 2 iz Pazirika

Najčešća životinja koja se javlja na tetovažama jeste čudovište koje je imalo oblik divokoze sa orlovskim kljunom i repom pantera. Ovo stvorenje se javlja na gornjem delu desnog ramena, kod većine mumija. Na levom ramenu nomada kulture Pazirik, prikazan je tigar ili neka druga životinja nastanjena na Altaju. Na kažiprstima prinčeva često je bio tetoviran petao spreman za borbu, a stado koza ili ovnova često je marširalo duž njihovih kolenica. Među ovim životinjama javlja se i pegavi grabežljivac, koji može biti altajski snežni leopard ili leopard koji tamo nije boravio (ovo drugo je sasvim moguće, jer su u dve humke pronađeni predmeti od krzna leoparda). Tetovaže na telima drevnih nomada pokazuju da su ljudi sahranjeni u zaleđenim grobnicama Altaja bili predstavnici najviše kulturne zajednice. Praksu tetoviranja među Skitima i Tračanima zabeležio je grčki istoričar Herodot, u V veku pne: “Tetovaže su bile znak plemstva, njihovo odsustvo svedočenje je niskog društvenog staleža”.
Jedno od najznačajnih otkrića ekspedicije iz 1948. godine jeste otkriće tetovaža na telu poglavice iz humke 2, iz Pazarika. Neke tetovaže se nisu očuvale, s obzirom da je telo bilo u lošem stanju očuvanosti, a naročito na levoj strani grudi gde su koža i mišićno tkivo propali. Ipak, iznad srca, prednji deo čudovišta je bio prikazan, preciznije, glava (osnovno obeležje svih tetovaža) lava-grifona ili nekog drugog izmišljenog stvorenja. Telo zveri prolazi ispod čovekove leve ruke i preko levog ramena sa dugim uzdignutim repom koji se uvija u spiralu i završava ptičijom ili zmijskom glavom. Na gornjem delu tela i na desnoj nozi mogu se primetiti i druge stvarne ili mitske životinje. Neke tetovaže su, verovatno, označavale plemenito rođenje ili muškost, ili možda oba. Druge su verovatno imale terapeutsku moć koja neutrališe bol na određenom delu tela, a nalaze se na donjem delu leđa i na člancima u vidu tačkica. Tetovaže koje su imale ovakvu namenu mogu se danas naći među sibirskim narodima, naročito kod Hantija i Eskima.

MUMIJE

Tetovaža lava-grifona iznad srca poglavice iz humke 2 iz Pazirika

Šest konja za onaj svet

Ostatke čuvene Ledene Deve ili Princeze iz Ukoka otkrila je arheolog Natalia Polosmak 1993. godine (grobnica Ak-Alakha, humka 1, sahrana 2). Princeza je bila sahranjena u 5. veku pne sa šest osedlanih konja, koji su bili njena pratnja na “onaj svet”, ali i simbol njenog očiglednog statusa. Od priloga, u grobnici su pronađeni ostaci mesa i ukrasi od metala i predmeti od drveta. Na njenoj koži ostali su sačuvani tragovi tetoviranja. Tetovaže su bile na obe ruke, verovatno da reprezentuju i starost i status. Na levom ramenu prikazana je fantastična mitološka životinja: jelen sa kljunom grifona i rogovima jarca. Dok su rogovi bili ukrašeni glavama grifona, isto je kod tih grifona glava prikazana na zadnjoj strani životinje. Na nogama ovce vide se usta pantera sa dugim repom. Ovca isto ima glavu jelena sa velikim rogovima na zglobu. Na palcu njene leve ruke nalazi se crtež tela neke životinje. Imala je tetovaže na obe ruke, od ramena do zglobova, a neke i na prstima. Što je više tetovaža imala na telu, to ukazuje koliko je dugo živela i koliki je bio visok njen društveni status.

Neizbežna sudbina

Očuvanje ovih grobnih kompleksa kulture Pazirik danas je ozbiljno ugroženo sve većim antropogenim uticajem. Pored „tradicionalne“ pretnje koju predstavljaju pljačkaši, neobična i značajna mikroklima, koja je milenijumima obezbeđivala očuvanje ovih zaleđenih grobnica, danas je ugrožena i nepovoljnim klimatskim promenama. Globalno zagrevanje dovodi do otapanja permafrosta u ovom delu sveta, posebno u izuzetno osetljivim oblastima, odnosno u područjima gde su iskopani mnogi „zamrznuti“ kurgani.
Iz tog razloga, pokrenuti projekat pod nazivom „Očuvanje smrznutih grobnica planina Altaj“ sproveo je 2005-2007. godine UNESCO-ov centar za svetsku baštinu, uz finansijsku podršku UNESCO / Flanders Funds-in Trust.

 

 

Priredila: Maja Miljević-Đajić



 

 

Kompletni tekstove sa slikama i prilozima potražite u magazinu
"PLANETA" - štampano izdanje ili u ON LINE prodaji Elektronskog izdanja
"Novinarnica"

 

 

 

  back   top
» Pretraži SAJT  

powered by FreeFind

»  Korisno 
Bookmark This Page
E-mail This Page
Printer Versie
Print This Page
Site map

» Pratite nas  
Pratite nas na Facebook-u Pratite nas na Twitter - u Pratite nas na Instagram-u
»  Prijatelji Planete

» UZ 100 BR. „PLANETE”

» 20 GODINA PLANETE

free counters

Flag Counter

6 digitalnih izdanja:
4,58 EUR/540,00 RSD
Uštedite čitajući digitalna izdanja 50%

Samo ovo izdanje:
1,22 EUR/144,00 RSD
Uštedite čitajući digitalno izdanje 20%

www.novinarnica.netfree counters

Čitajte na kompjuteru, tabletu ili mobilnom telefonu

» PRELISTAJTE

NOVINARNICA predlaže
Prelistajte besplatno
primerke

Planeta Br 48


Planeta Br 63


» BROJ 116
Planeta Br 116
Godina XXI
Mart - April 2024.

 

 

Magazin za nauku, kulturu, istraživanja i otkrića
Copyright © 2003-2024 PLANETA