MAGAZIN ZA NAUKU, ISTRAŽIVANJA I OTKRIĆA
»  MENI 
 Home
 Redakcija
 Linkovi
 Kontakt
 
» BROJ 51
Godina IX
Maj - Jun 2012.
»  IZBOR IZ BROJEVA
Br. 65
Sept. 2014g
Br. 66
Nov. 2014g
Br. 63
Maj. 2014g
Br. 64
Jul. 2014g
Br. 61
Jan. 2014g
Br. 62
Mart. 2014g
Br. 59
Sept. 2013g
Br. 60
Nov. 2013g
Br. 57
Maj. 2013g
Br. 58
Juli. 2013g
Br. 55
Jan. 2013g
Br. 56
Mart. 2013g
Br. 53
Sept. 2012g
Br. 54
Nov. 2012g
Br. 51
Maj 2012g
Br. 52
Juli 2012g
Br. 49
Jan 2012g
Br. 50
Mart 2012g
Br. 47
Juli 2011g
Br. 48
Oktobar 2011g
Br. 45
Mart 2011g
Br. 46
Maj 2011g
Br. 43
Nov. 2010g
Br. 44
Jan 2011g
Br. 41
Jul 2010g
Br. 42
Sept. 2010g
Br. 39
Mart 2010g
Br. 40
Maj 2010g.
Br. 37
Nov. 2009g.
Br.38
Januar 2010g
Br. 35
Jul.2009g
Br. 36
Sept.2009g
Br. 33
Mart. 2009g.
Br. 34
Maj 2009g.
Br. 31
Nov. 2008g.
Br. 32
Jan 2009g.
Br. 29
Jun 2008g.
Br. 30
Avgust 2008g.
Br. 27
Januar 2008g
Br. 28
Mart 2008g.
Br. 25
Avgust 2007
Br. 26
Nov. 2007
Br. 23
Mart 2007.
Br. 24
Jun 2007
Br. 21
Nov. 2006.
Br. 22
Januar 2007.
Br. 19
Jul 2006.
Br. 20
Sept. 2006.
Br. 17
Mart 2006.
Br. 18
Maj 2006.
Br 15.
Oktobar 2005.
Br. 16
Januar 2006.
Br 13
April 2005g
Br. 14
Jun 2005g
Br. 11
Okt. 2004.
Br. 12
Dec. 2004.
Br 10
Br. 9
Avg 2004.
Br. 10
Sept. 2004.
Br. 7
April 2004.
Br. 8
Jun 2004.
Br. 5
Dec. 2003.
Br. 6
Feb. 2004.
Br. 3
Okt. 2003.
Br. 4
Nov. 2003.
Br. 1
Jun 2003.
Br. 2
Sept. 2003.
» Glavni naslovi

AERONAUTIKA

 


Pripremio: Darko Mladenović

Avioni za poslovne ljude

Brže i udobnije, bez reda vožnje

Poslovna avijacija predstavlja segment avijacije koji već niz godina beleži stalan rast. Osnovne karakteristike poslovne avijacije su nezavisnost od mreže linija komercijalnih prevoznika i visok stepen bezbednosti i pouzdanosti u izvršavanju letova.

Ako se posmatraju vazduhoplovi zastupljeni u poslovnoj avijaciji, primetna je velika šarenolikost tipova letelica - od helikoptera, preko aviona sa klipnim i turbo propelerskim motorima do mlaznjaka.

Poslovni vazduhoplovi su najčešće kapaciteta do 19 putničkih sedišta ali postoje i verzije velikih putničkih aviona koji su prilagođeni zahtevima poslovnih ljudi. Ovakvi avioni poseduju i specijalno opremljene putničke kabine koje korisnicima pružaju visok stepen udobnosti i mogućnost obavljanja posla za vreme puta. Mnoge države sveta u svojim flotama poseduju ovakve tipove letelica namenjene za prevoz visokih državnih zvaničnika.

Veoma laki mlaznjaci

U poslednjih desetak godina, zahvaljujući brojnim tehnološkim unapređenjima, troškovi proizvodnje vazduhoplova su u velikoj meri redukovani, što je omogućilo pojavu nove kategorije poslovnih aviona. U pitanju su veoma laki mlaznjaci (VLJ) koji, za razliku od klasičnih mlaznih poslovnih aviona, imaju nižu cenu održavanja pa samim tim i nižu cenu sata leta.

Avioni ovog tipa imaju maksimalnu masu na poletanju nižu od 4.500 kg i kapacitet 4 do 8 putnika. Smanjenje potrebne dužine staze za poletanje, odnosno sletanje omogućava ovim letelicama da koriste manje aerodrome na kojima nema zagušenja vazdušnog saobraćaja i koji po pravilu imaju niže takse za prihvat i otpremu. Zahvaljujući ovim uštedama VLJ predstavljaju ozbiljnu konkurenciju klipnim i turbo-prop letelicama pa se očekuje da će ove nove letelice u skoroj budućnosti zameniti zastarele modele.

Kako to obično biva, projekti VLJ letelica su bili pomognuti od strane američke NASA-e kroz projekat SATS. Prve VLJ letelice su počele da lete pre šest godina a pioniri u ovoj oblasti su američke kompanije „Cessna“ i „Eclipse aviation“.

Cesna mustang

Cesna mustang„Cessna 510 Citation Mustang“ je prvi VLJ model razvijen u američkoj kompaniji „Cessna“. U standardnoj varijanti ima 4 sedišta u putničkoj kabini i 2 sedišta u pilotskoj. Kao i ostali VLJ, ova letelica je predviđena za obavljanje letova sa jednim pilotom.

Prvi let je obavljen 18. aprila 2005. a već u septembru dobijene su sve dozvole za početak korišćenja. Avion je u najvećoj meri izrađen od legura aluminijuma, ima dva turbo ventilatorska motora „Pratt &Whitney“ koji su smešteni u gondolama na kraju trupa. Pilotska kabina je projektovana tako da u velikoj meri podseća na klasične turbo propelerske avione, a instrument-tablom dominira veliki multifunkcionalni displej na kome se očitavaju parametri leta. Maksimalni dolet aviona iznosi 2.162 km, kreće se brzinom od oko 630 km/h na maksimalnoj visini leta od 12.500 m. Za poletanje i sletanje ovom avionu potrebna je staza dužine manje od 1.000 m.
Do danas je napravljeno oko 400 letelica ovog tipa a njegova prodajna cena iznosi oko 2,5 miliona dolara.

Eclipse 500 

Eclipse 500 
Pilotska kabina „eclipse-a“ opremljena je
savremenim monitorima na kojima se
očitavaju parametri leta

„Eclipse 500“ je letelica proizašla iz koncept projekta „Williams V-Jet“ koji je izrađen 1997. godine kao test model nove generacije turbo fenskih motora pomenutog proizvođača. Ovaj model letelice je pobudio interes kompanije „Eclipse“ koja je od kompanije „Williams“ dobila projekat zajedno sa prototipom letelice. „Eclipse“ je nastavio razvoj projekta iz koga je proizašao model „eclipse 500“ koji je ostvario prvi let poslednjeg dana 2004. godine. Sve potrebne sertifikate dobio je 2006. godine od kada je proizvedeno oko 260 letelica ovog tipa. Namera proizvođača bila je da se proizvede letelica koja će imati niske operativne troškove i početnu cenu koja je za gotovo 50% niža od cene konkurentskih proizvođača.

„Eclipse“ može da primi 4-5 putnika u putničkoj kabini dok je u pilotskoj kabini predviđen prostor za 2 člana posade. Pilotska kabina je opremljena multifunkcionalnim digitalnim uređajima na kojima se očitavaju svi parametri leta. Struktura aviona je izrađena od kompozitnih materijala dok je oplata letelice od aluminijuma i njegovih legura. „Eclips“ je u stanju da brzinom od 685 km/h preleti 2.000 km, na visini od 12.500 m. Ovoj letelici dovoljna je poletno-sletna pista od svega 700 m.

Embraer phenom 100 

Jedan od vodećih svetskih proizvođača vazduhoplova, brazilski „Embraer“ razvio je svoj model lakog mlaznog aviona pod nazivom „phenom 100“. Ovaj avion može da preveze 4 putnika i 1 pilota na razdaljinu od 2.182 km, maksimalnom brzinom od 722 km/h, na operativnoj visini leta od oko 12.500 m.

Embraer phenom 100 Pilotska kabina je projektovana tako da omogućava maksimalno pojednostavljenje operacija koje pilot tokom leta obavlja, što se pokazalo kao odličan potez jer je omogućeno i pilotima sa malim iskustvom da samostalno lete ovim mlaznjakom. Pored pojednostavljenih sistema aviona i napredne opreme ugrađene u pilotsku kabinu, „Embraer“ je posebnu pažnju poklonio udobnosti putnika. U svojoj kategoriji „phenom“ ima najprostraniji putnički prostor, koji je u osnovnoj verziji opremljen luksuznim sedištima za putnike. Avion je projektovan i sertifikovan da mu je vek trajanja oko 35.000 sati, što je za jednog prosečnog poslovnog korisnika period od gotovo 70 godina. Sistem održavanja letelice prati računar koji beleži sve nepravilnosti u toku eksploatacije letelice pa je inženjerima i tehničarima zaduženim za održavanje letelice bitno olakšan posao.

Od prvog leta, koji je obavljen jula 2007. godine do kraja 2010. kada je „Embraer“ počeo da proizvodi sledeću generaciju „phenom-a“ proizvedeno je 199 letelica ovog tipa. Novi model „phenoma 300“ je većeg kapaciteta i zbog povećane mase ne pripada kategoriji VLJ aviona.

Honda jet

„Honda jet“ je prvi avion iz kategorije lake avijacije koji je projekat kompanije „Honda“. Iako je kompanija, krajem 80-tih godina, započela razvoj ovih letelica, tek dve decenije kasnije poleteo je prvi prototip letelice koja je proizvod ove kompanije; mlaznjak je poleteo 2003. godine, ali pošto je letelica predstavljala tehnološki demonstrator, tek 21. decembra 2010. poleteo je prvi prototip komercijalne „Hondine“ letelice.

Komercijalna varijanta razvijena je u saradnji sa kompanijom „Piper“ koja ima bogato iskustvo u projektovanju i proizvodnji vazduhoplova generalne i poslovne avijacije. Trup letelice je napravljen od kompozitnih materijala, dok su krila izrađena od strukturno ojačanog aluminijuma. Motori koji pogone ovaj avion su razvijeni u saradnji sa poznatim proizvođačem motora „General Electric“ koji su pre ugradnje na „Hondinu“ letelicu testirani na „Cesninim“ i „Boingovim“ avionima.

Pilotska kabina je opremljena najsavremenijim multifunkcionalnim displejevima. U nju se mogu smestiti 1 ili 2 pilota. Putnička kabina je predviđena za smeštaj 5 do 6 putnika. Maksimalna brzina letelice je 778 km/h a dolet je gotovo 2.600 km. Do danas su proizvedeno 3 prototipa ove zanimljive letelice, a prve isporuke naručiocima su predviđene za treći kvartal ove godine.

Darko Mladenović

 

 

 

  back   top
» Pretraži SAJT  

powered by FreeFind

»  Korisno 
Bookmark This Page
E-mail This Page
Printer Versie
Print This Page
Site map

» Pratite nas  
Pratite nas na Facebook-u Pratite nas na Twitter - u  
»  Prijatelji Planete
 

 

Magazin za nauku, kulturu, istraživanja i otkrića
Copyright © 2003 -2014. PLANETA