MAGAZIN ZA NAUKU, ISTRAŽIVANJA I OTKRIĆA
»  MENI 
 Home
 Redakcija
 Linkovi
 Kontakt
 
»  BROJ: 32
Godina VI
Januar - Feb. 2008.
»  IZBOR IZ BROJEVA
Br. 51
Maj 2012g
Br. 52
Juli 2012g
Br. 49
Jan 2012g
Br. 50
Mart 2012g
Br. 47
Juli 2011g
Br. 48
Oktobar 2011g
Br. 45
Mart 2011g
Br. 46
Maj 2011g
Br. 43
Nov. 2010g
Br. 44
Jan 2011g
Br. 41
Jul 2010g
Br. 42
Sept. 2010g
Br. 39
Mart 2010g
Br. 40
Maj 2010g.
Br. 37
Nov. 2009g.
Br.38
Januar 2010g
Br. 35
Jul.2009g
Br. 36
Sept.2009g
Br. 33
Mart. 2009g.
Br. 34
Maj 2009g.
Br. 31
Nov. 2008g.
Br. 32
Jan 2009g.
Br. 29
Jun 2008g.
Br. 30
Avgust 2008g.
Br. 27
Januar 2008g
Br. 28
Mart 2008g.
Br. 25
Avgust 2007
Br. 26
Nov. 2007
Br. 23
Mart 2007.
Br. 24
Jun 2007
Br. 21
Nov. 2006.
Br. 22
Januar 2007.
Br. 19
Jul 2006.
Br. 20
Sept. 2006.
Br. 17
Mart 2006.
Br. 18
Maj 2006.
Br 15.
Oktobar 2005.
Br. 16
Januar 2006.
Br 13
April 2005g
Br. 14
Jun 2005g
Br. 11
Okt. 2004.
Br. 12
Dec. 2004.
Br 10
Br. 9
Avg 2004.
Br. 10
Sept. 2004.
Br. 7
April 2004.
Br. 8
Jun 2004.
Br. 5
Dec. 2003.
Br. 6
Feb. 2004.
Br. 3
Okt. 2003.
Br. 4
Nov. 2003.
Br. 1
Jun 2003.
Br. 2
Sept. 2003.


 

» Glavni naslovi

TEMA BROJA

Pripremio: Oliver Klajn

Najviše građevine jugoistočne Azije

Feng šui na nebu

Taipei 101

Kriterijumi za utvrđivanje najviših zgrada i objekata nisu jedinstveni i opšteprihvaćeni pa među stručnjacima ima razmimoilaženja oko toga šta mora biti uzeto u obzir pri merenju visine. Već decenijama Veće za visoke zgrade sa sedištem u Čikagu, pri Institutu za tehnologiju države Ilinois, bavi se problematikom visokih zgrada iz svih uglova. Zasad, ova organizacija ističe da je Taipei 101, na Tajvanu, najviši završeni neboder na svetu.

Ideja za izgradnju zgrade Taipei 101 javila se 1997. godine. Zamišljeno je da ima 66 spratova. U avgustu 1998. odlučeno je da broj spratova bude čak 101. Prvi stub tornja podignut je juna 2000. godine, a krov je dovršen posle tri godine. Gradonačelnik Tajpeja je pričvrstio zlatnu rezu i simbolično skrenuo pažnju na grandioznu građevinu. U novogodišnjoj gala svečanosti 2004. godine zgrada je zvanično otvorena.

Poznati francuski penjač i avanturista Alan Rober popeo se za četiri sata do vrha ove zgrade, par dana pre svečanog otvaranja, bez ikakve zaštite i prateće opreme. Zbog jakih kiša na Tajvanu, bilo mu je potrebno dvostruko više vremena nego što je planirao. Odgovarajuće je obeležena i stogodišnjica objavljivanja Ajnštajnove teorije relativiteta. Svetlosnim efektima stvoren je fantastičan i dosad najveći prikaz formule E=mc2 . Iste godine uvedena je trka u penjanju uz stepenice koja je obuhvatila 91 sprat, odnosno 2046 stepenika uzbrdo. Jedan austrijski padobranac skočio je nedavno sa vrha iako mu vlasti nisu dale odobrenje za to.

Taipei 101 se nalazi u kvartu Šinji, na prostoru nekadašnje močvare. Šinji je deo Tajpeija sa puno slobodnog prostora za izgradnju, jedan od poslednjih delova prestonice koji je urbanizovan i predstavlja idealnu lokaciju za objekte izuzetnih dimenzija. Šinji je i sedište gradskih institucija Tajpeija, gradonačelnika i gradskog veća. Arhitekta i glavni rukovodilac projekta je Tajvanac rodom iz kineske provincije Guangdong, Li Zujuan, a građevinske radove obavile su vodeće tajvanske firme sjedinjene u KTRT JV, što je akronim četiri lokalne kompanije koje su radile ovaj projekat kao jedinstvena celina. Pored njih u gradnji je učestvovao i korejski „Samsung inženjering i izgradnja“.

Emporisovom arhitektonskom nagradom za visoke zgrade (ovo visoko priznanje dodeljuje se svake godine, a kriterijumi za nagradu su funkcionalnost zgrade i kvalitet projekta, zatim da zgrada bude visoka najmanje 100 m i završena u godini kada se nagrada dodeljuje) Taipei 101 je nagrađen za 2004. godinu.

U medijima je bilo predloga da ovaj oblakoder bude uvršten među sedam modernih svetskih čuda, po uzoru na nekadašnja čuda Starog veka. Kao što se može zaljučiti iz naziva, ima 101 sprat iznad zemlje (i 5 spratova pod zemljom). Osim broja spratova, broj 101 označava poštanski broj dela Tajpeja u kojem se građevina nalazi.

Arhitektonski se može svrstati u postmoderni stil, sa vidljivim elementima kineske tradicije. Napravljen je da bude otporan na sve vrste prirodnih nepogoda. Visok je 509,2 m računajući vršni zašiljeni deo. Zgrada je ušla u Ginisovu knjigu rekorda po najbržim putničkim liftovima na svetu. Reč je o dvospratnim liftovima, koje je izradila „Tošiba“ a koji se kreću za 4 m/sec brže od prethodnog rekordera u japanskom gradu Jokohami. Više od 80 spratova lift savlada za 37 sekundi.

Svetski finansijski centar u Šangaju

U novom milenijumu to je prva džinovska zgrada. U odnosu na Petronasove kule u Kuala Lumpuru, Tajpej 101 je viši za oko 57 m. Imajući u vidu područje na kojem se nalazi, bilo je važno omogućiti zaštitu od jakih vetrova i zemljotresa; predviđeno je da izdrži vetrove jačine do 60 m/sec i najjače zemljotrese. Graditelji su se u to uverili kada je 2002. godine bio veliki zemljotres na Tajvanu. Potres je oborio dve dizalice, ali na zgradi nije bilo nikakvih oštećenja. U osnovi zgradu obezbeđuje čelična konstrukcija od 36 stubova. Tu su i 8 ogromnih betonskih stubova. Na svakih 8 spratova postoji veza između stubova u temelju zgrade sa onima spolja. Temelji su ojačani sa 380 manjih stubova, zabijenih u zemlju do dubine od 80 m. Svaki od tih stubova ima 1,5 m u prečniku i može da ponese teret veći od hiljadu tona. Važnu funkciju ima i specifično čelično klatno koje visi na 5 spratova. Ima sferni oblik i sastoji se od 41 kružne metalne pločice koje su među sobom spojene. Služi da spreči oštećenja od jakih vetrova.

Tvorci oblakodera su svoje delo obogatili i brojnim simboličnim predstavama. Šiljasti vrh simbolizuje centar sveta, odnosno mesto susreta neba i zemlje i mesto gde se ukrštaju pravci kompasa. U lokalnoj tradiciji ima dosta numeričkih značenja broja 101. Zasebne celine u glavnom tornju obuhvataju po 8 spratova, i tako osam puta. U kineskoj kulturi broj osam je simbol sreće i izobilja. Taj broj i ukupan broj spratova predstavljaju novi početak. Osmi dan dolazi nakon kraja nedelje a 101 označava početak novog veka. Četiri diska postavljeni su na svaku stranu zgrade i predstavljaju novčiće. Ispred ulaza su smeštene skulpture tri novčića, u čijim su rupama oblikovane brojke 1, 0 i 1.

Noću se vidi žuti odsjaj sa vršnog dela poput baklje, što upućuje na dobrodošlicu. U određeno doba večeri, svakog dana, zgrada je obasjana drugačijom bojom, u skladu sa spektrom boja i danima u nedelji. Principi kineskog filozofskog učenja Feng šui mogu se uočiti i kod ove zgrade. Kod istočnog ulaza tornja je granitna fontana čija tekuća voda ukazuje na pozitivan tok čija (či se može odrediti kao tok energije unutar svakog živog bića).

U ovom delu sveta je i zgrada Svetskog finansijskog centra u Šangaju, gradu od skoro 19 miliona stanovnika koji čini pokretačku snagu kineske ekonomije. Svetski finansijski centar smešten je u četvrti Lujiazui, u delu Šangaja koji se zove Pudong. Ova zgrada takođe ima 101 sprat, a visoka je 492 m. Najviši sprat je na 474 m. Drugi je po visini dovršeni oblakoder u svetu. Sa radom je počeo avgusta prošle godine.

Iza projekta stoji najmoćniji i najznačajniji građevinski preduzimač u Japanu, Minoru Mori. Arhitektonske deo posla obavila je kompanija „Kon, Pedersen i Foks“, iz Njujorka. Pri vrhu zgrade je veliki otvor, zapravo trapeziodna rupa. Neki pomalo cinično primećuju da zgrada liči na veliki otvarač za flaše.

Svetski finansijski centar u Šangaju ima tri vidikovca. Najviši je na stotom spratu, na visini od 474 m. Odustalo se od predloga da se izgradi vršni deo čime bi bila prevaziđena visina Taipei 101. U zgradi su 31 lift i 33 niza pokretnih stepenica.

Temelji su položeni još 1997. godine, ali je zbog finansijske krize izgradnja nastavljena 2003. godine.

Svetski finansijski centar nije jedina džinovska zgrada u Šangaju, nije čak ni izuzetak u četvrti Lujiazui. Do njega je drugo monumentalno zdanje Jin Mao toranj (u prevodu „Zgrada zlatnog napretka“). Donedavno to je bila najviša zgrada u Kini. Visina Jin Mao tornja iznosi 421 m, ima 88 spratova. Izgradnja je završena 1999. godine. Na poslednjem spratu je vidikovac, najveći u Kini, izgrađen u skladu sa kineskom tradicijom, pomalo podseća na pagodu. Na prvih 50 spratova uglavnom su poslovne prostorije i kancelarije. Zgrada ima hotel koji se prostire na čak 35 spratova. Može da izdrži zemljotres do šest stepeni Rihterove skale i veoma jake vetrove. Projekat je napravila jedna arhitektonska i preduzimačka kompanija iz Čikaga. Po visini krova, to je peta najviša zgrada na svetu.

U Nanđingu, na jugoistoku Kine, uskoro će biti završen toranj visok 450 m, sa 89 spratova.

Najviša zgrada u Japanu se nalazi u Jokohami. Zvaničan naziv je Jokohama Randomaku Tava (u slobodnom prevodu: “Toranj obeležje Jokohame“. Visoka je 295 m, ima 70 spratova. Dovršena je 1993. godine.

Oliver Klajn

 

  back   top
» Pretraži SAJT  

powered by FreeFind

»  Korisno 
Bookmark This Page
E-mail This Page
Printer Versie
Print This Page
Site map

» Pratite nas  
Pratite nas na Facebook-u Pratite nas na Twitter - u  
»  Prijatelji Planete

 

Magazin za nauku, kulturu, istraživanja i otkrića
Copyright © 2003 -2012. PLANETA