Nekada, Dogerland je povezivao Britaniju sa kontinentalnom Evropom,što je trajalo do porasta nivoa mora koje ga je potopilo, stvorivši današnje Severno more. Taj predeo je bio pod šumama , pogodan za praistorijske zajednice. Naučnici sa Univerziteta u Voriku, Velika Britanija, koristeći sedimentnu drevnu DNK iz 252 uzorka, uzetu iz 41 marinskog jezgra duž praistorijske Južne reke, rekonstruisali su ekološku istoriju Dogerlanda počev od pre 16.000 godina pa do konačnog potapanja.
U izgubljenom svetu Dogerlanda, šume su rasle hiljadama godina pre potopa, što pokazuje jedna nova studija sedimentarne drevne DNK. Dobijeni nalazi upućuju na to da je Dogerlend bio pogodno utočište za biljke, životinje i čak, potencijalno, za ljude.
Istraživanje objavljeno u žurnalu Proceedings of the National Academy of Sciences (PNAS) otkriva da je drveće poput hrasta, bresta i leske, bilo prisutno pre više od 16.000 godina, a utvrđena je i DNK roda drveća za koji se mislilo da je nestalo iz regiona pre 400.000 godina. Nalazi ukazuju i da su delovi Dogerlanda preživeli velike poplave, uključujući Storega cunami od pre oko 8.150 godina, kao i da su delovi predela ostali iznad vode sve do pre 7.000 godina.
Rekonstruisano je i okruženje ove izgubljene zemlje, od kraja poslednjeg ledenog doba do nastanka Severnog mora. Neočekivano, naišlo se na drveće od pre više hiljada godina i na dokaze da se Severno more formiralo kasnije nego što se mislilo.
Dodatno iznenađenje bio je pronađen DNK roda Pterocarya - srodnika oraha za koji se smatralo da je nestao iz severozapadne Evrope pre 400.000 godina - što pokazuje da je ovo drvo opstalo u regionu mnogo duže nego što je iko očekivao.
Kompletni tekstove sa slikama i prilozima potražite u magazinu
"PLANETA" - štampano izdanje ili u ON LINE prodaji Elektronskog izdanja "Novinarnica"